ultra

Definitivno kućna radinost ili obrt sa paušalnim plaćanjem poreza na dohodak (pogledajte o obrtnicima-paušalcima u podforumu "Obrti").

Svako trgovačko društvo (d..) je zasebna pravna osoba tako da Vi i prijatelj ne plaćate nikakav dupli PDV, već svako društvo plaća svoj. Ukoliko želite od dva trgovačka društva "napraviti" jedno, tada Vam je bolja varijanta od darovanja ili kupnje, uraditi pripajanje jednog društva drugome. Ova statusna promjena realizira se u roku 7-10 dana a za iznos koji plaćate nazovite najbližeg javnog bilježnika, budući se cijene razlikuju ovisno od županije i bilježnika.

Trgovačka društva koja su tek osnovana, odnosno koja nakon registracije nisu obavljala poduzetničku djelatnost te nemaju evidentiranog prometa na žiro računu niti evidentiranih poslovnih promjena u poslovnim knjigama,osim prometa pri uplati temeljnog kapitala nisu obavezna podnositi izvješća odnosno propisane obrasce, ali su dužna do roka za predaju godišnjih izvješča i obračuna dati izjavu o neaktivnosti Poreznoj upravi i FINA-i. Dakle, ne morate predavati TSI-POD.

Glede podataka koje mora sadržavati poslovni papir,ZTD čini razliku između društva osoba i društva kapitala. Na poslovnom papiru trgovca (pismima,računima i dr.) moraju se otisnuti njegova tvrtka,sjedište,sud kod kojega je upisan u sudski registar i broj pod kojim je to učinjeno,tvrtka i sjedište pravnih osoba kod kojih se vode njegovi računi i brojevi tih računa. Na poslovnom papiru društva kapitala moraju se uz prethodne stavke navesti i iznosi temeljnog kapitala s naznakom je li u cijelosti uplaćen, ukupan broj izdanih dionica,prezimena i najmanje jedno ime članova uprave društva a kod d.d.članova uprave,odnosno izvršnih direktora i predsjednika nadzornog odnosno upravnog odbora. Na poslovnom papiru javnog trgovačkog društva i komanditnoga društva moraju se otisnuti i imena svih članova trgovačkog društva koji osobno odgovaraju za obveze društva a kod gospodarskog interesnog udruženja mora se navesti i podatak o skupnoj ovlasti za zastupanje,ako su članovi uprave ovlašteni tako zastupati udruženje. Stroge odredbe ovih članaka ublažene su u slučajevima u kojima su poslovni partneri već upoznati s podacima koji se inače moraju nalaziti na poslovnom papiru. To su osobe s kojima se trgovac nalazi u poslovnom odnosu ili s kojima je započeo dopisivanje. Ali i za takve osobe poslovni papir mora sadržavati barem tvrtku ili čak i skaćenu tvrtku i sjedište.

Da, moguće je i zakonski dozvoljeno smanjenje temeljnog kapitala. Ne želim Vas zamarati opširnim obrazloženjima kada i na koji način te u koju svrhu se radi smanjenje temeljnog kapitala, samo ću napomenuti da se temeljni kapital društva ne može smanjiti ispod najnižeg zakonom dopuštenog iznosa a to je upravo iznos koji spominjete, 20.000,00 kn. Jednako tako,svako trgovačko društvo ima pravo da proda svoju materijalnu imovinu pa i po tome nije ništa van zakona. Nažalost, takva društva, kao ova koja opisujete, realnost su našeg lošeg gospodarstva i mogućnost vjerovnika da naplate svoja dugovanja iz tvrtke koja ima blokirane račune,nema imovine i sl.uglavnom je ništavna. Dokazivanje tzv.proboja pravne osobnosti tj. odgovornosti članova društva je vrlo teško ostvarivo pa se sve uglavnom svodi na "piši propalo". Nažalost!

Vjerovnici se najprije namiruju novčanim potraživanjem putem žiro računa.Ukoliko na računu nema priljeva sredstava i ukoliko netko od vjerovnika pokrene stečaj nad Vašom firmom, dugovanja se namiruju iz prodane imovine tvrtke.Ukoliko tvrtka nema imovinu, vjerovnici ostaju praznih ruku. Stoga, pokušajte prodati robu,kompenzirati ako je što moguće,zatvoriti svoja dugovanja i pokrenuti jednostavnu likvidaciju tvrtke umjesto dugotrajnog i mukotrpnog stečaja.

1. Ne morate imati knjigovođu ukoliko se dobro snalazite u Zakonu o porezu na dohodak,Zakonu o pdv-u,Ovršnom zakonu,Zakonu o radu i mnogim drugima a kako po vašim pitanjima vidim da se ne snalazite, tražite ga.Cijena je veoma različita, ovisno o obimu poslovanja i dr.faktorima. 2. Morate obračunavati i uplaćivati doprinose za mirovinsko I i II stup,zdravstveno,ozljede na radu,zapošljavanje,porez i prirez na dohodak i neto plaću. 3. I u R-Sm obrascu i u ID obrascu evidentirate se samo Vi,kao radnica, budući da vlasnici obrta ne predaju niti jedan od navedenih obrazaca, bilo da su aktivni u obrtu ili na bolovanju.

Pravo na novčanu naknadu za samozapošljavanje imaju samo nezaposlene osobe koje su bile u radnom odnosu ovisno o utvrđenom trajanju prava na naknadu. Ne radi se o pravu na naknadu za zapošljavanje radnika već o mjerama poticanja zapošljavanja od strane hzz-a (sve o tome imate na internet stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje). Zakoni se mjenjaju iz sata u sat a dok mi ne uđemo u Uniju upitno je koji će zakon biti na snazi.

Ne možete.

Apsolutno je nemoguće da Vas porezna uprava zadužuje za obrtničke doprinose u razdoblju osiguranja od strane poslodavca kod kojega ste zaposleni.Dakle, ne možete istovremeno biti osigurani na hzmo/hzzo i kao obrtnik i kao radnik drugog poslovnog subjekta. Pitanje je da li ste napravili odjavu s osiguranja samostalnog privrednika kada ste prelazili u radni odnos kod drugog poslodavca, za što svakako kontaktirajte hzmo (da slučajno nije došlo do greške s njihove strane), mada, u suštini, Vi kao obrtnik niti ne možete dobiti svoju radnu knjižicu iz evidencije hzmo-a ukoliko ne postoji razlog za prekidom osiguranja.

Svi navedeni obrasci potrebni su Vam za prijavu obrta.Možete ih skinuti s interneta,ispuniti i odnijeti u Ured državne uprave. Nakon što dobijete Rješenje o upisu u obrtni registar, prijavljujete se najprije u HZMO a zatim u HZZO. Također po dobijanju navedenog rješenja upisujete se u registar poreznih obveznika (obrazac RPO)u nadležnoj ispostavi porezne uprave. Ne morate se upisati i u sustav obveznika pdv-a. Kada želite zaposliti radnika najprije s njim sklopite ugovor o radu a zatim popunite obrasce M-1P i Tiskanicu 2,te s obrascima,ugovorom o radu i radnom knjižicom najprije prijavljujete radnika na hzmo a zatim na hzzo (ali tek nakon prijave obrta u hzmo/hzzo). Uvjerenje o radnoj sposobnosti za obavljanje navedenih djelatnosti Vam nije potrebno (osim ako nećete prati prozore zgrada s montažnih dizalica ili sl.)

Naravno da ne morate plaćati ništa što nije ugovorno definirano a poglavito stoga što dobijate račune koji se pozivaju na nepostojeće ugovore.

Možete,tražbine prijavljujete isključivo stečajnom upravitelju na njegovu adresu navedenu u rješenju o otvaranju stečaja,koja je objavljena u Narodnim novinama te u roku,navedenom u istom. Sudska pristojba za prijavu tražbine plaća se u iznosu 2% od vrijednosti prijavljene tražbine (ali ne više od 500 kn).

Ne postoji ta mogućnost. Jednako kao što ne postoji nikakva mogućnost prebacivanja kompletnog temeljnog kapitala u drugu tvrtku (osim kada se radi o spajanju ili pripajanju). Nadalje, da li ste sigurni i po čemu da su to "sestrinske" tvrtke? Moguće je da jedna osoba bude osnivač više tvrtki ali to ne znači da su te tvrtke "sestrinske", budući je svako Društvo samostalna pravna osoba.

Upravo je tako kako ste naglasili. U odluci glavne skupštine o nominalnom smanjenju temeljnog kapitala mora se odrediti u koje svrhe se kapital smanjuje: -pokriće (izravnanja) smanjenja imovine društva -pokriće ostalih gubitaka -prijenos sredstava u rezerve kapitala (odnosno kapitalne pričuve). Dakle, pojednostavljeno smanjenje temeljnog kapitala dopušteno je nakon što se potroši dio zakonskih rezervi i rezervi kapitala za koji one prelaze 5% temeljnog kapitala koji preostane nakon smanjenja kapitala kao i da su potrošene statutarne i ostale rezerve iz dobiti. Smanjenje temeljnog kapitala nije dopušteno dok društvo ima neraspoređenu dobit. U našem pravu se na pojednostavljeno smanjenje kapitala primjenjuju sljedeće odredbe o redovnom (efektivnom) smanjenju temeljnog kapitala: - čl.342. st.1.,2.i 4. ZTD-a što znači da se ne primjenjuje st.3. koji govori o mogućnosti da se dijelovi temeljnog kapitala mogu vratiti dioničarima - Čl.343.do 344. ZTD i čl.346.do 348.ZTD-a što znači da isključuje i čl.345. o zaštiti vjerovnika.

Unos obrta u d.. je poprilično kompliciran i što se tiče prijenosa imovine/obveza/potraživanja a i nema apsolutno nikakvu svrhu uraditi navedeno ukoliko ste već otvorili trgovačko društvo. Prenesene obveze/potraživanja podliježu oporezivanju porezom na dodanu vrijednost (ukoliko ste u sustavu) te porezom na dobit. Jednako tako i prilikom zatvaranja obrta, dužni ste kao poslovne primitke evidentirati sve nenaplaćene tražbine od kupaca (zatvoriti račun kao plaćen i prinati porez), te kao poslovne izdatke knjižiti sve nenaplaćene obveze prema dobavljačima i druge neplaćene obveze u svezi s djelatnošću ( zatvoriti račune prema dobavljačima kao da su plaćeni i priznati pretporez). Da bi ste mogli otpisati potraživanja od svojih kupaca morate ih prvo utužiti kako bi se pravno smatrala nenaplativima. Žiro račun ne morate zatvarati ukoliko mislite da bi još kakva novčana sredstva mogla leći, mada Vam kupci nakon zatvaranja obrta mogu svoje obveze uplatiti u gotovini ili na tekući račun (mada su rijetki oni koji plaćaju obrtniku nakon saznanja da je obrt zatvoren, nažalost). Prije zatvaranja obrta probajte nabaviti što više računa dobavljača, za troškove vezane uz obavljanje Vaše djelatnosti kako bi ste anulirali poreznu obvezu. Prije samog zatvaranja napravite analizu na način da obračunate pdv iz izlaznih (neplaćenih) i pdv iz ulaznih (neplaćenih) računa pa javite rezultat u svrhu daljnjih sugestija.

Djelatnost iz skupine 81.2 (djelatnosti čišćenja) spadaju u slobodne obrte što znači da Vam za njihovo obavljanje ne treba ispit o stručnoj osposobljenosti,majstorski ispit,srednja stručna sprema ili odgovarajuće više ili visoko obrazovanje. Olakšice pri otvaranju obrta imaju jedino invalidi i branitelji te osobe koje otvaraju obrt na područjima posebne državne skrbi. Možete prijaviti sljedeće djelatnosti po nacionalnoj klasifikaciji (NKD 2007): 81.21.-osnovno čišćenje zgrada 81.22.-ostale djelatnosti čišćenja zgrada i objekata 81.29.-ostale djelatnosti čišćenja

Kućna tj.domaća radinost nema kategorije pod kojima bi ste stavili izradu unikatnog nakita, budući da je domaća radinost samostalna kategorija kojom se mogu izrađivati predmeti s posebne liste proizvoda a izrada nakita jest na toj listi. Za domaću radinost ne postavljaju se uvjeti stručne spreme,a prijava obavljanja domaće radinosti vrši se u Uredu državne uprave (ured za gospodarstvo) ili Uredu Grada Zagreba, sa zahtjevom za izdavanje odgovarajućeg odobrenja. Najbitnije ograničenje kod obavljanja domaće radinosti odnosi se na prihode od takve djelatnosti ostvarene u kalendarskoj godini.Ukupni primici od domaće radinosti u jednoj godini ne smiju premašiti deseterostruki iznos prosječne bruto plaće ostvarene u RH u razdoblju siječanj-kolovoz prethodne godine. Vođenje poslovnih knjiga je vrlo pojednostavljeno pa vam u tu svrhu ne treba knjigovođa. S aspekta poreza na dohodak, Vi će te ostvarivati dvije vrste prihoda:plaću iz radnog odnosa, za koju doprinose i porez na dohodak obračunava i uplaćuje poslodavac, te prihode od obavljanja domaće radinosti. Za obavljanje djelatnosti domaće radinosti možete izabrati plaćanje poreza na dohodak na temelju poslovnih knjiga ili u paušalnom godišnjem iznosu (u nadležnoj ispostavi porezne uprave). Ovisno o izabranom načinu utvrđivanja i plaćanja poreza na dohodak bit će utvrđena i obveza za doprinose.

Na ovom podforumu imate odgovore na Vaše upite.

Nisu potrebni nikakvi minimalno tehnički uvjeti. Morate napraviti dopunu djelatnosti na način da otiđete kod javnog bilježnika, tražite da Vam odradi izmjene u izjavi o osnivanju tj.društvenom ugovoru, na način da dodajete nove djelatnosti (možete istovremeno dodati više djelatnosti s kojima se možete ili ne baviti trajno ili privremeno). Dopune djelatnosti predmeta poslovanja upisuju se zatim u sudski registar nakon čega dobijate novo rješenje nadležnog trgovačkog suda u kojemu su evidentirane navedene promjene. Da bi ste mogli raditi prodaju iz kombija ili na tržnicama i štandovima, upišite sljedeće djelatnosti po NKD 2007: 47.99-ostala trgovina na malo izvan prodavaonica,štandova i tržnica 47.89-trgovina na malo ostalom robom na štandovima i tržnicama

Reklamu možete premjestiti na betonsku ogradu ukoliko se ograda isključivo nalazi na vašem zemljištu tj.ukoliko se ne nalazi na gradskom zemljištu, bez prijave Uredu za gospodarenje gradskom imovinom (komunalnom).

Netočno,@bovu ; Obveza plaćanja naknade za općekorisnu funkciju šuma kao i obračun članarine spomeničke rente,turističke zajednice,članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori, ne nastaje primitkom rješenja, budući da se za navedeno niti ne izdaju rješenja. Obveza plaćanja navedenih članarina,doprinosa i naknada obveza je svih pravnih osoba koje u RH obavljaju gospodarsku djelatnost a poznavanje tematike poslovanja pravnih osoba (da li samog poduzetnika ili njegovog knjigovodstva) preduvjet je da ne dođe do situacije koju navodi @FUNTANA. Što se tiče naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma, obveza plaćanja ove naknade propisana je Zakonom o šumama (Nar.nov. br.140/05, 82/06 i 129/08. Kao što rekoh, sve pravne osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost,sukladno čl.62.st.1. Zakona o šumama,plaćaju navedenu naknadu. Naknada se plaća u visini od 0,07% na osnovicu koju čini ukupan prihod ostvaren na domaćem i ino tržištu,umanjen za prihode od ukidanja dugoročnih rezervi i prihoda od nenaplaćenih,prethodno otpisanih potraživanja. Obračun se sastavlja na kraju poslovne godine, na obrascu OKFŠ i šalje na adresu Hrvatskih šuma, najkasnije do 30.04. tekuće godine (za prethodnu godinu).

Sjedište trgovačkog društva tj.promjena sjedišta društva upisuje se u sudski registar a ne i promjena poslovne adrese u svrhu korespodencije. Zakon o trgovačkim društvima daje dvije ravnopravne mogućnosti osnivačima u utvrđivanju sjedišta trgovačkog društva.To je: ili mjesto u kojemu je uprava društva i odakle se upravlja poslovima društva, ili mjesto u kojem društvo trajno obavlja svoju djelatnost. Svoj odabir sjedišta osnivači utvrđuju izjavom o osnivanju društva,društvenim ugovorom ili statutom. Dakle, ukoliko ne želite mijenjati sjedište društva dovoljna je odluka članova društva o promjeni poslovne adrese, potpisana od strane svih članova društva.

čl.256. ZTD: Skupština je glavni izbornik članova nadzornog odbora.Temeljno je načelo da članove nadzornog odbora bira glavna skupština dioničkog društva.Trgovačko pravo predviđa još i to da se posebnim zakonom može propisati pod kojim uvjetima se biraju u nadzorni odbor i predstavnici zaposlenih u društvu.Budući još nisu donešeni posebni propisi o tome da određeni broj članova nadzornog odbora biraju zaposlenici, dioničko društvo našeg prava nije obvezano predstavnike zaposlenih imati u tom organu.Statutom se takva mogućnost može predvidjeti. Može se dakle dogoditi da se u određenom dioničkom društvu članovi nadzornog odbora razlikuju po tome koje ih je tijelo biralo (skupština), imenovalo (određeni dioničari), odnosno biralo a da nije organ društva (zaposleni u društvu). No pri donošenju odluka svi su članovi nadzornog odbora ravnopravni. čl.262. ZTD: Uprava i predsjednik nadzornog odbora moraju svaku promjenu u sastavu nadzornog odbora objaviti onako kako se objavljuju priopćenja društva i u propisanom roku podnijeti registarskom sudu prijavu za upis promjene u sudski registar. Prijavi se mora priložiti odluka o izboru ili izjava o imenovanju (od strane dioničara koji daje/potpisuje izjavu) te izjava novog člana koji prihvaća izbor i podaci o datumu imenovanja odnosno izbora.

Odgovornost društva nije ograničena zato što društvo za obveze odgovara cijelom svojom imovinom, a odgovornost članova za obveze društva uopće ne postoji (čl.385. st.2.ZTD-a, VTSRH,Pž-2177/00 od 12.rujna 2000.), osim u iznimnom slučaju proboja pravne osobnosti iz čl.10. st.3. ZTD-a. U stvari,ispravno bi bilo govoriti o ograničenom snošenju rizika članova za poslovanje društva (do visine njihovog temeljnog uloga). Neodgovornost članova za obveze društva temeljno je obilježje d..-a. U praksi se pokazalo da do proboja pravne osobnosti najčešće dolazi kod d.. sa samo jednim članom koji uz to vodi njegove poslove i zastupa ga. Stoga, onaj tko želi, pored društva s ograničenom odgovornošću, na temelju proboja pravne osobnosti, pozvati na odgovornost i člana tog društva mora formalnopravno podignuti dvije tužbe: spram društva i spram člana.Tek ako je tužbeni zahtjev osnovan prema oba tuženika, sud će moći donijeti presudu kojom usvaja tužbeni zahtjev tužitelja. Primjer: VTSRH, Pž-1008/98 od 07.04.1998. VTSRH, Pž-1760/02 od 15.04.2003. VTSRH, Pž- 636/03 od 18.11.2003. VTSRH, Pž-9140/06 od 17.01.2006.