dujka13

Sve ove stvari treba isticati u žalbi.
Jeste li razmislili o izuzeću? Ako ste podnijeli kaznene prijave protiv sudaca koji vam sude, objektivno gledajući oni više ne mogu biti nepristrani u vašim predmetima.

a u slučaju nepovoljne odluke po žalbi,isticati u Ustavnoj tužbi.

postoje odvjetnički vježbenici s položenim pravosudnim ispitom, i oni bez. Ako odvjetnički vježbenik ima položen pravosudni ispit, Ministarstvo pravosuđa mu je izdalo uvjerenje o tome.
 
(kako se to može dogoditi: potrebno Vam je godinu i pol dana radnog staža da možete izaći na pravosudni ispit, ali Vam je potrebno tri godine da se možete upisati u Imenik odvjetnika, a maksimalno kao odvjetnički vježbenik možete raditi do pet godina. Dakle, teoretski, ako ste odmah izašli i položili pravosudni kad ste mogli, možete biti odvjetnički vježbenik s položenim pravosudnim ispitom 3.5 godina).

Na sljedećem ročištu možete izričito postaviti pitanje ima li vježbenik koji zastupa protustranku položen pravosudni ispit i ako nema tražiti da mu sud uskrati pravo na zastupanje. Ročište će se održati kao da za protustranku nije pristupio nitko.

U ovom slučaju, najbolji način. I da ne bi pogriješili, samo prigovor, bez plaćanja ičega.
 
Da, imat će pravo na 2/3 i te konačne, sudske kazne, a ako je nekažnjavan, smatram da uz ove dokaze za posao ima jako dobre šanse proći bez zabrane.
 
Kad bude pozvan na sud, sam će vidjeti kako sutkinja/sudac diše. Ono, na početku može krenuti u ovom smjeru, ali ako vidi da mu sutkinja/sudac ne poklanja vjeru, u bilo kojem trenutku može reći da priznaje, kaje se i dr., pa ići na smanjenje novčane kazne i ukidanje zaštitne mjere. Do tad si pripremiti i uvježbati par verzija, pa postupiti shodno razvoju situacije.
 
Inače, ako smatra da su policajci krivo postupili, može se žaliti policijskoj upravi ili MUP-u, pa će to unutarnja provjeriti. međutim, iz iskustva vjerujem da će dobiti odgovor da nisu utvrđene nepravilnosti i da će smatrati da je pritužba podnesena radi ucjene i policijskog odustajanja od prijave za alkohol (neki direktno napišu u pritužbi da će odustati od pritužbe ako policija odustane od prijave). Ovo može pismeno poštom ili mailom na neki od mailova s policijskih internet stranica.

Prije svega, pravo na otpremninu ostvarujete sukladno čl. 126. Zakona o radu -
 
"Radnik kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem.
 
Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca.
 
Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije, ukupan iznos otpremnine iz stavka 2. ovoga članka ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu."
 
Što se KU ugovora tiče i njegove regulative, u ovakvim slučajevima, na radnika se ima primijeniti najpovoljnije pravo temeljem čl. 9. st. 3. Zakona o radu. Ne dajte se razuvjeriti njihovom argumentacijom.
 
Glede GO-a, sukladno čl. 78. st. 2. Zakona o radu, za 2017. godinu ostvarujete pravo na razmjerni dio GO-a u visini 2/12 punog GO-a -
 
"Iznimno od članka 77. ovoga Zakona (koja govori o punom GO-u), radnik kojem prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora."

Ne postoji propisani rok u kojem se treba odlučiti o prijedlogu za ponavljanje postupka. U takvom slučaju ne postoji ni zaštita putem prava na suđenje u razumnom roku jer se formalno i ne radi o suđenju u kojem se odlučuje o pravu ili obavezi stranke.
 
Ako sam dobro shvatio, tražili ste ponavljanje ostavinskog postupka. Po mojem mišljenju trebali ste, ili barem mogli, ići tužbom. Time počinje parnični postupak koji formalno jest suđenje u navedenom smislu, pa bi možda i sud u drugom sporu to onda mogao prihvatiti kao prethodno pitanje.
 
Neovisno o tome, krivotvorenje potpisa na oporuci je i kazneno djelo. Potpuno nezavisno od građanskih postupaka možete slučaj prijaviti državnom odvjetništvu, a ako oni odbace zahtjev, možete nastaviti progon u svojstvu oštećenika.
 
Prijava državnom odvjetništvu je osjetljiva stvar, jer vas prijavljeni za neutemeljenu prijavu može tužiti. Međutim, ako imate mišljenje ovlaštenog sudskog vještaka, mislim da je to dobar temelj da podnesete kaznenu prijavu.
 
No, prema mojem osobnom iskustvu (doduše od prije više od 10 godina) od odvjetništva ne očekujte bogznašta. Moju prijavu stariju od približno 15 godina nisu se potrudili niti formalno odbaciti. Čini mi se da u slučajevima kad postoji i put kroz građansku parnicu oni to naprosto stave u ladicu. S druge strane, ja nisam imao mišljenje vještaka nego sam tražio da oni to izvrše u sklopu istrage.
 
Prijava državnom odvjetništvu vas - osim spomenutog rizika - ništa ne košta, a mogla bi drugu stranu potaknuti da malo razmisli o svojem ponašanju. Krivotvorenje oporuke vodi ne samo do kazne, nego i do nedostojnosti za nasljeđivanje.
 
Što se tiče samog ponavljanja postupka, po mojem mišljenju grafološko verificiranje potpisa ne spada u vještine koje se očekuju od stranke u ostavinskom postupku, pa mislim da bi sud trebao prihvatiti da se radilo o vašoj bitnoj zabludi pri prihvaćanju oporuke. Drugim riječima, ne može se očekivati od stranke da pri odlučivanju uzima u obzir i mogućnost postojanja kaznenog djelo od strane drugih stranaka u postupku ako za to nema posebnog razloga, upravo zato što se podrazumijeva da sve stranke znaju da je krivotvorenje kažnjivo. Ili opet drugačije, ne može se osporiti bitna zabluda stranke koja je zabludila postupanjem u dobroj vjeri, ako nije imala očiglednog razloga da postupa drugačije. No, sud može o vašem prijedlogu odlučiti ovako ili onako, ovo je samo moje mišljenje.