Mrljavac

Moja ti je preporuka da se ne žališ jer žalbe vrlo slabo prolaze, a i žalbom možeš samo rastegnuti cijeli postupak što će ti vjerojatno još manje odgovarati, a tvoj liječnik ti po tvom rješenju koje si dobio vjerojatno zaključuje bolovanje. Prihvati situaciju kakva je trenutno (iako ti ne odgovara), digni otpremninu od 10 000 kuna, nastavi sa liječenjem pa nakon 6 mjeseci pokušaj obnoviti postupak zbog (recimo) pogoršanja zdravstvenog stanja i još ako u međuvremnu dobiješ status RVI vjerojatno će to krenuti nabolje..

Nemojte zaboraviti da Izraelci imaju daleko drugačiju borbenu opremu, borbenu spremnost i povoljnije uvjete ratovanja od hrvatskih vojnika koji su bili prisiljeni voditi gotovo gerilski rat protiv daleko nadmoćnije vojne sile.

Baš se i nisu nešto "isprsili", ali morao bi dobiti najmanje koliko si HRVI ratni dio i samim tim nešto veću mirovinu. .

Policija po naredbi suda (ako Vas ne pronađu ili to ne riješite) za Vama raspiše tjeralicu i onda nevolje dolaze same po sebi i umjesto he,he biti će eh,eh..

Ne vidim kako možete zbog toga odbiti platiti bolovanje, a i gore ste si sami djelomično dali odgovor prilikom postavljanja pitanja.

Ikar je rekao: Većina HRVI je dobila dionice, ja davne 1995. od PIK-a Svrbovec. Pogodite kako su završile. Tu se radi vjerojatno o prodaji tih starih dionica jer manji broj istih su i dobro uložene.

Čak je situacija i gora. Mogu te zezati na eventualnim revizijama i čak i smanjiti mirovinu (tko zna?), a da si otišao u redovnu, ne bi bilo problema, ali što je tu je, sada se ne vrijedi brinuti već razmišljati kako što bolje iskoristiti sadašnje stanje odnosno pokušati povećati mirovinu. Ukoliko je došlo do pogoršanja bolesti i imaš za to medicinsku dokumentaciju, ili si povećao status HRVI zatraži obnovu postupka i procjeni dali bi imao šanse po novom Zakonu o pravima hrv.branitelja na povoljniju mirovinu, a to možeš u razgovoru sa svojim liječnikom opće prakse, pravnikom u HVIDRI, i mirovinskom.

Odeš u kadrovsku službu PU u tvojoj županiji kod pravnika ili načelnika i pitaš. Možda i tajnice znaju odgovoriti, ali svakako pitaj pravnika da bi bio siguran.

U Zakonu o pravima hrvatskih branitelja od čl.75 do 100 piše što će Vas zanimati. Evo link: http://www.vlada.hr/default.asp?ru=144&gl=200211250000004&sid=&jezik=1

Prebačeno iz foruma prava branitelja.

To će odlučiti vještak ovisno o Vašoj medicinskoj dokumentaciji, kada se bolest pojavila i ostalim okolnostima. Porazgovarajte sa svojim liječnikom opće prakse i kako je Esad naveo ponesite tu dokumentaciju na komisiju. Mi nismo liječnici da to možemo prognozirati, a ja moram na žalost zaključati ovu temu jer smo opet počeli o dijagnozama, a u pravilima foruma decidirano stoji da o tome ovdje ne raspravljamo. Ovdje teško da Vam netko može na to pitanje dati precizan odgovor.

PRAVO NA STAMBENO ZBRINJAVANJE Članak 36. (1) Pravo na stambeno zbrinjavanje, prednost pri stambenom zbrinjavanju te mogućnost kupnje stanova uz obročnu otplatu pod pristupačnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate, imaju osobe utvrđene ovim Zakonom ako nemaju riješeno stambeno pitanje ili je riješeno na neodgovarajući način, odnosno ako 10 godina neprekidno prebivaju u obiteljskoj kući ili stanu u državnom vlasništvu ili vlasništvu jedinica lokalne samouprave. (2) Pravo na stambeno zbrinjavanje ostvaruje se dodjelom stambenog kredita za kupnju stana ili kuće, odnosno izgradnju kuće ili stana, za razliku u površini, za nadogradnju, nastavak izgradnje i dovršenje obiteljske kuće, za poboljšanje uvjeta stanovanja, te mogućnošću kupnje stanova uz obročnu otplatu po pristupačnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate. (3) Pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita, odnosno mogućnost kupnje stana uz obročnu otplatu po pristupačnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate imaju: 1. članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, 2. članovi obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, 3. HRVI iz Domovinskog rata od I. do X. skupine. (4) HRVI iz Domovinskog rata 100% I. skupine koji se kreću isključivo u invalidskim kolicima stambeno se zbrinjavaju po posebnom Programu Vlade Republike Hrvatske izgradnjom kuće s posebnom prilagodbom. (5) Prednost pri ostvarivanju prava na stambeno zbrinjavanje između članova obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvrđuje se prema propisima o nasljeđivanju, na način da članovi obitelji istoga nasljednog reda ostvaruju pravo prema međusobnom sporazumu, s time da to pravo može ostvariti samo jedan član obitelji. Ako se sporazum ne postigne pravo na stambeno zbrinjavanje ima član obitelji koji je imao zajedničko prebivalište sa smrtno stradalim u vrijeme stradavanja. (6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka ako je u pitanju roditelj smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji nije stambeno zbrinut može mu se dati stan u najam s pravom na zaštićenu najamninu do njegove smrti, ali bez prava otkupa. (7) Djeca smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje prema ovom Zakonu ako su u trenutku podnošenja zahtjeva bili mlađi od 15 godina, odnosno ne stariji od 26 godina i ako su na redovitom školovanju. (8) Pravo na stambeno zbrinjavanje imaju i članovi uže obitelji u slučaju smrti HRVI iz Domovinskog rata, ako su imali zajedničko prebivalište s umrlim u trenutku njegove smrti, s time da to pravo ostvaruju zajedno. (9) Pravo na stambeno zbrinjavanje korisnici prava ostvaruju na temelju pravomoćnog rješenja o trajno utvrđenom statusu. Članak 37. Pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita ostvaruje se ako osoba iz članka 36. ovoga Zakona nema sljedeće zapreke za ostvarivanje istog: – ako ima u vlasništvu odgovarajući stan ili kuću, – ako takav stan ili kuću koristi u svojstvu zaštićenog najmoprimca na neodređeno vrijeme, – ako je imala stan ili kuću u vlasništvu koju je prodala, darovala, zamijenila ili na drugi način otuđila nakon početka Domovinskog rata, – ako je na temelju Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo to isto pravo ustupila drugom stanaru i na navedeni način tom drugom stanaru omogućila kupnju stana po povoljnijim uvjetima, – ako se odrekla nasljedstva kuće ili stana prema propisima o nasljeđivanju, odnosno da je drugom ustupila ili diobenim ugovorom zamijenila svoj nasljedni dio kuće ili stana za drugo stvarno pravo, – ako je stambeno zbrinuta putem Zakona o obnovi na način da je obnovljena kuća ili stan bila IV., V. ili VI. kategorija oštećenja, a na istoj su navedene I. – V. faza obnove, – ako je stambeno zbrinuta dodjelom stana, odnosno stambenog kredita prema ranije važećem Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Članak 38. (1) Osobe iz članka 36. stavka 3. ovoga Zakona koje ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita to pravo ostvaruju sljedećim redoslijedom: 1. djeca smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, te ostali članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma od 100% I. i II. skupine, 2. HRVI iz Domovinskog rata prema stupnju oštećenja organizma (od 90% do 50%), 3. HRVI iz Domovinskog rata prema stupnju oštećenja organizma (od 40% do 20%). (2) Stambeno zbrinjavanje osigurat će se prema raspoloživim sredstvima, a pod istim se podrazumijevaju financijska sredstva, odnosno kuće i stanovi u državnom vlasništvu koja kao i koje za stambeno zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata osigurava Republika Hrvatska, te jedinice lokalne samouprave koje osiguravaju sredstva za odgovarajuće građevinsko zemljište, uređenje komunalne infrastrukture i priključke na infrastrukture, odnosno podmirenje troškova koji se odnose na infrastrukturu i priključke kao i troškove komunalnog doprinosa. (3) Osobe koje ostvare pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita, stambeni kredit mogu koristiti: – za kupnju stana izgrađenog u organiziranoj izgradnji ili – za kupnju stana u vlastitoj organizaciji ili – za izgradnju kuće ili – za kupnju korištenog stana ili kuće u vlasništvu Republike Hrvatske ili – za razliku u površini, odnosno za nadogradnju stana ili kuće ili – za nastavak izgradnje i dovršenje kuće ili – za poboljšanje uvjeta stanovanja. (4) Stan, odnosno kuća stečena na način propisan u stavku 2. ovoga članka u osobnom je vlasništvu nositelja prava osim u slučaju ako su pravo stekli članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i u tom slučaju su stečene nekretnine suvlasništvo članova obitelji i ne mogu se otuđiti dok su članovi obitelji malodobni. Članak 39. (1) Organizirana izgradnja provodi se putem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a u suradnji s Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka, sukladno poslovima iz njihova djelokruga utvrđenim Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave. (2) Organizirana izgradnja provodi se prema mjestu prebivališta korisnika u vrijeme stradavanja, odnosno u mjestu u kojem korisnik prava ima prebivalište neprekidno 5 godina od 1991. godine ili je u tom mjestu boravio kao prognanik neprekidno 5 i više godina i pisanom izjavom pod materijalnom i kaznenom odgovornošću iskazao da se u tom mjestu želi trajno nastaniti jer ga za to vežu obiteljske i druge prilike. (3) Građevinsko zemljište i komunalno opremanje za organiziranu izgradnju ustupaju jedinice lokalne samouprave na čijem se području provodi program organizirane izgradnje. Jedinice lokalne samouprave mogu ostvariti povrat sredstava za ustupljeno građevinsko zemljište i komunalno opremanje od jedinice lokalne samouprave u kojoj korisnik stambenog zbrinjavanja iz ovoga Zakona ima prebivalište. (4) Jedinice lokalne samouprave mogu provoditi izgradnju objekata za potrebe osoba iz članka 36. stavka 3. ovoga Zakona na području te lokalne samouprave i mimo redoslijeda utvrđenog člankom 38. stavkom 1. ovoga Zakona ako korisnici stambenog kredita imaju prebivalište na tom području. Članak 40. (1) Jedinice lokalne samouprave dužne su, u slučaju kad osoba iz članka 36. ovoga Zakona koristi stambeni kredit za izgradnju obiteljske kuće u mjestu prebivališta sukladno članku 39. stavku 2. ovoga Zakona, ustupiti bez naknade građevinsko zemljište i komunalno opremanje. (2) Pravo na komunalno opremanje stambenog objekta imaju i osobe iz članka 36. ovoga Zakona ako ostvaruju pravo na dodjelu stambenog kredita za poboljšanje uvjeta stanovanja na istome stambenom objektu, kao i osobe koje nisu podnijele zahtjev za stambeno zbrinjavanje, ako se u posebnom postupku utvrdi da bi imale to pravo, o čemu Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti izdaje odgovarajuću potvrdu. (3) U komunalno opremanje građevinskog zemljišta iz stav¬ka 1. ovoga članka podrazumijevaju se: – uređenje pristupne ceste, javne rasvjete i okoliša potrebnih za korištenje građevine izgrađene na ustupljenom zemljištu, – priključci i mreža za osiguranje priključka i elektro priključak, priključak na vodovod i odvodnju, instalacije DTK (distributivne telefonske kanalizacije) te ako na tom području postoji medij za grijanje – plin i/ili toplovod. (4) Jedinice lokalne samouprave dužne su u slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka snositi i troškove komunalnog doprinosa, odnosno povrat istih za odgovarajuću BRP (bruto razvijenu površinu). Članak 41. (1) Sredstva za stambeno zbrinjavanje osoba koje ostvaruju prava na dodjelu stambenog kredita osigurat će se u državnom proračunu i proračunima jedinica lokalne samouprave ili u vrijednosti kuća i stanova u vlasništvu Republike Hrvatske. (2) Sredstva ostvarena otplatom kredita i obročnom prodajom kuća i stanova uplaćivat će se na račun Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti do završetka provođenja programa stambenog zbrinjavanja prema ovom Zakonu. (3) Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti dužno je voditi cjelokupnu evidenciju prodanih stanova i drugih nekretnina, pratiti obročnu otplatu i naplatu dodijeljenih stambenih kredita, voditi evidenciju o naplati, uplaćenim sredstvima te prispjelim financijskim i drugim obvezama u vezi sa stambenim zbrinjavanjem prema ovom Zakonu ili je dio tih poslova dužno povjeriti poslovnoj banci na temelju Ugovora o poslovnoj suradnji. Članak 42. (1) Osobe koje ostvaruju pravo na dodjelu stambenog kredita prema ovom Zakonu, dodijeljeni kredit otplaćuju umanjen za iznos postotka oštećenja organizma, s tim da su članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata s 90% i 80% oštećenja organizma izjednačeni s HRVI iz Domovinskog rata sa 100% oštećenja organizma. (2) Kada se stambeni kredit koristi prema odredbama ovoga Zakona, HRVI iz Domovinskog rata plaćat će kamatu po slje¬dećim kamatnim stopama: – za HRVI iz Domovinskog rata od 50% i više od 50% oštećenja organizma po stopi od 2%, – za HRVI iz Domovinskog rata od 40% oštećenja organizma po stopi od 3%, – za HRVI iz Domovinskog rata od 30% i 20% po stopi od 4%. (3) Razliku od beneficiranih kamatnih stopa iz stavka 2. ovoga članka do tržišne vrijednosti subvencionirat će Republika Hrvatska. (4) Kada se koristi stambeni kredit za kupnju stana na obročnu otplatu, u vrijednosti cijene stana ne uračunavaju se troškovi građevinskog zemljišta, komunalnog opremanja i komunalnog doprinosa sukladno članku 40. ovoga Zakona. Članak 43. Stambeni kredit i druga prava vezana za stambeno zbrinjavanje ostvaruju se za odgovarajuću stambenu površinu i određuju se prema broju članova obitelji i to: a) samac – 35m2 b) dvočlana obitelj – 45m2 c) tročlana obitelj – 60m2 d) četveročlana obitelj – 70m2 e) peteročlana obitelj – 80m2 – za svakoga sljedećeg člana obitelji dodatnih 10m2 odstupanje od odgovarajuće stambene površine dozvoljeno je samo kod kupnje stana putem stambenog kredita ili dodjele stana izgrađenog u organiziranoj izgradnji, za veličinu +/- 10m2. Članak 44. Iznos kredita korisne stambene površine kuće ili stana za kupnju stana ili kuće, izgradnju kuće i razliku površine, nadogradnju, odnosno nastavak izgradnje te poboljšanje stambenih uvjeta kao i vrijednost kredita po m2 neto korisne stambene površine kuće ili stana za osobe iz članka 36. stavka 3. ovoga Zakona regulirat će se uredbom Vlade Republike Hrvatske iz članka 47. ovoga Zakona. Članak 45. Pravo na stambeno zbrinjavanje po ovom Zakonu imaju i osobe iz članka 36. stavka 3. ovoga Zakona kojima je djelomično obnovljena kuća ili stan na način i u iznosu koji će se regulirati uredbom Vlade Republike Hrvatske iz članka 47. ovoga Zakona. Članak 46. Iznos stambenog kredita za kupnju stana ili kuće u vlastitoj organizaciji utvrđuje se prema predugovoru o kupoprodaji, a najviši iznos stambenog kredita po m2 odgovarajuće površine stana iz članka 43. ovoga Zakona regulirat će se uredbom Vlade Republike Hrvatske iz članka 47. ovoga Zakona. Članak 47. Vlada Republike Hrvatske uredbom će utvrditi visinu te način i postupak ostvarivanja prava na dodjelu stambenog kredita, kao i druga pitanja i uvjete vezane za dodjelu stambenog kredita te kupnju stanova i kuća uz obročnu otplatu. Članak 48. (1) Članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje osim na način propisan člankom 36. stavkom 2. ovoga Zakona i dodjelom te otkupom stana. (2) Članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata koji koriste stanove u vlasništvu Republike Hrvatske ostvaruju pravo na dodjelu i otkup tih stanova ako su isti izgrađeni u građevinama starijim od 15 godina, i ako nemaju zapreka za ostvarenje prava koje propisuje članak 37. ovoga Zakona. OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA NAKNADE ZA PRENAMJENU POLJOPRIVREDNOGA ZEMLJIŠTA Članak 62. (1) Članovi obitelji smrtno stradaloga, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su proveli u obrani suvereniteta Republike Hrvatske najmanje tri mjeseca oslobođeni su od plaćanja jednokratne naknade zbog umanjenja vrijednosti i površine poljoprivrednog zemljišta kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku kada s pravnom osnovom na temelju građevne dozvole ili drugog akta mijenjaju namjenu poljoprivrednog zemljišta tako da se ono više ne iskorištava za poljoprivrednu proizvodnju. (2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka može se ostvariti samo jednokratno. Sve u svemu ovdje se radi uglavnom o HRVI, djeci poginulih,zatočenih........ tako da baš i nisam pretjerano optimističan u Vašem slučaju. Možda ćete uspjeti neka prava ostvariti ali nisam siguran da ćete to baš previše osjetiti. Cijena zemljišta ovisi u kojoj ste općini i lokaciji gdje namjeravate kupiti zemljište, a svakako prilikom kupnje ili plaćanja bilo čega vezano za isto pitajte tamo gdje plaćate imaju li branitelji kakav popust..

Mislim da bi tu morao uredovati Zakon o ljekarništvu, ali kako ga tumačiti? http://www.poslovniforum.hr/zakoni/zakon_o_ljekarnistvu.asp http://www.plivazdravlje.hr/?section=qa2&qa=31&id=10701&nocpp=1&offset=70 http://www.plivazdravlje.hr/?section=qa2&qa=31&id=10525&nocpp=1&offset=80 http://www.bezrespekta.com/00004.html Pokušajte malo prosurfati netom. Ima dosta o tome.

S obzirom da je evidentno da u Forumu prava branitelja u zadnje vrijeme sve više dolazi do sukobljavanja između branitelja i uglavnom anonimnih posjetitelja te se navedeni forum katkada pretvara u mjesto gdje dolazi do nepotrebnog prepiranja ,pojedinci iznose svoje stavove na poprilično agresivan način, a svjesni su da će branitelji (pogotovo invalidi oboljeli od PTSP-a) burno reagirati na takva suprotna mišljenja, kao i obrnuto pa smo svjedoci popriličnog broja ružnih riječi, verbalnih sukobljavanja, kako od strane jednih, tako i od strane drugih (ni ja nisam bio pošteđen)i prisiljeni smo zaključavati pojedine teme u kojima dolazi do nepotrebnog prepiranja, izazivanja i elemenata prijetnji, a sama tema odlazi u potpuno krivom smjeru. Stoga apeliram da branitelji, kao i anonimci budu korektniji jedni prema drugima jer zaista je nepotrebno takvo prepucavanje od kojeg niti jedni, a niti drugi nemaju nikakve koristi. Najbolje bi bilo nekada imati više razumijevanja od jednih prema drugima ili obrnuto i prije nego što se nešto napiše malo razmisliti ili izbrojati do 20. Bilo bi dobro kada bi i na drugim forumima bilo malo manje "rata" i suzdržavanja od zlobnih opaski, pisanja velikim slovima kao i da se više poštivaju pravila foruma. :wavey:

Lokot.

Zamisli, nisam se sjetio, jer link sam izvukao iz My Documents. U svakom slučaju Hvala ti na ideji!

Upravo tako. Ne bi nikako trebalo biti omjer invalidnosti HRVI i procjena vještaka radne sposobnosti na osnovi HRVI invalidnosti. Ako nemaju nekakve interne naputke meni osobno (a, tko sam ja) tu nešto ne štima. Mislim da vještaci uopće ne odrađuju svoj posao kako bi trebali, komisije odnosno povjerenstva još manje i gospodo branitelji-invalidi, sve se lomi preko naših leđa. Ovo je prava sramota, glupost i bezobrazluk. Postoji jedna uredba opet ću je zalijepiti: UREDBU O MEDICINSKOM VJEŠTAČENJU U MIROVINSKOM OSIGURANJU I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (1) Ovom Uredbom uređuje se tko su ovlašteni vještaci iz članka 113. stavka 1. i članka 120. stavka 4. Zakona o mirovinskom osiguranju (u daljnjem tekstu: Zakon), način imenovanja, područje i način njihova rada, kao i sadržaj nalaza i mišljenja koja daju. (2) Ovom Uredbom uređuje se i postupak revizije, broj članova, način imenovanja i rada stručnog povjerenstva za reviziju i ostala pitanja u svezi s provedbom revizije. Članak 2. (1) Kada je za rješavanje o pravu iz mirovinskog osiguranja potrebno za osiguranika utvrditi invalidnost i tjelesno oštećenje, a za člana obitelji opću nesposobnost za rad, nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) koja rješava o pravu, utvrđuje te činjenice na osnovi nalaza i mišljenja ovlaštenih vještaka. (2) Vještaci iz stavka 1. ovoga članka donose nalaz i mišljenje i o neposrednoj opasnosti od nastanka invalidnosti (članak 36. Zakona) (3) Nalaz i mišljenje o činjenicama iz stavka 1. i 2. ovoga članka daju u prvom stupnju vještaci, a u drugom stupnju viši vještaci. (4) Vještaci i viši vještaci moraju se u svojem radu držati Zakona, ove Uredbe i drugih propisa, te načela i dostignuća suvremene medicinske znanosti. Članak 3. Područje rada vještaka i višeg vještaka je područje Republike Hrvatske. II. VJEŠTACI Članak 4. (1) Vještak i viši vještak poslove vještačenja samostalno obavlja kao profesionalnu djelatnost. (2) Ministar nadležan za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: ministar) daje odobrenje za obavljanje poslova vještaka i viših vještaka iz reda doktora medicine - specijalista medicine rada, opće medicine, interne medicine, psihijatrije, neurologije, ortopedije, fizikalne medicine, reumatologije i drugih specijalnosti, s najmanje pet godina radnog iskustva u svojoj specijalnosti. (3) Odobrenje za obavljanje poslova vještačenja može se dati osobi iz stavka 1. ovoga članka pod sljedećim uvjetima: 1) da ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka, 2) da je državljanin Republike Hrvatske, 3) da je radno sposoban za obavljanje poslova vještačenja, 4) da je potpuno poslovno sposoban, 5) da ima odobrenje za samostalan rad u svojoj struci, sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. (4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, vještak odnosno viši vještak, koji obavlja poslove vještačenja na temelju medicinske dokumentacije dostavljene u sklopu pravne pomoći od inozemnog nositelja mirovinskog osiguranja primjenom međunarodnog ugovora o socijalnom osiguranju, zaposlenik je Zavoda. (5) Vještak i viši vještak iz stavka 4. ovoga članka, osim uvjeta iz stavka 2. i 3. ovoga članka, mora ispunjavati uvjet znanja jednog stranog jezika. Članak 5. (1) Zahtjev za odobrenje za obavljanje poslova vještačenja podnosi se ministru koji rješenjem izdaje odobrenje za vještačenje, nakon što utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz članka 4. stavka 3. ove Uredbe. (2) Uvjete za obavljanje samostalne profesionalne djelatnosti vještaka i višeg vještaka u pogledu medicinsko-tehničke opreme propisuje ministar i ministar zdravstva. Članak 6. Upravno vijeće Zavoda određuje broj vještaka i viših vještaka na prijedlog ravnatelja Zavoda. Članak 7. (1) Vještaci poslove vještačenja obavljaju u prostorijama područnih služba Zavoda, a viši vještaci u prostorijama Središnje službe Zavoda. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, vještak može, ako je to neophodno zbog zdravstvenog osiguranja osiguranika, odnosno osigurane osobe, vještačenje obaviti i izvan prostorija područne službe Zavoda. Članak 8. (1) Ako vještak, odnosno viši vještak ne može privremeno obavljati poslove vještačenja zbog bolesti, vojne obveze ili drugog opravdanog razloga duže od 30 radnih dana neprekidno, dužan je o tome izvijestiti ravnatelja Zavoda. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ravnatelj Zavoda može izvršiti za to razdoblje preraspodjelu poslova na drugog vještaka, odnosno višeg vještaka. Članak 9. (1) Odobrenje za obavljanje samostalne profesionalne djelatnosti prestaje ako vještak odnosno viši vještak: 1) umre, 2) postane invalidom rada, 3) izgubi poslovnu sposobnost, 4) izgubi hrvatsko državljanstvo, 5) bude pravomoćnom sudskom presudom osuđen na kaznu zatvora duže od šest mjeseci ili mu je izrečena zaštitna mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja samostalne profesionalne djelatnosti vještaka odnosno višeg vještaka, 6) izgubi odobrenje za samostalan rad u svojoj struci. (2) Rješenje o prestanku odobrenja za obavljanje samostalne profesionalne djelatnosti iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka donosi ministar. (3) U ministarstvu nadležnom za mirovinsko osiguranje vode se evidencije o izdanim odobrenjima za obavljanje samostalne profesionalne djelatnosti vještaka i viših vještaka, kao i rješenjima o prestanku tih odobrenja. Članak 10. (1) Ravnatelj Zavoda, nakon raspisanog javnog natječaja, zaključuje ugovor o obavljanju samostalne profesionalne djelatnosti vještaka, odnosno višeg vještaka koji ima odobrenje za obavljanje te djelatnosti (članak 4.). (2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka zaključuje se za razdoblje od četiri godine i može se obnavljati putem javnog natječaja nakon isteka vremena za koje je zaključen. (3) Ugovor iz stavka 1. ovog članka može se na prijedlog Stručnog povjerenstva za reviziju raskinuti i prije isteka roka na koji je zaključen, i to: - ako su mjerila za donošenje nalaza i mišljenja o invalidnosti pojedinog vještaka, odnosno višeg vještaka bitno različita od mjerila drugih vještaka, odnosno viših vještaka, - ako učestalo postupa suprotno odredbi članka 18. stavka 4. ove Uredbe, - ako u broju rješavanih predmeta na temelju kojih se stječu prava iz mirovinskog osiguranja bitno odstupa od drugih vještaka, - ako vještak, odnosno viši vještak ima nekorektan odnos prema osiguranicima, - ako broj žalbi na prvostupanjsko rješenje bitno odstupa od ostalih vještaka, - kao i u drugim okolnostima na koje upozori Stručno povjerenstvo za reviziju. (4) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka može se raskinuti i prije isteka roka na koji je zaključen ako vještak, odnosno viši vještak ne obavijesti ravnatelja Zavoda o privremenoj obustavi obavljanja poslova u trajanju dužem od 30 dana neprekidno. (5) Vještak i viši vještak za vrijeme obavljanja samostalne profesionalne djelatnosti vještačenja prema ovoj Uredbi, ne može obavljati drugu samostalnu djelatnost ni biti u radnom odnosu, osim u slučaju iz članka 4. stavka 4. ove Uredbe. Članak 11. (1) Vještak i viši vještak ostvaruju dohodak na temelju zaključenog ugovora sa Zavodom. (2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka uređuju se i pitanja zakupa prostorija i druga pitanja u vezi s obavljanjem samostalne profesionalne djelatnosti vještaka, odnosno višeg vještaka. (3) Zavod općim aktom utvrđuje mjerila za ugovaranje dohotka iz stavka 1. ovoga članka. III. POSTUPAK VJEŠTAČENJA Članak 12. (1) Vještak, prije nego što dade nalaz i mišljenje o invalidnosti, tjelesnom oštećenju ili općoj nesposobnosti za rad člana obitelji, obavlja neposredni pregled osigurane osobe. (2) Vještak može, iznimno, dati nalaz i mišljenje o činjenicama iz stavka 1. ovoga članka i bez pregleda osigurane osobe na temelju medicinske i druge dokumentacije, kada osigurana osoba zbog objektivnih razloga ne može biti pregledana (u slučaju boravka u inozemstvu, smrti i sl.). (3) Za osobe s boravkom u inozemstvu vještak iz članka 4. stavka 4. ove Uredbe daje nalaz i mišljenje samo na temelju medicinske dokumentacije dostavljene od inozemnog nositelja mirovinskog osiguranja primjenom međunarodnog ugovora o socijalnom osiguranju. Članak 13. (1) Viši vještak, u pravilu, daje nalaz i mišljenje o invalidnosti, tjelesnom oštećenju, odnosno općoj nesposobnosti za rad člana obitelji na temelju odgovarajuće medicinske i druge dokumentacije. (2) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka, viši vještak, kada smatra da je to potrebno, može dati nalaz i mišljenje o invalidnosti i na temelju neposrednog pregleda osigurane osobe. Članak 14. (1) Postupak za ostvarivanje prava na temelju invalidnosti za vrijeme zaposlenja ili drugog svojstva koje daje pravo na osiguranje prema Zakonu, pokreće se u povodu prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite (u daljnjem tekstu: liječnik) i njegovog mišljenja o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti osiguranika prema propisima o zdravstvenom osiguranju. Postupak se može pokrenuti i na zahtjev osiguranika odnosno osigurane osobe. (2) Postupak za osobu koja ostvaruje pravo na temelju invalidnosti nakon prestanka zaposlenja ili drugog svojstva koje daje pravo na osiguranje, pokreće se na njezin zahtjev. Nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda u kojoj je pokrenut postupak upućuje tu osobu liječniku iz stavka 1. ovoga članka. Na isti način postupit će se i u slučaju ako se postupak za ostvarivanje prava na temelju invalidnosti pokreće na zahtjev osiguranika, odnosno osigurane osobe. (3) Liječnik iz stavka 1. ovoga članka pri davanju mišljenja o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti dužan je prethodno pripremiti cjelokupnu medicinsku dokumentaciju koju pribavlja od zdravstvene ustanove koju odredi Vlada Republike Hrvatske (članak 112. stavak 2. Zakona). Članak 15. (1) Kada liječnik koji je liječio osiguranika smatra da je liječenje i medicinska rehabilitacija završena i da je nastala trajna nesposobnost za rad na poslovima koje osiguranik obavlja, podnosi nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda, na utvrđenom obrascu, svoje izvješće s nalazom i mišljenjem o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti osiguranika i opće podatke o osiguraniku s opisom poslova koje obavlja. (2) »Izvješće s nalazom i mišljenjem liječnika« (obrazac: 1-IN) sadrži: anamnestičke i katamnestičke podatke o bolestima, podatke o mjestu, načinu i trajanju liječenja, podatke o sadašnjem zdravstvenom stanju osiguranika s nalazima o anatomsko-funkcionalnim oštećenjima, stupnju oštećenja, te prognozi, uz prilaganje odgovarajuće medicinske dokumentacije. (3) »Opći podaci o osiguraniku s opisom poslova koje obavlja« (obrazac: 2-IN) sadrži: opće podatke o osiguraniku, stručnoj spremi, mirovinskom stažu i podatke o poslovima koje obavlja. (4) Medicinska dokumentacija koju pribavlja liječnik mora biti u skladu s propisom Vlade Republike Hrvatske iz članka 112. stavak 3. Zakona. Članak 16. (1) Nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda koja vodi postupak za ostvarivanje prava na temelju invalidnosti prikuplja podatke o svojstvu osiguranika, mirovinskom stažu i druge podatke, te ispituje je li »Izvješće s nalazom i mišljenjem liječnika« dato u skladu s člankom 15. stavkom 4. ove Uredbe, a u slučaju primjene članka 12. stavka 3. ove Uredbe je li inozemna medicinska dokumentacija obrađena i dostavljena u skladu s međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju. (2) Nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda koja vodi postupak za ostvarivanje prava na temelju invalidnosti primljeni nalaz i mišljenje liječnika, zajedno sa svim prikupljenim podacima iz članka 15. ove Uredbe, dostavlja vještaku. (3) Vještak, nakon primitka izvještaja s podacima iz stavka 2. ovoga članka, ispituje i ocjenjuje može li se na temelju dostavljenih podataka dati nalaz i mišljenje o invalidnosti. (4) Kada vještak utvrdi da se liječnik nije držao propisa u pogledu opsega i sadržaja medicinske dokumentacije (članak 15. stavak 4.), vratit će mu izvješće i zatražiti, najkasnije u roku od 15 dana nakon primitka izvješća liječnika u nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda, dopunu medicinske i ostale dokumentacije. Članak 17. (1) Kada vještak utvrdi da su prikupljeni svi potrebni podaci u smislu članka 15. ove Uredbe, određuje dan pregleda osiguranika i poziva ga na pregled. Poziv na pregled dostavlja se osiguraniku s dostavnicom i upozorenjem da je obvezan u navedeno vrijeme javiti se vještaku radi pregleda. (2) Nakon neposrednog osobnog pregleda osiguranika, vještak daje nalaz i mišljenje o invalidnosti. (3) Ako vještak ocijeni da se na temelju dostavljene dokumentacije i obavljenog pregleda ne može dati nalaz i mišljenje o invalidnosti, uputit će osiguranika na dodatne preglede i obradu u posebnu zdravstvenu ustanovu koju odredi Vlada Republike Hrvatske (članak 112. stavak 2. Zakona). Članak 18. (1) Ako vještak utvrdi da liječenje osiguranika još nije završeno, donosi nalaz i mišljenje o potrebi daljnjeg liječenja. Takvo mišljenje vještak neće donijeti za osobu čije je posljednje osiguranje bilo u zemlji s kojom je zaključen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, ako ona ostvaruje prava iz mirovinskog osiguranja primjenom međunarodnog ugovora. (2) Ako vještak utvrdi da je liječenje završeno, tada, na temelju anatomsko-funkcionalnog oštećenja organa i organskih sustava utvrđuje medicinske kontraindikacije koje ta oštećenja uzrokuju, uspoređujući psihofizičke mogućnosti osiguranika zbog nastalih kontraindikacija s psihofizičkim zahtjevima poslova koje osiguranik obavlja. Ako vještak utvrdi da osiguranik, unatoč kontraindikacija, može raditi na poslovima koje obavlja, donosi nalaz i mišljenje da ne postoji invalidnost. (3) Vještak će donijeti nalaz i mišljenje da invalidnost ne postoji i ako utvrdi da radna sposobnost osiguranika nije trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbe. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. (4) Ako vještak utvrdi da je radna sposobnost osiguranika trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbe za poslove prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima, utvrđuje da postoji invalidnost. (5) Kada utvrdi da kod osiguranika postoji invalidnost, vještak utvrđuje je li nastala profesionalna nesposobnost za rad ili opća nesposobnost za rad. (6) Vještak će donijeti nalaz i mišljenje da postoji profesionalna nesposobnost za rad kada utvrdi da je radna sposobnost osiguranika trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbe, ali da još postoji preostala sposobnost za rad na poslovima prema kojima se ocjenjuje radna sposobnost osiguranika odnosno za rad na drugim poslovima. (7) Vještak će donijeti nalaz i mišljenje da postoji opća nesposobnost za rad kada utvrdi da je kod osiguranika radna sposobnost trajno smanjena za više od polovicu prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti i da kod njega nema preostale radne sposobnosti. Članak 19. (1) Kada se utvrdi da je kod osiguranika mlađeg od 50 godina života nastala profesionalna nesposobnost za rad, vještak će utvrditi može li se s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost, osiguranik profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu. (2) Ako se za osiguranika iz stavka 1. ovog članka može odmah donijeti mišljenje o profesionalnoj rehabilitaciji vještak će donijeti nalaz i mišljenje i utvrditi posao za koji će se osiguranik profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom, način obavljanja profesionalne rehabilitacije (školovanje, praktični rad, stručno osposobljavanje) i trajanje profesionalne rehabilitacije. (3) Ako se za osiguranika iz stavka 1. ovoga članka ne može odmah dati mišljenje o profesionalnoj rehabilitaciji, vještak će zatražiti od nadležne ustrojstvene jedinice Zavoda da prikupi podatke o poslu za koji bi se osiguranik mogao osposobiti za rad s punim radnim vremenom. (4) Radi donošenja mišljenja o profesionalnoj rehabilitaciji, vještak može zatražiti da se obavi profesionalna orijentacija. Ako smatra potrebnim, vještak može pribaviti i mišljenje pojedinih stručnih ustanova (klinike, instituti, Hrvatski zavod za medicinu rada, Hrvatski zavod za zapošljavanje i posebna zdravstvena ustanova koju odredi Vlada Republike Hrvatske) ili pojedinih stručnjaka (liječnika-specijalista, psihologa, inženjera i dr.). (5) Nakon što prikupi podatke i mišljenje iz stavka 3. i 4. ovoga članka vještak donosi odgovarajući nalaz i mišljenje o invalidnosti osiguranika. Članak 20. (1) Nalaz i mišljenje o invalidnosti ili neposrednoj opasnosti od nastanka invalidnosti vještak donosi na obrascu »Nalaz i mišljenje vještaka o invalidnosti« (obrazac: 3-IN). (2) Nalaz i mišljenje o invalidnosti sadrži: 1) osobne podatke o osiguraniku: prezime i ime, datum rođenja, jedinstveni matični broj građana i osobni broj; 2) dopune anamneze i statusa, dopunske laboratorijske pretrage, dopunske specijalističke nalaze, dopunska funkcionalna ispitivanja i mišljenje ustanove za profesionalnu orijentaciju; 3) dijagnozu glavne bolesti, drugih bolesti koje utječu na radnu sposobnost, kao i ostalih bolesti koje ne utječu na tu sposobnost, te šifre bolesti; 4) mišljenje o radnoj sposobnosti osiguranika: a) je li završeno liječenje, b) je li radna sposobnost osiguranika trajno smanjena za više od polovicu prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti, c) postoji li neposredna opasnost od nastanka invalidnosti ako bi osiguranik-zaposlenik nastavio raditi na poslovima koje obavlja, d) ako je radna sposobnost osiguranika trajno smanjena za više od polovicu prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku, postoji li kod osiguranika preostala radna sposobnost, odnosno može li se, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost, profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim vremenom na drugom poslu; 5) zaključak o radnoj sposobnosti: a) postoji potreba daljnjeg liječenja, u obrazloženju treba dati mišljenje o tome kakvo liječenje treba provesti, b) ne postoji invalidnost, c) postoji neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, d) postoji profesionalna nesposobnost za rad, e) postoji preostala radna sposobnost uz profesionalnu rehabilitaciju, f) postoji opća nesposobnost za rad; 6) datum nastanka invalidnosti ili neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti; 7) uzrok nastanka invalidnosti: bolest-ozljeda izvan rada - ozljeda na radu-profesionalna bolest; 8) mjesec i godina u kojoj treba obaviti kontrolni pregled; 9) obrazloženje mišljenja. Članak 21. (1) Postupak za ostvarivanje prava na temelju tjelesnog oštećenja pokreće se na zahtjev osiguranika. Osiguranik je dužan uz zahtjev priložiti odgovarajuću medicinsku dokumentaciju i prijavu o ozljedi na radu, odnosno odgovarajuću dokumentaciju o profesionalnoj bolesti. (2) Vještak donosi nalaz i mišljenje o tjelesnom oštećenju na temelju osobnog pregleda osiguranika i dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka. (3) Nalaz i mišljenje o tjelesnom oštećenju vještak donosi na utvrđenom obrascu »Nalaz i mišljenje vještaka o tjelesnom oštećenju« (obrazac: 4-TO). (4) Nalaz i mišljenje o tjelesnom oštećenju sadrži: 1) osobne podatke o osiguraniku: prezime i ime, datum rođenja, jedinstveni matični broj građana i osobni broj; 2) nalaz zdravstvenog stanja s obzirom na gubitak, bitnije oštećenje ili onesposobljenost pojedinih organa ili dijelova tijela, ustanovljenog na temelju pregleda i medicinske dokumentacije; 3) dijagnoze i šifre bolesti; 4) ako postoji tjelesno oštećenje, treba navesti naziv tjelesnog oštećenja iz Zakona o tjelesnim oštećenjima, odnosno Zakona o profesionalnim bolestima, uzrok oštećenja, dan nastanka tjelesnog oštećenja i postotak tjelesnog oštećenja; 5) obrazloženje mišljenja. Članak 22. (1) Uz zahtjev za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu na temelju opće nesposobnosti za rad, član obitelji dužan je priložiti odgovarajuću medicinsku dokumentaciju. (2) Vještak donosi nalaz i mišljenje o općoj nesposobnosti za rad na temelju osobnog pregleda člana obitelji i medicinske dokumentacije. (3) Nalaz i mišljenje o općoj nesposobnosti za rad člana obitelji koji boravi u inozemstvu donosi vještak iz članka 4. stavka 4. ove Uredbe na temelju inozemne medicinske dokumentacije. (4) Nalaz i mišljenje o općoj nesposobnosti za rad člana obitelji vještak donosi na obrascu »Nalaz i mišljenje vještaka o općoj nesposobnosti za rad« (obrazac: 5-O). (5) Nalaz i mišljenje o općoj nesposobnosti za rad sadrži: 1) osobne podatke o umrlom osiguraniku: prezime i ime, datum rođenja, datum smrti, jedinstveni matični broj građana i osobni broj; 2) osobne podatke o članu obitelji: prezime i ime, datum rođenja, jedinstveni matični broj građana (ako mu je dodijeljen) s naznakom rodbinskog odnosa s umrlim osiguranikom (bračni drug, dijete, roditelj i dr.); 3) nalaz zdravstvenog stanja ustanovljenog na temelju pregleda i medicinske dokumentacije; 4) dijagnoze glavne bolesti i drugih bolesti koje utječu na nesposobnost za rad, te šifre bolesti; 5) zaključak o postojanju opće nesposobnosti za rad; 6) datum nastanka opće nesposobnosti za rad; 7) obrazloženje mišljenja. Članak 23. (1) Pri donošenju nalaza i mišljenja kao dan nastanka invalidnosti, opasnosti od nastanka invalidnosti i tjelesnog oštećenja uzima se dan kada je na temelju obavljenog pregleda dano mišljenje o invalidnosti, opasnosti od nastanka invalidnosti i tjelesnom oštećenju. Nastanak invalidnosti, odnosno tjelesnog oštećenja prije obavljenog pregleda može se utvrditi samo na temelju medicinske dokumentacije iz ranijeg razdoblja (članak 115. stavak 1. Zakona). (2) Kada se radi o pravu člana obitelji osiguranika na obi-teljsku mirovinu na temelju opće nesposobnosti za rad, pri utvrđivanju dana nastanka opće nesposobnosti za rad uzima se dan od kojega pripada pravo na obiteljsku mirovinu (članak 115. stavak 2. Zakona). Članak 24. Vještak je dužan donijeti nalaz i mišljenje o invalidnosti i općoj nesposobnosti za rad člana obitelji u roku od 15 dana, računajući od dana dostave zahtjeva za donošenje nalaza i mišljenja vještaku. Članak 25. Nakon donošenja nalaza i mišljenja, vještak vraća predmet s dokumentacijom ustrojstvenoj jedinici Zavoda koja mu je dostavila predmet. Primjerak nalaza i mišljenja vještak zadržava u svojoj evidenciji. IV. REVIZIJA NALAZA I MIŠLJENJA O INVALIDNOSTI Članak 26. (1) Nalaz i mišljenje o invalidnosti, na temelju koje se stječe pravo prema Zakonu, prije donošenja rješenja o pravu podliježe reviziji, koju obavlja stručno povjerenstvo za reviziju (članak 116. stavak 1. Zakona). (2) Stručno povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka ima predsjednika i 11 članova. (3) Stručno povjerenstvo za reviziju obavlja, poslove revizije, u vijećima sastavljenim od predsjednika i dva člana. Predsjednik povjerenstva je ujedno i predsjednik jednog od vijeća. (4) Članove stručnog povjerenstva za reviziju, na prijedlog ministra i ministra zdravstva imenuje Vlada Republike Hrvatske iz reda istaknutih stručnjaka na području ocjene radne sposobnosti na dvije godine, s tim da nakon isteka tog razdoblja mogu biti ponovno imenovani. (5) Predsjednik i članovi stručnog povjerenstva zaposlenici su Zavoda, a poslove revizije obavljaju u središnjoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda. (6) Stručno povjerenstvo za reviziju donosi poslovnik o svom radu, uz prethodnu suglasnost ministra. Članak 27. (1) Nalaz i mišljenje o invalidnosti na temelju koje se stječe pravo prema Zakonu, zajedno s medicinskom i drugom dokumentacijom, ustrojstvena jedinica Zavoda dostavlja stručnom povjerenstvu radi revizije. (2) Revizija nalaza i mišljenja o invalidnosti obavlja se na temelju medicinske i druge dokumentacije u predmetu, a iznimno na temelju neposrednog pregleda osiguranika, uz eventualnu konzultaciju u zdravstvenoj ustanovi koju odredi Vlada Republike Hrvatske (članak 112. stavak 2. Zakona). (3) U obavljanju revizije donosi se mišljenje kojim se potvrđuje nalaz i mišljenje vještaka o invalidnosti ili daju primjedbe s uputom vještaku za izmjenu nalaza i mišljenja o invalidnosti. (4) Revizija nalaza i mišljenja o invalidnosti mora biti obavljena u roku od 30 dana od dana davanja nalaza i mišljenja vještaka o invalidnosti. (5) Nakon obavljene revizije stručno povjerenstvo za reviziju vraća predmet, zajedno sa svojim mišljenjem, ustrojstvenoj jedinici Zavoda koja mu je dostavila predmet. Primjerak mišljenja stručno povjerenstvo za reviziju zadržava u svojoj evidenciji. Članak 28. (1) Mišljenje stručnog povjerenstva za reviziju donosi se na obrascu »Mišljenje stručnog povjerenstva za reviziju« (obrazac: 6-R). (2) Mišljenje stručnog povjerenstva za reviziji sadrži: 1) osobne podatke o osiguraniku: prezime i ime i jedinstveni matični broj građana; 2) podatke o nalazu i mišljenju o invalidnosti: prezime i ime vještaka, broj i datum nalaza i mišljenja i mišljenje vještaka o invalidnosti; 3) mišljenje stručnog povjerenstva za reviziju; 4) obrazloženje mišljenja kojim su dane primjedbe s uputom vještaku. Članak 29. (1) Ustrojstvena jedinica Zavoda dostavlja vještaku, koji je donio nalaz i mišljenje o invalidnosti, predmet u kojem je stručno povjerenstvo za reviziju donijelo mišljenje s primjedbama i uputom, radi donošenja novog nalaza i mišljenja. (2) Vještak, čiji nalaz i mišljenje o invalidnosti nakon obavljene revizije treba mijenjati, dužan je donijeti novi nalaz i mišljenje držeći se uputa danih u postupku revizije. (3) Vještak je dužan donijeti novi nalaz i mišljenje iz stavka 2. ovoga članka u roku od pet dana od dana kada mu je dostavljen predmet, ako nije potrebno pribaviti nove medicinske nalaze. V. PONOVNI I KONTROLNI PREGLED INVALIDA RADA Članak 30. (1) Ponovni pregled invalida rada obavlja vještak u slučaju kada invalid rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju nije u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o priznanju prava upućen na profesionalnu rehabilitaciju. Ponovni pregled radi ocjene preostale radne sposobnosti obavlja vještak i u slučaju kada Zavod ocijeni da se invalid rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju neće moći osposobiti za rad na određenom poslu. (2) Kada nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda zatraži ponovni pregled invalida rada iz stavka 1. ovoga članka, vještak će odrediti, prema potrebi, dopunu medicinske i druge dokumentacije prije donošenja novog nalaza i mišljenja. (3) Ponovi pregled obavlja vještak i u slučaju kada se prava iz mirovinskog osiguranja ponovno određuju zbog nastalih promjena u stanju invalidnosti. (4) U slučaju ponovnog pregleda iz stavka 3. ovoga članka, postupa se u skladu s odredbama članka 14. do 16. i članka 17. stavka 1. ove Uredbe. Članak 31. (1) Kontrolni pregled invalida rada, koji je pravo iz mirovinskog osiguranja ostvario na temelju invalidnosti (članak 113. stavak 2. Zakona), obavlja vještak na zahtjev nadležne ustrojstvene jedinice Zavoda koja je pokrenula postupak po službenoj dužnosti. (2) U pozivu za kontrolni pregled iz stavka 1. ovoga članka upozorit će se invalid rada na pravne posljedice iz članka 113. stavka 3. Zakona. Članak 32. (1) Nalaz i mišljenje u povodu ponovnog pregleda i kontrolnog pregleda, vještak donosi na obrascu »Nalaz i mišljenje vještaka na ponovnom - kontrolnom pregledu« (obrazac: 7-PK). (2) Nalaz i mišljenje na ponovnom - kontrolnom pregledu sadrži: 1) osobne podatke invalida rada: prezime i ime, datum rođenja, jedinstveni matični broj građana i osobni broj; 2) podatke o ranijim nalazima i mišljenjima o invalidnosti: prezime i ime vještaka, odnosno naziv invalidske komisije, broj i datum nalaza i mišljenja i mišljenje vještaka odnosno invalidske komisije o invalidnosti; 3) povod za upućivanje na ponovni, odnosno kontrolni pregled; 4) poslovi prema kojima se ocjenjuje radna sposobnost na ponovnom, odnosno kontrolnom pregledu; 5) promjene u zdravstvenom stanju; 6) dijagnoza glavne bolesti, drugih bolesti koje utječu na radnu sposobnost, kao i ostalih bolesti koje ne utječu na radnu sposobnost, te šifre bolesti; 7) mišljenje: a) jesu li nastale takve promjene u zdravstvenom stanju koje utječu na ranije utvrđenu invalidnost (pogoršanje odnosno po-boljšanje zdravstvenog stanja ili novi slučaj invalidnosti); b) za invalida rada koji nije u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o priznanju prava na profesionalnu rehabilitaciju upućen na profesionalnu rehabilitaciju, a kod kojega nije došlo do promjene u zdravstvenom stanju - je li potrebno odrediti drugi posao koji bi više odgovarao njegovim tjelesnim i psihičkim mogućnostima i stvarnim mogućnostima za provedbu profesionalne rehabilitacije; c) za korisnika prava na profesionalnu rehabilitaciju za kojega Zavod ocijeni da se profesionalnom rehabilitacijom neće moći osposobiti za rad na određenom poslu, a kod kojega nije nastala promjena u zdravstvenom stanju - je li potrebno odrediti drugi posao koji bi više odgovarao njegovim tjelesnim i psihičkim mogućnostima i stvarnim mogućnostima za provedbu profesionalne rehabilitacije; 8) utvrđenu promjenu u invalidnosti, odnosno u preostaloj radnoj sposobnosti; 9) datum nastale promjene; 10) naznaka datuma kontrolnog pregleda; 11) obrazloženje mišljenja. VI. ŽALBENI POSTUPAK Članak 33. (1) Kada osiguranik odnosno osigurana osoba podnese žalbu protiv rješenja nadležne ustrojstvene jedinice Zavoda kojom se pobija nalaz i mišljenje o invalidnosti, tjelesnom oštećenju i općoj nesposobnosti za rad članova obitelji, nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda dostavlja žalbu zajedno sa spisom središnjoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda. (2) Središnja ustrojstvena jedinica Zavoda dostavlja žalbu iz stavka 1. ovoga članka sa spisom višem vještaku radi donošenja nalaza i mišljenja. Članak 34. (1) Nalaz i mišljenje u povodu žalbe viši vještak donosi na utvrđenom obrascu »Nalaz i mišljenje višeg vještaka« (obrazac: 8-Ž). (2) Nalaz i mišljenje višeg vještaka sadrži: 1) osobne podatke o osiguraniku, odnosno osiguranoj osobi: prezime i ime, datum rođenja, jedinstveni matični broj građana i osobni broj; 2) nalaz i mišljenje vještaka koji se u žalbenom postupku osporava; 3) razloge zbog kojih se osporava nalaz i mišljenje vještaka; 4) dopunu anemnestičkih podataka; 5) dopune kliničkih, specijalističkih, laboratorijskih i drugih nalaza; 6) novu medicinsku dokumentaciju, ako je žalitelj priloži; 7) dijagnoze sa šifrom bolesti; 8) bitne činjenice, okolnosti i sporna pitanja koja vještak nije razmatrao; 9) mišljenje o pravilnosti nalaza i mišljenja vještaka te o osnovanosti žalbenih navoda; 10) obrazloženje mišljenja; 11) mišljenje o kontrolnom pregledu, s datumom kada se taj pregled treba izvršiti. Članak 35. (1) Ako viši vještak u žalbenom postupku utvrdi da su nalaz i mišljenje vještaka, odnosno dokumentacija uz nalaz i mišljenje nepotpuni, odgovarajuću dopunu izvršit će sam uz konzultaciju zdravstvene ustanove koju odredi Vlada Republike Hrvatske (članak 112. stavak 2. Zakona). Ako viši vještak sam ne može dopuniti nalaz i mišljenje, odnosno dokumentaciju uz nalaz i mišljenje, a dopuna je potrebna jer može utjecati na mišljenje o invalidnosti, tjelesnom oštećenju, odnosno općoj nesposobnosti za rad člana obitelji, viši vještak utvrdit će koje dopune treba obaviti vještak u zdravstvenoj ustanovi koju odredi Vlada Republike Hrvatske (članak 112. stavak 2. Zakona). (2) Viši vještak dužan je donijeti nalaz i mišljenje u roku od 20 dana od dana primitka žalbe, ako daje nalaz i mišljenje bez prethodnog pregleda žalitelja. Ako je potreban pregled žalitelja i dopuna u smislu stavka 1. ovoga članka, nalaz i mišljenje dužan je dati u roku od 10 dana nakon prispijeća naknadno pribavljene dokumentacije. (3) Nalaz i mišljenje višeg vještaka donesenog u žalbenom postupku, na temelju kojeg se stječe pravo na temelju invalidnosti, podliježe reviziji, koju obavlja stručno povjerenstvo za reviziju. U obavljanju revizije stručno povjerenstvno postupa odgovarajuće odredbama članka 27. ove Uredbe. VII. OBRASCI Članak 36. Obrasce potrebne za primjenu ove Uredbe utvrđuje ravnatelj Zavoda. VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 37. Do donošenja propisa o opsegu i sadržaju medicinske dokumentacije iz članka 112. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, broj 102/98), liječnik će u postupku ostvarivanja prava na temelju invalidnosti pripremiti cjelokupnu medicinsku dokumentaciju koja se odnosi na osiguranika, podrazumijevajući pod tim samo medicinske pretrage u opsegu koji je potreban za utvrđivanje zdravstvenog stanja osiguranika, u skladu s dostignućima suvremene medicinske znanosti. Članak 38. (1) Liječnici - zaposlenici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koji su do dana stupanja na snagu ove Uredbe davali nalaz i mišljenje o činjenicama koje su temelj za stjecanje prava iz mirovinskog osiguranja u prvom stupnju kao ovlašteni vještaci iz članka 113. stavka 1. Zakona o mirovinskom osiguranju temeljem Odluke o imenovanju medicinskih vještaka (»Narodne novine«, broj 165/98 i 21/99), nastavljaju rad kao ovlašteni vještaci do 31. prosinca 1999. (2) Liječnici - zaposlenici Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koji su do dana stupanja na snagu ove Uredbe davali nalaz i mišljenje u povodu žalbe protiv rješenja donesenog u prvom stupnju kao ovlašteni vještaci iz članka 120. stavka 4. Zakona o mirovinskom osiguranju temeljem Odluke o imenovanju medicinskih vještaka (»Narodne novine«, broj 165/98 i 21/99), nastavljaju rad kao ovlašteni viši vještaci do 31. prosinca 1999. Članak 39. Privremeno stručno povjerenstvo za reviziju koje je imenovala Vlada Republike Hrvatske temeljem članka 116. stavka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, broj 102/98) obavljat će poslove revizije nalaza i mišljenja o invalidnosti do 31. prosinca 1999. Članak 40. Ministar nadležan za mirovinsko osiguranje i ministar zdravstva donijet će provedbeni propis iz članka 5. stavka 2. ove Uredbe u roku 90 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe. Članak 41. Ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje utvrdit će obrasce iz članka 36. ove Uredbe u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe. Koliko se postupalo po ovoj uredbi odnosno koliko se oštećenih branitelja žalilo, a i nadležni koji bi trebali postupati po istoj to je upitno: :evil: :evil: :evil: :evil: Ovo je starija uredba, ali mislim da i nema baš neke razlike u preinakama novijih datuma.

Pogledajte u kolonu na PK-1 kartici uplaćeni porez+prirezi i kolonu porezna osnovica. Ako je prazno - :buuu: nema ništa od povrata.

Ako radiš, a primaš mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti, možeš dobivati plaću i mirovinu ali mirovina je bitno umanjena tako da se dovodi u pitanje isplativosti. Razmisli, recimo imaš mirovinu 3000 kuna s sa koeficijentom0,8. Ako se zaposliš koeficijent će ti se srozati na o,33 ili o,5 (nisam sada siguran) onda razmisli dali se isplati raiti za nekih 500 tinjak kuna (ovisno o poslu), a uzimat će ti i porez i na jedno i na drugo. Ja osobno ne poznajem nikoga da radi sa profesionalnom nesposobnošću, a postoji i profesionalna rehabilitacija ali uzmi malo Zakon o pravima hrvatskih branitelja i pročitaj i sve će ti biti jasno.

Molio bih Vas da ne ponavljate tekstualni zapis istog sadržaja, a pogotovo velikim slovima (ružna navika), jer ako ste savladali osnove kulturnog ponašanja, valjda primjetite da vaši postovi bitno odudaraju od ostalih postova i samim time se uočava da niste pročitali pravila foruma, ponašanja na netu i da sada ne nabrajam čega sve ne. Mi jako dobro vidimo vidimo što ste napisali i vjerojatno ćete dobiti adekvatan odgovor, a nepotrebno je da višestruko ponavljate. Ja neću bristati vaše tekstove, ali ne morate ponavljati pitanja (ukoliko nije došlo do nesporazuma između Vas i slanja postova, odnosno svađe sa sa tipkovnivom i da niste uočili da ste već jedanput poslali pruku na otvorenu temu). :baba:

Ovo bi moglo biti zanimljivo: http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2004/3009.htm i http://www.zpr.fer.hr/predmeti/erg/2005/antic/ebrojevi.html (na ovom drugom linku imate u donjem i gornjem desnom uglu strelice za listanje stranice)

Evo lokota. :roll:

Vidim da cvikate, čim ste napisali čitav elaborat. Uporan, nema što. Ne morate se plašiti da će Vaši podaci izaći na svjetlo dana, ali ne iz razloga što se ja bojim nekakovih vaših indirektnih prijetnji, već samo iz iz poštovanja prema uredništvu portala ne želim da zbog mene ima neugodnosti iako je sada za to kasno jer i ovaj mali sukob je dovoljan. Na žalost vjerujem da onaj tko me predložio za moderatora sada :bonk:, a ja sam onaj koji je najmanje htio da se to dogodi. Ionako ne bi mogli dokazati tko Vam je objavio podatke, a ja da sam to htio odavno sam to mogao napraviti. Preporučio bih Vam da ostavite branitelje na miru. Sami ste se doveli u takovu situaciju brzopleto iznoseći svoje mišljenje koje je uvijek bilo suprotno, a u kojem se tekstu vidi očita namjera da se branitelji iznerviraju i da im se većini digne tlak što možemo povezati i sa KD-om jer morate biti svjesni i svjesni ste da se tu i radi o osobama liječenim od PTSP-a, a koju bolest nisu zaradili ne ratujući, već upravo suprotno te sada traže neki svoj kutak gdje bi se raspravljalo o njihovim pravima i kako da ih što povoljnije ostvare. S obzirom da se radi o osjetljivoj populaciji Vaši iritirajući postovi mogu nekoga navesti da učini zlo sebi ili drugom, odnosno Vaše mišljenje u kojem je evidentna podrška ukidanju nekih osnovnih prava ili rezanje određenih braniteljskih povlastica koje su zaslužili stavivši život na kocku da bi se ova naša država obranila od agresije, nadam se da znate čije, a sada su prisiljeni braniti se i od Vas i Vaših istomišljenika na drugom bojnom polju.Vaše kontriranje se graniči i sa samim omalovažavanjem (i tu je tanka linija), normalno da izaziva kod svih burnu reakciju, a Vama je to očigledna namjera, a vidim da gledate njihovu web stranicu prenoseći i odande svoje zapažanje tumačeći subjektivno njihov sadržaj što je u suprotnosti pravilima ovog foruma. Uostalom ja znam tko je što pisao i imam korpus delikates snimljen u tekstualnom formatu na svom PC-u. Između Vas i mene je priča završena i da Vam srce bude na mjestu potpuno sam obrisao Vaše podatke prije nekoliko dana, jer vidim da je moje upozorenje na Vaše iritantno ponašanje imalo efekta. :amen:

Mogu Vas pozvati na kontrolni pregled kada im (da tako kažem) padne na pamet. Ovisno o Vašoj medicinskoj dokumentaciji, oni mogu vještačenjem utvrditi Vašu radnu sposobnost ili nesposobnost ovisno o godinama starosti, povijesti bolesti i kontinuitetu liječenja. Dali je liječenje završeno, imate li kronično oboljenje zbog kojeg Vam je i utvrđena invalidnost te ostale okolnosti, o tome odlučuju vještaci i komisije koje bi trebale prihvatiti njihovo mišljenje-prijedlog, tako da se tu baš i ne može dati konkretan odgovor ukoliko se zaista ne radi o evidentno teškom oboljenju i invalidnosti.

Zato preporuka muškoj populaciji:: Kupite cvijeće voljenoj ženi, a ne zaboravite i na vlastitu.