ultra

Odgovor za @ivan1308 : 1. Potrebno je da imate SSS-prodavač ili ekonomist ili gimnazijalac sa poznavanjem trgovačkog poslovanja. Potrebno je da imate prostor i MTU za prodajni prostor. 2. Ne, obzirom da je to djelatnost trgovine (47.26.-trgovina na malo duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama), smatra se vezanim obrtom. 3. Da, odgovoreno pod 1) 4. Troškovi otvaranja su oko 470,00 kn 5. Kao i za sve obrtnike,doprinosi (mirovinsko/zdravstveno) za 2011. = 1.766,85 kn/mjesečno; obrtnička komora (ovisno o gradu) oko 250 kn tromjesečno,porez na tvrtku oko 250 kn/godišnje, a sva ostala davanja ovise o poslovanju.

Odgovor za @scorpius : 1. Da, morate u prijavu u OR upisati sve djelatnosti. 2. Da, morate ispuniti onoliko RL-3 koliko ima djelatnosti. Sve obrasce možete skinuti s interneta. 3. Da, dozvoljene su. I Vama lijep pozdrav !

Ukoliko imate zaposlenike u obrtu, naravno da ga nećete stavljati u mirovanje. Ukoliko želite, obvezni ste predati obrtnicu nadležnom uredu državne uprave u Vašoj županiji, odnosno Gradskom uredu za gospodarstvo Grada Zagreba (ukoliko ste iz ZG). Ured za gospodarstvo DUŽAN JE o privremenoj obustavi izvjestiti nadležna tijela za poslove financija,Državni inspektorat,Sanitarnu inspekciju,HOK,HZMO,HZZO. Vi ste dužni pismeno se obratiti nadležnoj Poreznoj upravi kako bi Vas oslobodili plaćanja predujmova za obveze obrta (predujam poreza na dohodak,predujam za TZ,SR i dr.) Dakle, prednost stavljanja obrta u mirovanje nije velika, tj.odnosi se samo na obustavu obveze predavanja izvještaja nadležnim institucijama i plaćanja predujmova u razdoblju u kojemu nećete poslovati.

Opomenu pred ovrhu trebate slati kupcima odmah po isteku valute plaćanja, najprije u "blažem" obliku a zatim,ukoliko nema reakcije (uplate) u nešto "grubljem", tipa: "ukoliko do određenog datuma ne izvršite uplatu biti ćemo primorani provesti ovrhu nad vašim transakcijskim računima, pokretninama i nekretninama putem ovlaštenog ovrhovitelja..." Prijedlog za ovrhu (temeljem neplaćenog računa) Vam može sastaviti odvjetnik, zatim ga javnobilježnički ovjeravate, nakon čega se isti šalje dužniku i banci kod kojega dužnik ima otvorene račune.Ukoliko postoji nemogućnost naplate s računa (račun u blokadi), pokrećete ovrhu nad pokretninama ili nekretninama dužnika. Naravno, važno je i to koliki je dug, jer ukoliko bi vrijednost dugovanja bila manja od troškova pokretanja ovrhe, onda je bolje-otpisati dug (nažalost).

Ministarstvo gospodarstva svake godine (u veljači-ožujku) objavljuje natječaje za poduzetnike. Prema različitim mjerama, možete tražiti povrat dijela sredstava uloženih u poslovanje d.. Npr.osnivački troškovi,ulaganje u informatiku, strojeve i opremu itd. Pogledajte malo ovdje, pa se pripremite za proljeće 2011.: http://www.mingorp.hr/default.aspx?id=1618

Moguće je, naravno da jest. Fiksni trošak je jedino godišnji porez na tvrtku (500,00 kn ako ste mali poduzetnik i nemate poslovne jedinice). Vaša je obveza da pošaljete dopis HGK za obustavu plaćanja članarine i doprinosa te dopis poreznoj upravi za obustavu plaćanja predujma poreza na dobit i ostalih predujmova ukoliko ste u obvezi,npr.TZ,SR). Međutim, morate podnositi sva statistička i porezna izvješća,bez obzira što će obrasci odnosno obračuni biti bez podataka osim obrasci aktive i pasive (bilanca) koji će imati podatke jer društvo ima najmanje-upisani kapital. Jedina iznimka je d.. koji je tek osnovan, odnosno nije obavljao poduzetničku djelatnost pa nema evidentiranog prometa na žiro računu niti evidentiranih poslovnih promjena u poslovnim knjigama (osim prometa pri uplati temeljnog kapitala). Znači, novoosnovana poduzeća nisu obvezna podnositi izvješća, ali su dužna do roka za predaju dati izjavu o neaktivnosti Poreznoj upravi i FINA-i. Knjigovođu ne morate imati.

O kakvoj ovrsi se radi (dobavljač,porezna...)? Ako je,npr. ovrha od strane dobavljača, glavnicom zatvarate dobavljača, kamate knjižite na 4 (troškovi kamata)a same troškove ovrhe na 4 (sudski troškovi i pristojbe).

Supruga ne plaća mjesečne,fiksne obrtničke doprinose kada je u radnom odnosu kod drugog poslodavca ali na kraju godine (nakon predaje godišnje porezne prijave-obrasca DOH) porezna će joj obračunati doprinose u jednom iznosu, ovisno o ostvarenom dohotku iz obrta. Npr., ako u poslovnoj godini ima čist dohodak 5.000 kn, ovaj iznos je osnovica za obračun doprinosa po stopi 35,5 % (mirovinsko,zdravstveno,ozljede) što onda iznosi za cijelu godinu 1.775 kn.Ako nema dohotka iz obrta ili je u gubitku-ne plaća ništa. Obrt ne mora stavljati u mirovanje ali se mora odjaviti sa mirovinskog i zdravstvenog (budući da je sada prijavljena kao samostalni privrednik) da bi ste je Vi mogli prijaviti kao radnika u d.. Znači, najprije morate potpisati s njom ugovor o radu,temeljem kojega ona može podići svoju radnu knjižicu sa HZMO kako bi odradila odjave s obveznih osiguranja obrta, nakon čega je Vi,kao novi poslodavac prijavljujete.

Da, možete zatražiti od porezne uprave prijelaz sa paušalnog oporezivanja na oporezivanje porezom na dohodak temeljem poslovnih knjiga, od 01.01.2011.: http://www.porezna-uprava.hr/contentData/PDF%20Datoteke/Bro%C5%A1ure/Oporezivanje_096.pdf

Odgovor za @ivana-pa : Davanja koja navodite (1.095 kn)odnose se na obrtnike koji prijavljuju paušalno oporezivanje. Obrtnici koji prijavljuju porez na dohodak temeljem poslovnih knjiga (većina obrtnika) plaćaju obvezne mjesečne doprinose u iznosu od 1.780,56 kuna (za 2010.) a u 2011. ti doprinosi iznose 1.766,85 kn/mjesečno (zbog pada prosječne plaće). Ove fiksne doprinose plaćaju jedino obrtnici kojima je obrt jedina djelatnost (zaposlenje). Obrtnici koji su zaposleni kod drugog poslodavca ne plaćaju mjesečne doprinose već doprinose koje im obračuna porezna uprava, po završetku poslovne godine tj.po predaji porezne prijave u kojoj se vidi ostvareni dohodak iz obrta. Npr. , Vi u 2011. imate dohodak (zaradu iz obrta) u godišnjem iznosu od 14.300 kuna. Ovaj iznos je osnovica na koju će porezna obračunati doprinose po ukupnoj stopi 35,5%. Dakle, to bi Vas izašlo 5.076,50 kn za cijelu godinu. Razumijete ? Bez obzira da li ulazite ili ne u sustav PDV-a, normalno poslujete sa svima (obrtima,poduzećima,građanima), izdajete račune...jedino što na Vašim računima mora biti navedeno: "obrtnik,izdavatelj računa nije obveznik PDV-a po čl.22. Zakona o PDV-u"

Ukoliko koristite porodni dopust ne morate nužno stavljati obrt u mirovanje, ali budući da ste i jedina zaposlena jednostavno ne biste morala plaćati članarinu HOK, predujmove poreza na dohodak niti slati redovita izvješća (obrasce PDV, PP-MI-PO...ili čega ste već obveznik).

Odgovor za @scorpius : 1. Da prije otvaranja obrta morate napraviti ugovor o najmu i priložiti presliku (original na uvid).Ugovor o najmu mora biti javnobilježnički ovjeren a sklapate ga između roditelja (vlasnika nekretnine) i Vas kao nositelja budućeg obrta. Fizička osoba (Vi)= obrt. Stoga, prilikom sklapanja ugovora navodite da se ugovor sklapa između roditelja (imenom i prezimenom) i Vas (imenom i prezimenom) a u svrhu obavljanja obrtničke djelatnosti na navedenoj adresi. I da, takav je ugovor osnov za priznavanje troškova najma. 2. Isključivo uplata na tekući račun najmodavca. 3. Da,isplatu sa žiro računa knjižite kao izdatak u KPI s opisom npr. "najam za 01/2011" (ne morate pisati po ugovoru, ugovor je temelj za isplatu najamnine). 4. Kada uplaćujete svoj novac, na nalogu u opis plaćanja upisujete "pozajmica". Pozajmica, kao što velite, nije primitak i ne knjiži se u poslovne knjige obrtnika ali možete voditi internu evidenciju o danim pozajmicama kako bi ste jednog dana (ako imate "viška" novca na žiro), mogli isplaćivati "povrat pozajmice". 5. Tako je, troškovi osnivanja a samim tim i upravne pristojbe jesu izdatak obrta.

Odgovor za @kockica2000 : Za djelatnost trgovine u spec.prodavaonicama morate biti kvalificirani ili imati zaposlenika sa potrebnom stručnom spremom. Ukoliko nemate ni jedno od navedenog, ne možete upisati ovu djelatnost u obrtnicu (možete naknadno, kada se steknu uvjeti). Za djelatnost trgovine i ugostiteljstva ne može se tražiti paušalno oporezivanje.

Tek kad prijavite datum početka poslovanja prijavljujete obvezno osiguranje. Dakle, kada budete imali Rješenje o upisu u obrtni registar s danom početka poslovanja, isti nosite (kao i obrtnicu,radnu knjižicu,ugovor o otvaranju žiro računa i pečat) u HZMO i HZZO te s potrebnim tiskanicama prijavljujete mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Pogledajte najprije ovdje neke odgovore u svezi obrta za čišćenje: http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=503338644&forum=43&post_id=231429#forumpost231429 i da, možete otvoriti svoj obrt i biti zaposlena kod drugog poslodavca.

Ne, ne morate imati zaposlenika. Bitno je da ste Vi, kao član uprave/direktor ,osigurani (dakle,u radnom ste odnosu i poslodavac Vam uplaćuje obvezne doprinose)i kao takav možete raditi u svom poduzeću bez zasnivanja radnog odnosa (svog ili sa trećim osobama).

Ne, ne postoji model "pomaganja" bez zasnivanja radnog odnosa. Osim toga, to što supruga ima obrt nije prepreka da je zaposlite u svom poduzeću. U tom slučaju ona ne plaća svoje redovite mjesečne,obrtničke doprinose već jedino doprinose obračunate temeljem ostvarenog dohotka iz obrta. Ukoliko Vam paše, možete je zaposliti i na nepuno radno vrijeme.

1. Uslužni obrt s upisanom djelatnošću 82.20-Djelatnosti pozivnih centara. 2. i 3. Odgovore na ova pitanja imate u temi "Otvaranje obrta-nekoliko pitanja". 4. Nakon otvaranja obrta prijavite poreznoj upravi paušalno oporezivanja, tada od poslovnih knjiga vodite samo Knjigu prometa i nije Vam potreban knjigovođa. 5. Bez obzira što ste u radnom odnosu, cijena otvaranja obrta je jednaka za sve (osim HRVI i osoba koje otvaraju obrt na područjima posebne državne skrbi).

Zadužnica, mjenica, kao i redovito izdavanje računa za obavljenu uslugu. Izdana faktura je pravovaljani dokument za pokretanje ovrhe.

Odgovor za @kockica2000 : 1. Sve navedeno možete raditi kroz djelatnost 13.92-Proizvodnja gotovih tekstilnih proizvoda,osim odjeće. Ova vrsta djelatnosti ne spada u vezane obrte, dakle dovoljna je SSS bilo kojeg smjera. 2. Da, možete istovremeno u obrtnicu upisati i djelatnost trgovine na malo u specijaliziranim prodavaonicama ali Vam je potreban trgovac,prodavač ili se sama možete educirati za trgovačko poslovanje (pri nadležnoj obrtničkoj komori). 3. Kao i pod 2.) možete prilikom upisa u obrtni registar prijaviti i trgovinu na malo na štandovima i tržnicama za što Vam ne treba kvalificirani trgovac. 4. Obrt registrirajte na djelatnosti u odgovorima pod 1. i 3. a naknadno (ukoliko nećete zapošljavati trgovca)registrirajte i djelatnost pod 2. 5. Pomaganje u obrtu ne znači samostalan rad (osim ako sa suprugom ne uđete u radni odnos tj.temeljem ugovora o radu,prijavom na mirovinsko i zdravstveno). Pomaganje u obrtu znači da članovi obitelji mogu da Vam "uskaču" u pomoć ali samo uz Vaše prisustvo.

1. Ne plaćate redovite mjesečne,obrtničke doprinose temeljem Rješenja porezne uprave već tek po isteku poslovne godine, nakon predaje godišnje prijave poreza na dohodak. To znači, ostvareni dohodak iz obrta je osnovica za uplatu 20% mirovinskog,15,5% zdravstvenog osiguranja. 2. Ne upisujete NKD u radnu knjižicu već u obrtni registar tj.obrtnicu i to: 18.12.-Ostalo tiskanje i 47.91.-Trgovina na malo preko pošte ili interneta 3. Djelatnost 18.12 nije moguće obavljati u stambenom prostoru dok 47.91. jest. Stoga kao osnovnu djelatnost prijavite trgovinu na malo putem pošte i interneta.

Da bi društvo zadržalo i moglo raspolagati poslovnim udjelima ostavitelja, najprije ih treba uplatiti. Ukoliko su poslovni udjeli ostavljeni društvu znači da više nasljednika stječu taj udio zajedno i nepodjeljeno tj.predstavljaju nasljedničku zajednicu.Pravo raspolaganja zajedničkim poslovnim udjelom zajedničari imaju zajedno, a pojedini zajedničar samo na temelju ovlasti koju su mu dali svi ostali.Svaki od njih može tražiti razvrgnuće nasljedničke zajednice,i to pravo ne zastarijeva. Podijeli li se u ostavinskom postupku poslovni udio na više nasljednika, svakome od njih pripast će dio ostaviteljevog poslovnog udjela. Naslijeđeni poslovni udio može se dijeliti bez dopuštenja društva, a nasljednici se mogu dogovoriti i da se poslovni udio ne dijeli. Društvenim ugovorom možda je predviđena suglasnost društva potrebna za podijelu poslovnog udjela nasljednicima umrlog člana društva. Dakle, poslovni udio može naslijediti samo društvo,svi članovi društva, pojedini član ili se može prenijeti nekoj trećoj osobi koju odredi društvo. Veličina poslovnog udjela određuje se prema nominalnoj vrijednosti udjela.

Nije neophodno ali je poželjno da u butiku imate registracijsku dokumentaciju (Rješenje o upisu u Trgovački sud,NKD). Svakako morate imati u radnji:Knjigu popisa,Ugovor o najmu, dokumentaciju zaposlenika (ugovor o radu,prijavu na HZMO/HZZO,evidencije o radu radnika), Evidenciju o prigovoru potrošača, kasu ili paragon blokove (ovisi na koji način izdajete račune). Supruga ne može pomagati/raditi u butiku ukoliko nije u radnom odnosu (samo u obrtu supružnici mogu pomagati pri radu bez prijave radnog odnosa).

Da, naravno. Otvorite obrt,pripremite poslovanje (Minimum tehničkih uvjeta Vam treba i za trgovinu i za ugostiteljstvo), temeljem Rješenja o upisu u obrtni registar možete napraviti žig, otvoriti žiro račun... a nakon otkaznog roka prijavite početak poslovanja. Ugostiteljstvo i trgovina su vezani obrti pa slijedom toga morate imati završenu školu za konobara/kuhara (ovisi da li će ugostiteljstvo biti barovi ili restorani) i završenu školu za trgovca ili ekonomska/gimnazija+ osposobljavanje za trgovačko poslovanje. Ukoliko niste ništa od navedenog zapošljavate stručnu osobu sa završenom, gore navedenom školom. Kao novoosnovani obrt možete zaposliti jednog djelatnika putem Mjera sufinanciranja zapošljavanja HZZ-a a budući da i sami dobijate otkaz, možete tražiti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje jednokratnu novčanu isplatu za samozapošljavanje.

Budući da ste izvoznik svakako imate obvezu vođenja nadzorne knjige izvoza. U PDV obrazac unosite ukupan iznos izdanog računa (jer je u ukupnom iznosu i plaćen),neovisno o tečajnim razlikama i naknadi banke (ove stavke Vam umanjuju/uvećavaju ukupni dohodak). Dakle u PDV obrazac unosite 35.813,71 i to pod rednim br.I-Isporuke koje ne podliježu oporezivanju i isti iznos pod I, 2.-Oslobođene poreza, 2.1.-Izvozne. Razdvajate na dva primitka, budući da morate zatvoriti dva računa kupca. Naknade banci možete unijeti u jednom iznosu.