ultra

http://www.porezna-uprava.hr/publikacije/IspisMisljenja.asp?IDKomentara=1066&FileName=410-01_05-01_1349_513-07-21-01_05-2.xml

Isplata više uplaćenog poreza na dohodak od nesamostalnog rada nema nikakve veze s računom poslodavca tj.blokadom računa. Isplata se vrši iz sredstava Državnog proračuna RH a ne sa računa tvrtke. Pitanje je da li ste dobro razumjeli referenta, tj. da li je poslodavac uopće izvršio uplatu Vaših doprinosa tj.poreza jer jedino temeljem izvršene uplate imate pravo na povrat. Ukoliko poslodavac nije izvršio uplatu-povrat poreza neće biti isplaćen.

Definitivno se radi o pogrešnom tumačenju godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada, koji je obveza poslodavca koji nije redovito mjesečno isplaćivao plaće tijekom godine itd. Osim izmjene poreznih stopa, mjenjano je i pravo uvećanja osobnog odbitka za izdatke iz čl.12.st.9. Zakona o porezu na dohodak (uvećanje za zdravstvene i stambene potrebe, te darovanja)koje se umjesto dosadašnjih 12.000 kn može koristiti u iznosu do 6.000 kn i to ukoliko su uplate za navedeno izvršene do 30.06.2010. Koeficijenti za uvećanje osobnog odbitka za područja PPDS-a svih skupina su jednake kao i ranije.

http://www.porezna-uprava.hr/contentData/PDF%20Datoteke/Brošure/Pausalno_132.pdf

Da, dobro ste napravili obračun, negativnu tečajnu razliku stavljate s pozitivnom vrijednosti-u izdatke. Recite mi samo da li ste izdali predračun, ponudu, avansni račun... budući da kažete da je račun izdan 22.12. a uplata po istom izvršena 24.11.? Vodite li nadzornu knjigu uvoza/izvoza ?

Odgovori na Vaša pitanja: 1. Da, osoba sa VSS može otvoriti obrt 2. http://www.mikrobit.hr/okkzz.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=96:majstorski-ispit&catid=53:majstorski-ispit&Itemid=83 3. Fotografska djelatnost spada u vezane obrte, dakle, ne može se otvoriti kao slobodni obrt. Lijep pozdrav !

Budući da se radi o prijenosu gospodarske cjeline tj. nastavnom poslovanju obrta kroz d.. dovoljno je napraviti anekse ugovora, jer se mijenja tvrtka poslodavca ali ne i djelatnost tj. trgovački odnosi između Vas i dobavljača. Ukoliko obrt "ulazi" u d.. sa 01.01., godišnji financijski izvještaj kao i završni račun rade se na ime obrta.

Pogledajte ovaj priručnik, on regulira rad poljoprivrednika, primjenjivo na OPG koji plaćaju porez na dohodak prema poslovnim knjigama. http://www.porezna-uprava.hr/contentData/PDF%20Datoteke/Brošure/Poljoprivreda_135.pdf Ukoliko ste paušalac, javite. Lijep pozdrav !

Apsolutno je legalno ukoliko je trgovačko društvo registriralo djelatnost 64.99 -ostale uslužne financijske djelatnosti osim osiguranja i mirovinskih fondova,d.n.(NKD 2007) tj. obavlja djelatnost faktoringa (naplata potraživanja i naplatno-kreditni poslovi) .

Nadam se da još niste predali PDV obrazac za 11. mjesec, ukoliko jeste napravite ispravku i pošaljite novi obrazac u poreznu. Dakle, devizna uplata je izvršena 30.11. i na daj datum je morate "oprihodovati" (terminologija trgovačkih društava), ali razumijemo se Kada izdajete račun u eurima, "pretvarate" ga u kunski s važećim srednjim tečajem HNB-a na datum izdavanja. Kada Vam račun bude naplaćen tj.kad legnu devize na račun-preračunavate uplatu na taj dan-ponovno po srednjem tečaju HNB-a važećem na dan uplate. Razlika koja se stvori su pozitivne ili negativne tečajne razlike, koje knjižite kao primitke na žiro račun (s pozitivnim ili negativnim predznakom) a kako bi ste zatvorili kupca.

Da, svakako morate uraditi anekse, budući da se mjenja sjedište poslodavca.

Morate napraviti ugovor o prijenosu poslovnog udjela. Ovaj tip ugovora je strogo formalni što znači da mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta. Ugovor moraju potpisati obje strane: Vi kao dosadašnji imatelj tj.prenositelj udjela i novi imatelj tj.stjecatelj udjela. Taj ugovor može biti naplatni,pri čemu će se klasificirati kao ugovor o kupoprodaji, ili besplatni, pri čemu će se klasificirati kao ugovor o darovanju. Kako navodite, prijenos poslovnog udjela bi išao na jednog od suosnivača. To znači da je potreban upis prijenosa u knjizi poslovnih udjela, dok se upis u sudski registar ne traži za prijenos. Uprava društva samo je dužna dostaviti registarskom sudu (nadležnom trgovačkom sudu) novi popis članova s odgovarajućim dokazima o nastalim promjenama. Pošto stjecatelj poslovnog udjela preuzima sva prava i obveze dosadašnjeg imatelja iz poslovnog udjela, za prijenos poslovnog udjela nije potrebna promjena društvenog ugovora.

Zaista neobičan upit. Da, zaista stoji sve kako je @bovu naveo (zakonski,što bi rekli-na papiru). S druge strane, ukoliko Vaš suprug umre, ostavinskom raspravom netko mora naslijediti i tvrtku.Ako je to bračni drug, on je u obvezi preuzeti vlasništvo,prodati tvrtku ili je staviti u stečaj.Stečajni postupak košta.Znači, ukoliko dođe do varijante da naslijedite tvrtku sa dugovima i želite je staviti u stečaj, morate taj stečajni postupak i platiti.Tvrtka namiruje dugove iz svoje imovine.To stoji. Ali opet, pa tu imovinu je poslodavac stjecao za sebe, za obitelj, za dugoročno poslovanje.Nije to situacija državnih tvrtki s bogomdanom imovinom, pa se tvrtka prezaduži,pukne...pa rasprodaj sve što si stekao. Vaš drugi upit je još neobičniji: dakako da supružnici dijele sve pa zašto ne bi i dobit od poslovanja.Dobija li Vaš suprug 50% ručka, 50% kreveta ili 50% udjela u odgoju djece ? A da on to potpiše? Nemojte zamjeriti,nije mi namjera cinizam ali zašto niste potpisali predbračni ugovor sa strogo definiranim pravima i obvezama?

Možete se upustiti u otvaranje obrta ili čak domaće radinosti i nije nimalo glup niti idealistički Vaš pogled na ostvarivanje egzistencije. Dakle, možete otvoriti obrt sa djelatnosti ručne izrade tekstilnih prozvoda, kako ste naveli i dodati djelatnost trgovine na štandovima i tržnicama. Kao početnica, najbolje je da prijavite paušalno plaćanje poreza na dohodak.Troškovi su Vam tada znatno manji nego kod obrtnika koji plaćaju porez na dohodak temeljem poslovnih knjiga. U tome slučaju, ne morate podnositi godišnju prijavu poreza na dohodak, od poslovnih knjiga vodite samo Knjigu prometa (ne treba Vam knjigovođa) a doprinosi za obvezna osiguranja (mirovinsko i zdravstveno iznose mjesečno 1.095 kn. Naravno, da bi ste mogli biti obrtnik paušalac, godišnje ne smijete imati više od 85.000 kn. Paušalni porez na dohodak plaća se tromjesečno a budući da ste sa PPDS-a on se još dodatno umanjuje i plaća se : 25% poreza za I skupinu 50% za II skupinu 75% za III i brdsko-planinska područja. Znači, najprije otvorite obrt, odradite sve potrebno nakon toga (žig,otvaranje žiro računa), zatim otiđete u poreznu upravu (ispunite obrazac RPO i ROD-DOP)te zatražite paušalno oporezivanje.Naravno, morate se prijaviti u HZMO i HZZO. Sretno u poslovanju !

Odgovori slijedom Vaših upita: a) http://www.hnb.hr/propisi/odluke-platna-bilanca/uputa_za_izvjescivanje_o_prihodima_i_rashodima_od_razmjene_usluga_s_inozemstvom.pdf b) Izdane račune priznajete po datumu plaćanja, dakle u 11. mjesecu c) Da, uplaćeni doprinosi vlasnika obrta kao i doprinosi te neto plaće radnika jesu izdatak obrta (knjiženi kroz KPI-izdaci na žiro račun,bez PDV-a) i smanjuju dohodak. d) Osim navedenih potrebno je voditi Popis dugotrajne imovine (Obrazac DI)za sve stvari ili prava koje kupite u iznosu preko 3.500,00 kn (bez PDV-a) a kojima je rok uporabe duži od godinu dana. e) Kratkoročne pozajmice dane od strane vlasnika obrta ili treće osobe vodite samo u svojim internim evidencijama (one nisu primici niti je povrat pozajmice izdatak-ne knjiži se kroz KPI).Jedino što morate uraditi jest-na kraju poslovne godine, prilikom godišnje prijave poreza na dohodak (predaje DOH obrasca poreznoj upravi), kopirati izvod žiro računa na kojemu je vidljiva dana pozajmica kako bi ste opravdali pozajmicu na žiro račun (porezna uprava ima uvid u promet Vašeg žiro računa) pa ukoliko Vi prijavite primitke od npr.100.000 kn godišnje a oni vide da je na računu potražna strana prometovala sa 150.000, morate dokazati da je taj "višak" od 50.000 u stvari-pozajmica. Stoga preslika žiro računa za svaku danu pozajmicu. Lijep pozdrav !

Najjednostavnije Vam je otvoriti uslužni obrt s upisanom djelatnošću: 96.09. Ostale osobne uslužne djelatnosti d.n. i prijaviti paušalno oporezivanje dohotka.

Da bi ste otvorili OPG uvjet je da u posjedu (ne nužno u vlasništvu,znači, može biti i u najmu) imate objekt za poljoprivrednu proizvodnju,zemljište ili stoku. Prilikom registracije, definirate da li se kroz OPG bavite isključivo poljoprivredom, da li je poljoprivreda pretežita djelatnost ili je dodatna djelatnost. Poljoprivredne djelatnosti koje upisujete u OPG mogu biti: voćarstvo,pčelarstvo,ratarstvo,peradarstvo,vinarstvo,vinogradarstvo,stočarstvo,ribarstvo i povrtlarstvo. Vezano uz navedene upisane djelatnosti možete prodavati i svoje proizvode (čajeve,voćne sokove,mesne prerađevine...) naravno, uz prethodnu suglasnost i rješenja o MTU i sanitarnim dozvolama. Sve navedeno ne možete prodavati bez registriranih djelatnosti (putem OPG-a, obrta ili trgovačkog društva) .

Prednosti obrta jesu: -niži troškovi osnivanja -jednostavnije knjigovodstvo (što znači i manje mjesečne izdatke za knjigovod.servis) - brza promjena podataka (adrese obrta i sl.) Prednosti d..-a : - prenosivost društva (puno je jednostavnije prodati udjele ili kompletnu tvrtku nego u obrtu) - nema ograničenja stručne spreme i zanimanja (poduzetnik može registrirati sve djelatnosti koje želi, a naknadno aktivirati bilo koju djelatnost nakon što ispuni zakonske obveze). - jednostavnije iskazivanje troškova (kod obrta su troškovi samo ono što se stvarno i plati, a kod trgovačkog društva sve za što postoji pravovaljani račun koji se priznaje kao trošak) - manji fiksni mjesečni troškovi (obrtnik mjesečno plaća akontaciju poreza na dohodak, te doprinose za mirovinsko i zdravstveno, ukoliko ne plaća te doprinose po nekoj drugoj osnovi, dok vlasnik poduzeća ne plaća doprinose ako nije zaposlen u svojoj tvrtki). U sustavu PDV-a obrt i trgovačko društvo ponašaju se potpuno različito. Obrt plaća PDV i odbija pretporez samo kada je plaćen, odnosno naplaćen račun, dok d.. plaća porez i odbija pretporez za svaki izdani, odnosno primljeni račun. Ovakav sustav u nekim trenucima može biti prednost a u određenima nedostatak. Izbor modela registracije nije jednostavan i najbolje je donijeti ga zajedno sa stručnom osobom (knjigovođom,poslovnim savjetnikom i sl.) koja se treba upoznati sa planom poslovanja kako bi mogla pomoći pri izboru.

Sve statusne promjene (promjene naziva tvrtke,sjedišta,vlasnika...) moraju se donijeti u obliku javnobilježničkog akta i prijaviti nadležnom registarskom sudu (Trgovački sud po mjestu promjene). Cijena iznosi cca 2.000-2.500 kn a vrijeme u kojemu će promjena biti izvršena uvelike ovisi o broju predmeta koje sudovi odrađuju i može iznositi par dana do mjesec dana. Promjenu sjedišta tvrtke također morate prijaviti i poreznoj upravi, nadležnoj po mjestu sjedišta tvrtke kao što morate izvršiti i odjavu/prijavu radnika na HZMO/HZZO.

Na Vašoj izlaznoj fakturi prema ino-kupcu moraju biti navedeni svi podaci koji su obvezni dio računa, dakle jednako kao i kada fakturu izdajete domaćem kupcu, s tim da morate navesti i Vaš broj deviznog računa i SWIFT . Budući da se radi o isporuci usluga (elektronska obrada podataka), radi se o načelu oporezivanja prema mjestu sjedišta poduzetnika-primatelja što znači da Vi kao domaći poduzetnik koji obavlja uslugu inozemnom poduzetniku, NE oporezujete istu PDV-om. Dakle, na Vašoj izlaznoj fakturi svakako morate navesti iznos bes PDV-a uz naznaku da se " usluge ne oporezuju po čl.5.st.6.Zakona i čl.33.st.8. Pravilnika o PDV-u" .

Svatko ima pravo žalbe na postupke pri poreznom nadzoru. Međutim, porezna uprava ima pravo od Vas tražiti navedeno iz razloga dubinske analize financiranja obrta kroz danu pozajmicu na temelju čl.16.stavka 2. i članka 40. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.

Da, Vaše trgovačko društvo ima pravo ostvarivati poticaje kao i druge potpore male vrijednosti,kako od Grada Zagreba tako i od županije,ministarstava (poljoprivrede,gospodarstva) bez osnivanja podružnica. Uvjeti o ostvarivanju poticaja i subvencija uvijek se objavljuju na internet stranicama, onoga momenta kada se donesu projekti poticaja i objavi javni poziv.

Ne, OPG se ne može baviti djelatnošću iznajmljivanja nekretnina, kao što se ne može baviti ugostiteljskom djelatnošću. Znači, Vaša kći može dati nekretninu u najam ili Vi možete otvoriti obrt u kojemu ćete upisati različite djelatnosti, s tim da možete i OPG unijeti u obrt.

Da, navedena djelatnost spada pod slobodne obrte i može se raditi u stambenim prostorijama.

Da, moguće je da uđete ortačkim ugovorom u zajednički obrt,zatim da jedan ortak izađe iz zajedničkog obrta nakon čega Vi ostajete jedini vlasnik obrta. Dok je vlasnica obrta u bolnici, teško da možete odraditi kompletnu proceduru, osim ako dotična ne da punomoć o zastupanju (ali i to je teško,budući da se punomoć mora javnobilježnički ovjeriti). Procedura je sljedeća: 1. Javnobilježnička ovjera Ugovora o ortakluku.Ovaj akt se nosi u Ured državne uprave, gdje se radi izmjena u obrtnom registru temeljem koje se registrira zajednički obrt.Izrada pečata "zajednički obrt".Prijava zajedničkog obrta u poreznu upravu, odrediti nositelja obrta.Odjava "starog" vlasnika sa HZMO/HZZO sa svog obrta, prijava oba ortaka na HZMO/HZZO temeljem dokumentacije (Rješenja o upisu u obrtni registar/obrtnice). 2. Javnobilježnička ovjera Raskida ugovora o ortakluku.Isti odnijeti u Ured državne uprave gdje se odrađuje izlazak ortaka iz obrta,novo Rješenje i obrtnica.Novi pečat samostalnog vlasnika obrta.Ako nije bio nositelj zajedničkog obrta otvoriti novi žiro račun. Prijaviti promjenu poreznoj upravi, HZZO/HZMO.