klopa

Kolegice, također molim ako mi možete proslijediti sprance na adresu klopaklopka@gmail.com. Unaprijed puno hvala!

I jedan i drugi su posjednici. Najmodavac posredni, a najmoprimac neposredni. Pritom najmoprimac nije samostalni posjednik, što znači da vrši posjed priznajući vlast višeg posjednika (najmodavca).

do visine naslijeđene imovine

Zemljišne knjige su javne i smatra se da je svima poznato stanje u zemljišnim knjigama. Zato se posjednik ne može pozivati da mu stanje u zemljišnim knjigama nije bilo poznato i po meni ga već to čini nepoštenim posjednikom. Pogledaj presudu Vrhovnog suda Rev-3100/1995-2. Osim poštenja, za stjecanje dosjelošću posjed mora biti i zakonit, znači da posjednik mora imati valjani pravni temelj stjecanja.Valjanim pravnim temeljem smatraju se pravni poslovi, odluke mjerodavnih tijela, nastanak činjenica koje zakon predviđa kao pravni temelj kakve su npr. zauzimanje (okupacija) ničije stvari, odvajanje plodova i sl. Koliko vidim, taj posjednik nema nikakav temelj stjecanja posjeda pa možda istaknuti i nešto u tom smislu.

Magiur, puno puno hvala za materijale!!!

Sada je to čl.48 st.4. ZOR-a.

Računanje subote u godišnji odmor Sukladno članku 40. stavku 4. Zakona o radu smatra se da je radno vrijeme raspoređeno na šest radnih dana iako se stvarno rad obavlja u petodnevnom radnom tjednu, ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije izričito propisano da se subota ne uračunava u trajanje godišnjeg odmora, Stoga se radnicima u takvim slučajevima u godišnji odmor računa i šesti dan u tjednu, iako to ne predstavlja stvarni radni dan u organizaciji rada kod poslodavca. U dane godišnjeg odmora ne uračunava se zadnja subota bez obzira na to koristi li se godišnji odmor u jednom ili u dva dijela. - objavljeno na stranici ministarstva gospodarstva

i ja se pridružujem molbi za materijale na klopakl@gmail.com puno hvala!!!

Zna li tko nešto o ugovoru o nezaobilaženju (non-circumvention agreement)? Je li takav ugovor uobičajen kod nas u praksi?

Nedavno su stupila na snagu nova Pravila Zagrebačke burze pa molim ako je netko upoznat s propisima o obvezama izvještavanja koja su propisana za izdvatelje vp... Postoji li sada po novim pravilima obveza izvještavanja npr. o održavanju glavne skupštine, sjednicama nadzornog odbora i sl. za izdavatelje koji su uvršteni u Redovno tržište? Naime, po starim pravilima je postojala takva obveza jer je bilo propisano da za Redovno tržište vrijede i obveze propisane za Službeno tržište (pa između ostalih i obveza izvještavanja o glavnoj skupštini i sl.). Sada po novim Pravilima ne vidim takvu odredbu...(nek me netko ispravi ako griješim). Znači li to da izdavatelji koji su uvršteni na Redovno tržište više o tome ne trebaju izvještavati burzu?

Ovisi kako je regulirano Vašim Kolektivnim ugovorom, odnosno Pravilnikom o radu. Ako je nekim od tih akata predviđeno da se subote ne uračunavaju u godišnji odmor, nećete ih uračunavati nikome, bez obzira radio netko 5 ili 6 dana u tjednu. Ako unutarnjim aktima nije regulirano to pitanje, svima ćete uračunavati subote, budući je tako predviđeno Zakonom o radu.

Naslijeđena imovina nije bračna stečevina nego Vaša vlastita imovina te Vaš suprug nema pravo na takvu imovinu.

Čl. 37.st 4. Zakona o radu: "Ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije propisano, na volontera se primjenjuju odredbe o radnim odnosima ovog i drugih zakona, osim odredbi o sklapanju ugovora o radu, plaći i naknadi plaće te prestanku ugovora o radu." Znači da bi se odredbe Zakona vezane za godišnji odmor odnosile i na volontera. Budući da radnik ima pravo godišnji odmor koristiti prije isteka 6 mjeseci neprekidnog rada kod novog poslodavca ako između prestanka starog i zasnivanja novog radnog odnosa nije prošlo više od 8 dana, znači da bi i ti imala jednako pravo.

Nema zakonskih zapreka da se radniku uruči otkaz odmah po povratku s bolovanja, ako su naravno ispunjene sve ostale pretpostavke za otkaz propisane Zakonom o radu. Radnik se može odreći prava na otkazni rok i u tom slučaju se neće primijeniti otkazni rok naveden u ugovoru o radu. U protivnom, radnik ima pravo na otkazni rok sukladno ugovoru o radu, kolektivnom ugovoru, odnosno Zakonu o radu.