Mrljavac

UREDBA O STAMBENOM ZBRINJAVANJU ČLANOVA OBITELJI SMRTNO STRADALOGA, ZATOČENOGA ILI NESTALOGA HRVATSKOG BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA I HRVI IZ DOMOVINSKOG RATA OPĆE ODREDBE Članak 1. Ovom se Uredbom utvrđuje iznos, način i postupak kao i mjerila za dodjelu stambenih kredita te dodjelu i otkup stanova ili kuća osobama iz članka 36. stavka 3. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (u daljnjem tekstu: Zakon). Članak 2. Stambeno zbrinjavanje prema ovoj Uredbi provodi se dodjelom stambenih kredita, te dodjelom i otkupom stana ili kuće. Stambeni kredit dodjeljuje se za sljedeće namjene: 1.) za kupnju stana u organiziranoj izgradnji 2.) za kupnju stana ili kuće u vlastitoj organizaciji 3.) za izgradnju kuće 4.) za kupnju korištena stana ili kuće u vlasništvu Republike Hrvatske 5.) za poboljšanje uvjeta stanovanja 6.) za proširenje stambenog prostora: – za nadogradnju, nastavak izgradnje i dovršenje obiteljske kuće – za razliku u površini između stambene površine koju koristi i odgovarajuće stambene površine koja mu pripada. Članak 3. Pojedini pojmovi u smislu ove Uredbe imaju sljedeće značenje: – kupnja stana podrazumijeva kupnju dovršene ili useljive kuće ili stana, odnosno kupnju kuće ili stana u izgradnji – izgradnja podrazumijeva izgradnju kuće u vlastitoj organizaciji – kupnja korištena stana ili kuće u vlasništvu Republike Hrvatske podrazumijeva kupnju stana ili kuće u vlasništvu Republike Hrvatske uz obročnu otplatu pod pristupačnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate, koju korisnik stambenog prostora iz članka 5. ove Uredbe koristi nakon 7. studenoga 2001. godine – proširenje stambenog prostora (neodgovarajućeg stana ili kuće) podrazumijeva kupnju ili izgradnju (dogradnju, nadogradnju), razliku u površini stana ili kuće koju korisnik stambenog kredita koristi i odgovarajuće stambene površine na koju ostvaruje pravo prema članku 11. ove Uredbe – dovršenje kuće ili stana podrazumijeva izvođenje radova kojima se neuseljivi pripadajući stambeni prostor dovodi u funkciju stanovanja. Poboljšanje uvjeta stanovanja u stanu ili kući u vlasništvu korisnika stambenog kredita podrazumijeva: – radove kojima se osiguravaju osnovni higijensko-zdravstveni uvjeti – uvođenje novih i zamjena dotrajalih instalacija – zamjenu dotrajalih, oštećenih i uništenih građevinskih elemenata – radove i preinake kojima se povećava funkcionalnost ili sobnost postojećeg prostora. Članak 4. Pravo na dodjelu i otkup stana ili kuće, te na dodjelu stambenog kredita za namjene propisane u članku 2. ove Uredbe ostvaruju osobe iz članka 5. ove Uredbe, državljani Republike Hrvatske, a strani državljani samo ako ih ne ostvaruju od države čiji su državljani ili od države na čijem području imaju prebivalište, za čije stambeno zbrinjavanje ne postoje zapreke propisane člankom 37. Zakona. Članak 5. Stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita provest će se prema sljedećem redoslijedu, na način da se zahtjevi razvrstaju u jednu od sljedećih skupina: I. skupina a) obitelj smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata b) obitelj zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata c) HRVI iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma 100% - I. i II. skupine i članovi uže obitelji umrloga HRVI s istim oštećenjem organizma II. skupina a) HRVI iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma 90% i članovi uže obitelji umrloga HRVI s istim oštećenjem organizma b) HRVI iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma 80% i članovi uže obitelji umrloga HRVI s istim oštećenjem organizma c) HRVI iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma 70% i članovi uže obitelji umrloga HRVI s istim oštećenjem organizma d) HRVI iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma 60% i članovi uže obitelji umrloga HRVI s istim oštećenjem organizma e) HRVI iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma 50% i članovi uže obitelji umrloga HRVI s istim oštećenjem organizma III. skupina a) HRVI iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma 40% i članovi uže obitelji umrloga HRVI s istim oštećenjem organizma b) HRVI iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma 30% i članovi uže obitelji umrloga HRVI s istim oštećenjem organizma c) HRVI iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma 20% i članovi uže obitelji umrloga HRVI s istim oštećenjem organizma. Stambeno zbrinjavanje osoba iz navedenih skupina osigurat će se prema raspoloživim sredstvima državnog proračuna, te sredstvima ostvarenim otplatom kredita i obročnom prodajom kuća i stanova. POSTUPAK ZA DODJELU STAMBENIH KREDITA Članak 6. Zahtjev za dodjelu stambenog kredita osobe iz članka 5. ove Uredbe podnose Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) na propisanom obrascu i obvezni su se opredijeliti za jedan od predviđenih oblika stambenog zbrinjavanja. Zahtjevu za dodjelu stambenog kredita podnositelj je obvezan priložiti svu dokumentaciju koja je propisana u prilogu ove Uredbe i čini njezin sastavni dio. Osobe iz članka 5. ove Uredbe podnose zahtjev za dodjelu stambenog kredita najkasnije do 30. studenoga tekuće godine za iduću kalendarsku godinu, preporučeno poštom. Činjenice koje su odlučujuće za utvrđivanje mjesta na Listi prvenstva uzimaju se u obzir na dan 30. studenoga tekuće kalendarske godine. Ako Ministarstvo utvrdi da podnositelj zahtjeva ne ispunjava zakonske uvjete iz članka 36. Zakona ili da postoje zapreke iz članka 37. Zakona za dodjelu stambenog kredita, rješenjem će se odbiti njegov zahtjev. Protiv rješenja iz prethodnog stavka ovog članka podnositelj zahtjeva nema pravo žalbe, ali može pokrenuti upravni spor. Članak 7. Pravo na dodjelu stambenog kredita osobe iz članka 5. ove Uredbe ostvaruju na temelju Liste prvenstva koju utvrđuje Ministarstvo za svaku kalendarsku godinu. Nakon bodovanja svakog podnositelja zahtjeva izrađuje se Lista prvenstva koja se objavljuje u siječnju tekuće godine na oglasnoj ploči ureda državne uprave u županijama. Na Listu prvenstva može se uložiti prigovor u roku 15 dana od objave. Nakon isteka roka za prigovor Lista prvenstva iz stavka 3. ovog članka postaje konačna, a primjenjuje se od 1. ožujka i vrijedi do nove Liste prvenstva. Članak 8. Liste prvenstva utvrđuju se prema županijama ovisno o prebivalištu osoba iz članka 5. ove Uredbe. Lista prvenstva sadrži: – redni broj – ime i prezime podnositelja zahtjeva – broj članova obitelji – ukupan broj ostvarenih bodova – namjenu stambenog kredita. Članak 9. Pri odlučivanju o dodjeli stambenih kredita, pod članovima uže obitelji sukladno ovoj Uredbi podrazumijeva se njegov bračni i izvanbračni drug i djeca (bračna, izvanbračna, pastorčad i posvojena) koja u trenutku donošenja odluke s podnositeljem zahtjeva žive u zajedničkom domaćinstvu do punoljetnosti, odnosno do završetka redovna školovanja. Iznimno od stavka 1. ovog članka djeca koja su proglašena nesposobnom za privređivanje, odnosno samostalan rad smatraju se članom zajedničkog domaćinstva neovisno o godinama života. Kada članovi obitelji iz stavka 1. ovog članka odvojeno podnose zahtjeve za dodjelu stambenog kredita, prvi nasljedni red isključuje pravo sljedećega nasljednog reda. Članak 10. Ako se prilikom odlučivanja o dodjeli stambenog kredita utvrdi da je podnositelj zahtjeva pokrenuo postupak za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma, tijelo koje vodi postupak zastat će s donošenjem odluke o dodjeli stambenog kredita do pravomoćnog okončanja postupka povodom navedenog zahtjeva stranke. Ako se imenovanom pravomoćnim rješenjem, čiji se učinci protežu na vrijeme u kojem je imenovanom priznato pravo na dodjelu stambenog kredita, utvrdi veći postotak oštećenja organizma od onog na temelju kojeg je ostvario pravo na popust pri otplati kredita, imat će pravo zatražiti priznavanje većeg popusta i kamatne stope pri daljnjoj otplati kredita. Članak 11. Odgovarajući stan određuje se prema broju članova obitelji i to: a) samac – stan površine 35 m2 b) dvočlana obitelj – stan površine 45 m2 c) tročlana obitelj – stan površine 60 m2 d) četveročlana obitelj – stan površine 70 m2 e) peteročlana obitelj – stan površine 80 m2 – za svakoga sljedećeg člana obitelji dodatnih 10 m2. Odgovarajućim stanom će se smatrati i stan koji odstupa od navedenih veličina za +/-10 m2. Za HRVI iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma 100% - I. skupine (izvan posebna programa Vlade Republike Hrvatske) smatrat će se odgovarajućim i stan koji odstupa od navedenih veličina za +20%. Iznimno, smatrat će se odgovarajućim stan ili kuća izvan mjesta prebivališta ako su na područjima koja su zakonom utvrđena kao područja od posebne državne skrbi, a koji su za 20 m2 veći od mjerila utvrđenih u stavku 1. ovog članka i ako na to pristane podnositelj zahtjeva. MJERILA ZA UTVRĐIVANJE REDOSLIJEDA NA LISTI PRVENSTVA Članak 12. Određeno mjesto na Listi prvenstva ostvaruje se bodovanjem svakog podnositelja zahtjeva po sljedećim mjerilima: 1.) obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja i HRVI iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma od 100% – I. i II. skupine 110 bodova 2.) ostali HRVI i članovi uže obitelji umrloga HRVI – broj bodova prema postotku oštećenja organizma od 100 do 20 bodova 3.) vrijeme provedeno u logoru: – za svaki mjesec proveden u logoru 10 bodova 4.) vrijeme provedeno u Hrvatskoj vojsci: – do mjesec dana 3 boda – po jednom mjesecu 5 bodova 5.) trajna nesposobnost za samostalan rad i privređivanje po članu obitelji 24 boda 6.) broj stradalih srodnika sukladno članku 8. Zakona: – jedan član 12 bodova – dva člana 24 boda – tri člana 36 bodova – za svakoga sljedećeg člana 12 bodova 7.) broj uzdržavanih članova obitelji (do 15, odnosno do 26 godina) – jedan član 12 bodova – dva člana 24 boda – tri člana 36 bodova – za svakoga sljedećeg člana 12 bodova 8.) uvjeti stanovanja: – u podstanarstvu 15 bodova – u neodgovarajućem stanu ili kući 10 bodova – kod roditelja 3 boda. Ako dva podnositelja zahtjeva na Listi prvenstva imaju isti broj bodova, prednost se utvrđuje prema točki 2.), odnosno primjenjivat će se sljedeći daljnji kriterij – vrijeme pristupanja Hrvatskoj vojsci. DODJELA STAMBENIH KREDITA Članak 13. Iznos kredita (K) za kupnju stana ili obiteljske kuće i za izgradnju obiteljske kuće te razliku površine određuje se kao umnožak vrijednosti etalonskog stana (E) i odgovarajuće površine stana (P) iz članka 11. ove Uredbe po izračunu: K=700 EUR×P u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju HNB-a na dan isplate. Iznos kredita za kupnju stana u organiziranoj izgradnji iz stavka 1. ovog članka umanjuje se za 30% ako su ti stanovi izgrađeni na područjima posebne državne skrbi ili u naseljima manjim od 20.000 stanovnika (prema popisu stanovništva iz 2001. godine), te u naseljima većim od 20.000 stanovnika ako su prema očitovanju porezne uprave tržišne cijene novoizgrađenih stanova manje od 700 EUR po m2. Iznos kredita za kupnju kuća ili stanova koji su izgrađeni u građevinama starijim od petnaest godina umanjit će se, osim popusta navedenog u stavku 2. ovog članka, za dodatnih 20%. Iznos stambenog kredita za kupnju kuće ili stana u vlastitoj organizaciji utvrđuje se prema predugovoru o kupoprodaji, a najviše 700 EUR po m2 odgovarajuće površine iz članka 11. ove Uredbe. Etalonska cijena iz stavka 1. ovog članka koristi se kao etalonska vrijednost do završetka programa stambenog zbrinjavanja osoba iz članka 36. stavka 3. Zakona. Članak 14. Stambeni kredit za nadogradnju, odnosno nastavak izgradnje i dovršenje obiteljske kuće odobrava se za odgovarajuću površinu iz članka 11. ove Uredbe prema zapisniku stručne komisije, a sukladno kategoriji potrebnih radova, za: a) finalnu etapu izvedbe objekta (nabava i montaža sanitarija, armature, rasvjetnih tijela, polaganje podnih obloga, montaže grijaćih tijela i sl. radovi), po m2 stambene površine, u iznosu od 130 EUR b) etapu dovršenja građevine od »roh-bau« do potpuna završenja građevine (radovi iz kategorije a), obrada površina, zidova i stropova, montaža unutarnje stolarije i razvod instalacija bez glavnih vodova), po m2 stambene površine, u iznosu od 250 EUR c) etapu dovršenja građevine od konstrukcije do potpunog završenja građevine (radovi iz kategorije b), te izvedbe kompletna razvoda svih instalacija, pregradnih zidova i vanjske stolarije) po m2 stambene površine, u iznosu od 400 EUR. Stambeni kredit za poboljšanje uvjeta stanovanja odobrava se za odgovarajuću površinu stana iz članka 11. ove Uredbe, prema zapisniku Stručne komisije, sukladno kategoriji potrebnih radova, za: a) obnovu radova u završnoj etapi izvedbe objekta (radovi ličenja stolarije i zidova, promjena dijela keramičkih pločica, brušenje i lakiranje parketa, izmjena dijela armature i izmjena dijela rasvjetnih tijela) po m2 stambene površine, u iznosu od 90 EUR b) djelomičnu obnovu obrtničkih radova na građevini (radovi kategorije a), te radovi zamjene dijela vanjske stolarije, zamjene dijela limarije, zamjene dijela pokrova, zamjene dijela podova i sl. radove) po m2 stambene površine, u iznosu od 150 EUR c) obnovu obrtničkih radova na građevini (radovi kategorije b), te obnovu obloga zidova, obnovu unutarnje stolarije, zamjenu kompletne limarije, obnovu fasade, obnovu pokrova i sl. radove) po m2 stambene površine, u iznosu od 260 EUR. Kada je za poboljšanje stambenih uvjeta potrebno izvesti više radova od radova iz stavka 1. ovog članka, iznos kredita ne može se odobriti u iznosu većem od iznosa određena za obnovu obrtničkih radova na građevini (kategorija c). Članak 15. Osobe iz članka 5. ove Uredbe kojima je djelomično obnovljena kuća ili stan imaju pravo na dodjelu stambenog kredita za poboljšanje uvjeta stanovanja, ako su podnijele zahtjev za jednokratnu novčanu potporu na ime razlike tehničke izgrađenosti i opremljenosti odnosno na ime razlike u površini do 12. prosinca 2002. godine, a o istome nije odlučeno. Iznos stambenog kredita za poboljšanje uvjeta stanovanja odredit će se nakon utvrđenja činjeničnog stanja, a sukladno članku 14. stavku 2. ove Uredbe. Članak 16. Rokovi otplate stambenog kredita za kupnju stana ili kuće, izgradnju kuće te razliku površine određuju se u odnosu na odgovarajući stan iz članka 11. ove Uredbe i iznose: – za stan, odnosno kuću do 45 m2 15 godina – za stan, odnosno kuću do 60 m2 20 godina – za stan, odnosno kuću do 70 m2 25 godina – za stan, odnosno kuću do 80 m2 30 godina – za stan, odnosno kuću preko 90 m2 35 godina. Rok otplate stambenog kredita za nadogradnju, nastavak izgradnje i dovršenje obiteljske kuće iznosi: 20 godina. Rok otplate stambenog kredita za poboljšanje uvjeta stanovanja iznosi: 15 godina. Iznimno se korisniku stambenog kredita može isti dodijeliti na duži rok otplate ako bi to utjecalo na njegovu kreditnu sposobnost, ali ne duži od 30 godina. Članak 17. Ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti (u daljnjem tekstu: ministrica) odlukom imenuje Stambenu komisiju i Stručnu komisiju na prijedlog Uprave za stambeno zbrinjavanje. Stambena komisija dužna je bodovati podnositelja zahtjeva, izrađivati nacrte Liste prvenstva i sl. Stručna komisija obvezna je obaviti izvide na terenu. Mimo utvrđena redoslijeda na Listi prvenstva, udruge proizašle iz Domovinskog rata, zbog izvanrednih okolnosti, mogu dati prijedlog Stambenoj komisiji da donese odluku o dodjeli stambenog kredita osobi iz članka 5. ove Uredbe. Sredstva za dodjelu stambenih kredita vode se na posebnoj poziciji Ministarstva ili kao depozit na posebnom računu kod ovlaštene banke na temelju ugovora. Ukupna godišnja sredstva za dodjelu stambenih kredita raspoređuju se prema utvrđenom planu proizašlom na temelju Liste prvenstva za tu kalendarsku godinu. Iznos stambenog kredita, koji se može korigirati, ovisi o strukturi odgovarajućeg stana iz članka 11. ove Uredbe, prosječnoj cijeni izgradnje, troškovniku (zahtjevu) i kreditnoj sposobnosti podnositelja zahtjeva i članova njegova zajedničkog domaćinstva koji preuzimaju obvezu vraćanja kredita. Članak 18. Osobi iz članka 5. ove Uredbe koja ima neuseljivu obiteljsku kuću, odnosno kuću u izgradnji, može se odobriti stambeni kredit za nadogradnju, nastavak izgradnje ili dovršenje obiteljske kuće. Prije donošenja rješenja o dodjeli stambenog kredita iz stavka 1. ovog članka Stručna komisija izvršit će uvid u pojedine elemente i dijelove građevinskih radova obiteljske kuće za koju se traži stambeni kredit. Iznos stambenog kredita s namjenom nadogradnje, nastavak izgradnje i dovršenje obiteljske kuće odredit će se nakon utvrđena činjeničnog stanja prema članku 14. stavku 1. ove Uredbe. Članak 19. Osobi koja ima u vlasništvu stan ili kuću neodgovarajuće površine može se odobriti stambeni kredit u iznosu koji čini umnožak razlike površine stana u vlasništvu i odgovarajućeg stana iz članka 11. ove Uredbe i cijene građenja, ako je razlika veća od 6m2. Osobi koja je otkupila stan po Zakonu može se odobriti kredit za razliku površine iz članka 11. ove Uredbe koja mu je pripadala u trenutku dodjele stana. Naknadno povećanje broja članova kućanstva ne utječe na povećanje stambenog prostora iz članka 11. ove Uredbe. Odobreni stambeni kredit iz stavka 1. ovog članka isplaćuje se neposredno podnositelju zahtjeva. U smislu ove Uredbe smatra se da je osoba iz stavka 1. ovog članka trajno stambeno zbrinuta. Članak 20. Stambeni kredit za poboljšanje stambenih uvjeta može se odobriti osobi iz članka 5. ove Uredbe koja ima u vlasništvu stan ili kuću. Prije donošenja rješenja o dodjeli stambenog kredita iz stavka 1. ovog članka Stručna komisija izvršit će uvid u pojedine elemente i dijelove građevinskih radova obiteljske kuće za koju se traži stambeni kredit. Iznos stambenog kredita za poboljšanje uvjeta stanovanja odredit će se nakon utvrđena činjeničnog stanja, a sukladno članku 14. stavku 2. ove Uredbe. U smislu ove Uredbe smatra se da je osoba iz stavka 1. ovog članka trajno stambeno zbrinuta. Članak 21. Ako je osoba iz članka 5. ove Uredbe kao član obiteljskog domaćinstva ostvarila pravo na obnovu u iznosu od 10 m2 može joj se dodijeliti stambeni kredit umanjen za stambenu površinu koja je u obnovi ostvarena. Članak 22. Osoba iz članka 5. ove Uredbe kojoj je dodijeljen stambeni kredit za kupnju stana ili kuće u organiziranoj izgradnji može, prije zaključenja ugovora o stambenom kreditu, koristiti stan u svojstvu najmoprimca uz obvezu plaćanja zaštićene najamnine. Ugovor o najmu stana sklapa se na određeno vrijeme dok najmoprimac ne realizira stambeni kredit kod poslovne banke koju ovlasti Ministarstvo, a najduže na rok od godine dana od dana kada mu je odobren stambeni kredit za kupnju stana. Zaštićena najamnina plaća se mjesečno u iznosu 2 kune po m2. Iznimno se ugovor o najmu stana može produžiti na još najviše godinu dana, ako korisnik stana dokaže da nema kreditnu sposobnost za zaključenje ugovora o stambenom kreditu, uz obvezu plaćanja zaštićene najamnine u dvostrukom iznosu po m2 stambene površine. Članak 23. Odobreni stambeni kredit koristi se prema uvjetima iz ove Uredbe i ugovora o stambenom kreditu. Namjensko korištenje odobrenoga stambenog kredita nadzire Stambena komisija. Osoba iz članka 5. ove Uredbe ostvaruje popust pri otplati stambenog kredita prema postocima utvrđenim člankom 42. stavkom 1. Zakona. Članak 24. Naplata odobrenoga stambenog kredita osigurava se hipotekom na nekretninu ili izjavom dvojice solidarnih jamaca ili mjenicom. Uvjeti i način osiguranja naplate odobrenoga stambenog kredita određuje se ugovorom o stambenom kreditu prema Zakonu o obveznim odnosima. Članak 25. Ugovor o stambenom kreditu Ministarstvo može jednostrano raskinuti u sljedećim slučajevima: a) ako se odobreni stambeni kredit koristi nenamjenski b) ako je korisnik stambenog kredita dao netočne podatke koji su utjecali na to da dobije kredit c) ako korisnik stambenog kredita proda stan ili obiteljsku kuću kupljenu kreditom prije nego što otplati kredit, osim ako to čini namjenski radi kupnje druge kuće ili stana d) ako se odobreni stambeni kredit ne vraća na način i pod uvjetima iz ugovora o stambenom kreditu. U slučaju jednostranog raskida ugovora o stambenom kreditu iz stavka 1. ovog članka, korisnik stambenog kredita obvezan je vratiti odobreni a neotplaćeni stambeni kredit u roku šest mjeseci od raskida ugovora. Članak 26. Osobi kojoj je odobren stambeni kredit sukladno ovoj Uredbi, a koja je korisnik neodgovarajućeg stana u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne samouprave ili druge pravne osobe, mora isti vratiti najkasnije u roku godine dana od zaključenja ugovora o stambenom kreditu. Kod jednostranog raskida ugovora o stambenom kreditu primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima. DODJELA STANOVA I KUĆA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE Članak 27. Ovom Uredbom prenosi se pravo upravljanja stanovima i kućama u vlasništvu Republike Hrvatske, kojima upravljaju Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama i Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom, a na koje se ne odnose odredbe Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo i koji nisu opterećeni sudskim postupcima, te ih koriste članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, članovi obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i članovi uže obitelji umrloga HRVI iz Domovinskog rata, na Ministarstvo. Ovom Uredbom prenosi se pravo upravljanja stanovima i kućama u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja Ministarstvo obrane, a koje koriste osobe iz članka 5. ove Uredbe nakon 7. studenoga 2001. godine, a do stupanja na snagu Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, na Ministarstvo. Članak 28. Korisnici stanova i kuća iz članka 27. ove Uredbe podnose zahtjev za otkup stana ili kuće, odnosno kupnju uz obročnu otplatu pod pristupačnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate tijelima koja upravljaju predmetnim stanovima ili kućama. Prije predaje stanova i kuća iz stavka 1. ovog članka, a na temelju zahtjeva stranke, tijela iz članka 27. ove Uredbe Ministarstvu će dostaviti popis osoba koje koriste te stanove i kuće i članova njihovih obitelji s podnesenom dokumentacijom. O zahtjevu stranke Ministarstvo odlučuje u skraćenom postupku, sukladno članku 122. stavku 4. Zakona. Članak 29. Stanove i kuće iz članka 27. ove Uredbe, čijim je korisnicima utvrđeno pravo na stambeno zbrinjavanje, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrane, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama i Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom predaje Ministarstvu sa cjelokupnom dokumentacijom, kao i službenom evidencijom kojom raspolaže, a koja se popisuje u zapisniku o izvršenoj primopredaji. Članak 30. Članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, članovi obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine oštećenja organizma i članovi uže obitelji umrloga HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine oštećenja organizma, koji koriste stanove i kuće iz članka 27. ove Uredbe na dan stupanja na snagu Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, imaju pravo na dodjelu i otkup istih na način da ostvaruju popust 100% pri kupnji stana ili kuće. Članak 31. HRVI iz Domovinskog rata od V. do X. skupine oštećenja organizma i članovi uže obitelji umrloga HRVI iz Domovinskog rata od V. do X. skupine oštećenja organizma, koji koriste stanove i kuće iz članka 27. ove Uredbe na dan 7. studenoga 2001. godine, imaju pravo na dodjelu i otkup istih, s time da ostvaruju popust pri otkupu sukladno postotku oštećenja organizma. HRVI iz Domovinskog rata od V. do X. skupine oštećenja organizma i članovi uže obitelji umrloga HRVI iz Domovinskog rata od V. do X. skupine oštećenja organizma, koji su korisnici stanova i kuća iz članka 27. ove Uredbe nakon 7. studenoga 2001. godine, a do stupanja na snagu Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, imaju pravo na kupnju stana ili kuće dodjelom stambenog kredita, pod uvjetima utvrđenim člankom 42. Zakona u pogledu kamata i popusta pri kupnji te člankom 16. ove Uredbe u pogledu rokova otplate. Iznimno od stavaka 1. i 2. ovog članka, HRVI iz Domovinskog rata od V. do X. skupine oštećenja organizma i članovi uže obitelji umrlog HRVI iz Domovinskog rata od V. do X. skupine oštećenja organizma, koji su korisnici stanova i kuća u vlasništvu Republike Hrvatske kojima je upravljala Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, a predani su na upravljanje Ministarstvu, imaju pravo na dodjelu i otkup istih, s time da ostvaruju popust pri otkupu sukladno postotku oštećenja organizma. Članak 32. Ministarstvo je dužno uputiti korisnicima stanova i kuća iz članka 27. ove Uredbe ponudu za sklapanje ugovora o kupnji stana ili kuće u roku godine dana, računajući od dana sklapanja ugovora o najmu. Korisnici stanova i kuća iz stavka 1. ovog članka mogu iste kupiti ako u roku šest mjeseci od ponude za kupnju stana ili kuće izvrše jednokratnu uplatu utvrđene cijene stana ili kuće. Ako nakon proteka navedena roka ne izvrše jednokratnu uplatu cijene stana ili kuće, nastavljaju koristiti navedeni stan ili kuću u statusu zaštićenog najmoprimca. Cijena stana ili kuće utvrđuje se sukladno Uredbi o načinu utvrđivanja cijene stana i garaže (»Narodne novine«, br. 35/92, 72/92 i 83/93). Činjenice odlučne za kupnju stana ili kuće ocjenjuju se u vrijeme sklapanja ugovora o kupnji. Na jednostrani raskid ugovora o kupnji stana ili kuće primjenjivat će se odredbe članka 25. ove Uredbe. Članak 33. Članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, članovi obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i članovi uže obitelji umrloga HRVI iz Domovinskog rata koji neprekidno 10 godina koriste stanove i kuće u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, moći će ih otkupiti od jedinica lokalne samouprave pod uvjetima utvrđenim člancima 30., 31. i 32. ove Uredbe. Članak 34. Na osobe iz članka 5. ove Uredbe koje koriste stanove i kuće iz Uredbe o prijenosu prava upravljanja dijelom stanova u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja Ministarstvo obrane (»Narodne novine«, broj 97/2003), glede dodjele i otkupa stanova i kuća primjenjuju se odredbe ove Uredbe. Članak 35. Ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti može imenovati nadzornu komisiju koja će obavljati nadzor nad radom Stambene i Stručne komisije iz članka 17. ove Uredbe. Članak 36. Stupanjem na snagu ove Uredbe prestaje važiti Uredba o dodjeli stambenih kredita članovima obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata (»Narodne novine«, broj 97/2002) i Odluka o raspolaganju stanovima u vlasništvu Republike Hrvatske namijenjenim za stambeno zbrinjavanje obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata (»Narodne novine«, br. 33/2003, 11/2004 i 23/2004). Članak 37. Ova Uredba stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Zagreb, 8. srpnja 2005. PRILOG POPIS POTREBNIH ISPRAVA UZ ZAHTJEV ZA DODJELU STAMBENOG KREDITA 1. rodni list za podnositelja zahtjeva i sve članove obiteljskog domaćinstva 2. domovnica za podnositelja zahtjeva i sve članove obiteljskog domaćinstva 3. vjenčani list 4. smrtni list za smrtno stradaloga hrvatskog branitelja 5. potvrda o prebivalištu, odnosno boravištu za podnositelja zahtjeva i sve članove obiteljskog domaćinstva 6. potvrda porezne uprave za podnositelja zahtjeva i sve članove obiteljskog domaćinstva, da nisu porezni obveznici na temelju poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava u mjestu prebivališta 7. dokaz o stradanju u Domovinskom ratu za podnositelja zahtjeva i člana obiteljskog domaćinstva (postrojba, datum, okolnosti): – rješenje o mirovini, odnosno rješenje o obiteljskoj invalidnini (za obitelji smrtno stradalih hrvatskih branitelja) – drugostupanjsko rješenje o stupnju tjelesnog oštećenja (za HRVI) – rješenje o mirovini, odnosno rješenje o obiteljskoj invalidnini 8. za člana obiteljskog domaćinstva koji je trajno nesposoban za samostalan rad i privređivanje – odgovarajuća potvrda nadležnog tijela 9. za podnositelja zahtjeva koji je bio u zatočeništvu – potvrda o mjestu i vremenu provedenom u zatočeništvu 10. za punoljetnu djecu koja su i članovi obiteljskog domaćinstva – potvrda o redovnom pohađanju škole ili fakulteta 11. potvrda o zaposlenju i iznosu plaće, odnosno rješenje o mirovini i posljednji odrezak o iznosu mirovine, za podnositelja zahtjeva 12. potvrda da podnositelj zahtjeva pred nadležnim prvostupanjskim tijelom nije pokrenuo postupak za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma. PODNOSITELJ ZAHTJEVA DUŽAN JE, OSIM NAREČENE DOKUMENTACIJE,PRILOŽITI SLJEDEĆE: I. UZ ZAHTJEV ZA KUPNJU: – dokaz da nema stan ili kuću u mjestu prebivališta i priložiti ovjerenu izjavu da na području Republike Hrvatske nema stan ili kuću – dokaz da isto nije prodao, darovao ili na drugi način otuđio poslije 1990. godine, osim za stambeni objekt za koji traži kredit za podnositelja zahtjeva i sve članove obiteljskog domaćinstva koje izdaju: a) općinski sud, zemljišno-knjižni odjel b) zavod za katastar i geodetske poslove c) gradsko ili općinsko stambeno i komunalno gospodarstvo – dokaz da nije zaštićeni najmoprimac na odgovarajućem stanu – dokaz da nije korisnik odgovarajućeg stana na temelju ugovora o najmu ili na temelju posebnog propisa – priložiti ovjerenu izjavu da nema, niti je ostvario, pravo na obnovu sukladno članku 64. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i prema Zakonu o obnovi. II. UZ ZAHTJEV ZA IZGRADNJU, NASTAVAK IZGRADNJE I DOVRŠENJE KUĆE ILI STANA: a) pored navedenih dokumenata treba priložiti i dokaz da posjeduje građevinsko zemljište s građevinskom dozvolom b) dokaz da je vlasnik kuće ili stana, te da ista ne odgovara potrebama obiteljskog domaćinstva prema kriterijima utvrđenim odredbama članka 11. ove Uredbe c) da posjeduje građevinsko zemljište d) vlasnički list kuće ili stana. III. UZ ZAHTJEV ZA POBOLJŠANJE UVJETA STANOVANJA: – pored navedenih dokumenata treba priložiti dokaz da je vlasnik stana, odnosno kuće na kojima treba provesti građevinske radove.

Kakvo pitanje-takav odgovor. A tko je bio? :lol:

Puno je vremena prošlo da bi protiv tog policajca njegovi nadređeni poduzeli neke mjere, a zbog eventualno lošeg pismena (odrađenog očevida) ne vjerujem da će odgovarati nekome. Sa tim pismenom nećete ništa postići osim si navući možda neku nevolju.

Usklađivanje mirovina Način na koji se obavlja usklađivanje mirovina s ekonomskim kretanjima; u mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti u Republici Hrvatskoj mirovine se usklađuju prema polovici stopa rasta plaća i polovici stope rasta cijena na malo.

To je sve sada uračunato u mirovinu ovisno koliko vremena si proveo u ratu, dali si dragovoljac sa HRVI ili branitelj sa HRVI ili samo branitelj. Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, i koja na temelju navršenoga mirovinskog staža iznosi manje od mirovine koja bi mu pripadala za 40 godina mirovinskog staža osobni bod povećava se ovisno o vremenu provedenom u Domovinskom ratu, i to: 1. hrvatskom branitelju do 12 mjeseci za 10% 2. hrvatskom branitelju od 12 do 24 mjeseci za 15% 3. hrvatskom branitelju od 24 do 36 mjeseci za 20% 4. hrvatskom branitelju od 36 do 48 mjeseci za 25% 5. hrvatskom branitelju od 48 i više mjeseci za 30% 6. dragovoljcu za 30%. (2) Tako povećana invalidska mirovina ne može iznositi više od mirovine određene na temelju osobnog boda za 40 godina mirovinskog staža.

Kada te prvostupanjska komisija proglasi nesposobnim za OSO ideš u mirovinu-vjerojatno profesionalnu (ovisno o godinama starosti i liječenju), a možeš dobiti i opću nesposobnost. Nema više posla za tebe u MUP-u.

Općenito gledaju svu liječničku dokumentaciju (ovisno o vještaku) gleda se i na rezultate psihološkog testiranja gdje uglavnom piše u zaključku da nisi sposoban raditi više posao koji si radio, odnosno nesposoban za bilo kakav drugi posao, a i godine starosti znaju odlučivati o konačnoj ocjeni. Još ti je i važan omjer rat-mir i ishodovati status HRVI.

Dobro da si dobio opću (povoljnije je nego profesionalna). Znači više nemaš pravo ništa raditi. Bolji ti je i koeficijent prilikom obračuna mirovine. Tako možeš imati povoljniju mirovinu nego neki sa dobrim činom i profesionalnom nesposobnošu. :clap:

Poslije 50 dana (kriva tipka-sorry) stiže na kućnu adresu rješenje, stiže i u MUP, a i kod tvog liječnika koji će ti odmah zaključiti bolovanje (žalio se ti ili ne na rješenje liječnik odmah zaključi bolovanje) i onda si na naknadi plaće do rješenja o umirovljenju. Kolika će ti biti naknada plaće neka ti izračunaju tetke u računovodstvu.

Ja imam neke brojeve telefona vezano za isto: za djelatne vojne osobe 01/4567-942 ili 01/4568-203 ili za državne službenike i namještenike isti brojevi.

Utjerivače dugova ? :clint: Kazneno djelo. Loša ideja.

Mislim da ako ste branitelj, trebate razumjeti branitelje, a teme u kojima se raspravlja o oduzimanju povlastica braniteljima su vrlo osjetljive i da istima ne treba na ovaj ili onaj način oduzimati i ono malo dostojanstva što im je preostalo. Sada branitelji svima smetaju kao i HRVI, a 1991.-1996. kada se ratovalo nisu nikome smetali (dali je to istina?). Većina sada misle da se branitelji bogate sa "velikim" mirovinama" i ovim ili onim povlasticama. Koliko ih je izginulo, ostalo bez obitelji, kuća, invalida bez ruku i nogu, oboljelo od PTSP-a (a njih se pokušava prikazati kao luđake koji više nisu sposobni ni upravljati automobilom),a i"diglo ruku na sebe". Ne želim više da nabrajam, ali smatram da ovakove zlonamjerne, iritirajuće i provokativne teme treba izbjegavati na forumu (ne dolijevati ulje na vatru),i vezati se isključivo na prava branitelja zbog čega je ovaj dio foruma i otvoren. Ukoliko griješim prihvaćam svaku kritiku.

Vidim da je počela bučna rasprava u kojoj ima vrijeđanja i provociranja vezano za sposobnost oboljelih od PTSP-a da upravljaju vozilima kao i njihovu radnu sposobnost pa ću temu zaključati kako bi izbjegli daljnje sukobljavanje i uvrede kao i provokacije. :amen:

Ne računa se osobna invalidnina.

Otpremnina oko 10 000 kn i ne moraš ništa pisati, kao i za novac za odoru koji ćeš dobiti sigurno.. Ako budeš trebao nešto pisati bit ćeš u to upućen od strane nadležnih za to koji rade u tvojoj PU. Za ovih 525 kuna po mjesecu nisam čuo da je netko dobio. Odakle ti ta informacija? Prevođenje činova bi trebalo ići automatski (mirovinsko to sada traži službeno). Do ovih informacija sam došao iz razgovora sa tetkama koje rade u mojoj bivšoj PU. Za svaki slučaj raspitaj se i u tvojoj PU jer možda baš nije svagdje isto (iako bi trebalo biti).

Može, onda natovare i kaznenu prijavu iz čl.173. Oni traže predmete koji potječu od izvršenja KD-a, ali ako i to nađu.......

Misli na ženu i dijete i više se posveti njima. A onog tvog "prijatelja" ostavi i raščisti sa njim. Pa nećeš valjda zbog takve stvari ostaviti ženu koja te voli i da tvoje dijete jednog dana kaže da ga je ostavio otac jer je bio peder. A i taj tvoj prijatelj-neprijatelj je bezobziran prema tebi ako zna da si oženjen i da imaš dijete.

Ne trebaš ovjeravati kopije medicinske dokumentacije već samo priložiti kopije. Ovjeravaš samo kopiju svog liječničkog kartona i to se ovjerava tako da kopiju kartona potpiše tvoj liječnik opće prakse te na svakoj stranici udari pečat. Ratni put trebaš imati jer ako to nemaš kao i status branitelja ili dragovoljca steći ćeš status civilne žrtve rata iako imaš status HRVI. Za svaki slučaj samo ponesi originalnu liječniku dokumentaciju na uvid prilikom vještačenja, ali to ostaje kod tebe.

VA7 mislim da je potvrda o okolnostima ranjavanja. A kako do nje doći možda najbolje pitati u Ministarstvu hrvatskih branitelja (odsjeku u tvojoj županiji).

Ratni put, potvrdu o statusu dragovoljca (ako imaš) ili branitelja, svu liječničku dokumentaciju od ranjavanja, fotokopirati i ovjeriti liječnički karton (ako ideš na PTSP i psihološko testiranje i nalaze od psihijatra i ako si imao dnevnu bolnicu i psihoterapije), rješenje o statusu HRVI i to bi trebao predati sa zahtjevom tvoj liječnik opće prakse na mirovinsko. (ako sam nešto zaboravio ispravite me).

Prilikom uvida u rezultate psihološkog testiranja (koje bi trebalo obaviti barem jedanput godišnje do stjecanja statusa HRVI sa stalnim drugostupanjskim rješenjem- dakako to vrijedi samo za one koji se liječe od PTSP-a) vještak na mirovinskom veliku pozornost obraća na taj dokument. Tako ti se recimo vrlo vjerovatno može dogoditi (da ako si recimo radio kao policajac), a u psihološkom testu u zaključku gdje se mora napisati mišljenje npr." mišljenja smo da taj i taj nije sposoban obavljati poslove koje sada obavlja kao policajac" da na osnovi tog zaključka dobiješ profesionalnu nesposobnost jer u zaključku ne piše da ne možeš obavljati druge poslove. Psihološko testitanje je vrlo bitno pri ocjeni radne sposobnosti.

Uočeno je da katkad diskusija na forumu skreće od tematike pa se tu spominju imena političara, osoblja u bolnicama na posprdan način te razne druge neozbiljne teme (takvi komentari ne momažu ni Vama niti drugim braniteljima) koje nemaju nikakve veze s pravima branitelja, kao i psovke koje su djelomično cenzurirane čime se uveliko udaljuje od teme branitelja. Shvaćamo da je mnogo branitelja nezadovoljno i razočarano svojim statusom, mirovinama i drugim zakonskim povlasticama međutim opet ponavljam da bih Vas sve molio da se držite teme na forumu i pročitate Pravila foruma koje je napisao Gospodin Zex. Prihvaćamo slobodu mišljenja i izražavanja ali sve u granicama pristojnosti, a ne omalovažavanja drugih koliko god nam bili antipatični jer time se mijenja smisao ovog foruma. Uočeno je i da mnogi spominju PTSP, kao i probleme koje imaju sa proživljavanjem te bolesti. Stoga sve simptome (pokušaje suicida, agresivnost, osamljivanje, nervozu, agresivnost itd.....) koje ta bolest nosi sa sobom, liječenje kao i dijagnoze pokušajte potražiti na netu, a da se o tome ne piše na ovome forumu, već samo o pravima branitelja, mirovinama, povlasticama i sl. temama. Također, oni koji (misle da) se kriju iza nicka anonimno ili registrirani korisnici, koji imaju namjeru provocirati branitelje sa postovima neprimjerenog sadržaja, odnosno indirektno na bilo koji način, vrijeđati Hrvatske branitelje mogu računati na to da će biti editirani ili obrisani što su već i vjerojatno uočili u nekoliko navrata. Ujedno bih molio sudionike furuma da naslove tema ispisuju malim slovima, kao i sadržaj teme jer pisanje velikim slovima izgleda kao da vičete i izgleda samim tim izgleda nepristojno (osim dakako početak rečenice, skraćenice itd.). Još jednom Hvala Vam na razumijevanju. :clint:

Molio bih da ne spominjete imena na forumu i ostala obilježja pojedinog osoblja u bolnicama. Hvala na razumijevanju.

Prvo moram izvaditi dozvolu za ovu godinu. Držmo se teme pitanja branitelja.

Negdje sam već napisao glede tih žalbi na procjenu radne sposobnosti. Po mom mišljenju oni neće da pobijaju vještakovo mišljenje (rijetko kada) i obično žalbe budu odbijene, a smatram da treba prihvatiti rješenje kako bude pa nakon određenog vremenskog perioda (recimo 6 mjeseci) ići na pogoršanje bolesti uz novo priloženu liječničku dokumentaciju u kojoj je evidentirano pogoršanje zdravstvenog stanja i tako biti uporan dok ne budete kako tako zadovoljni konačnim rješenjem.