Mrljavac

oko 1500-1600 kuna.

Sa činom običnog vojnika 3300-3500 kuna.

Uočeno je da mnogi spominju PTSP, kao i probleme koje imaju sa proživljavanjem te bolesti. Stoga bih molio sudionike foruma da sve simptome (pokušaje suicida, agresivnost, osamljivanje, nervozu, agresivnost itd.....) koje ta bolest nosi sa sobom, liječenje kao i dijagnoze pokušaju potražiti na netu, a da se o tome ne piše na ovome forumu, već samo o pravima branitelja, mirovinama, povlasticama i sl. temama. Hvala.

Pravo na doplatak za djecu od 1. siječnja 2007. godini stječe korisnik čiji prosječni mjesečni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva korisnika, ne prelazi 1.663,00 kn. U skladu s cenzusnim grupama određene su svote doplatka za djecu i to: - ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 543,14 kn), doplatak se određuje u svoti od 299,34 kn - ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno prelazi 543,14 kn, a ne prelazi 1119,53 kn, doplatak se određuje u svoti od 249,45 kn - ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno prelazi 1119,53 kn, a ne prelazi 1663,00 kn, doplatak se određuje u svoti od 199,56 kn - za dijete bez oba roditelja ili za dijete čija su oba roditelja nepoznata ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposobni za samostalan život i rad ili ako im je oduzeta poslovna sposobnost, pripadajuća svota doplatka, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se za 25 % (374,18 kn, 311,81 kn ili 249,45 kn) - za dijete s oštećenjem zdravlja, korisniku pripada doplatak za djecu u 25% većoj svoti od pripadajuće svote doplatka (374,18 kn, 311,81 kn ili 249,45 kn) - za dijete bez jednog roditelja ili za dijete čiji je jedan roditelj nepoznat ili nepoznatog prebivališta ili potpuno nesposoban za samostalan život i rad ili ako mu je oduzeta poslovna sposobnost, pripadajuća svota doplatka, određena prema utvrđenom cenzusu, povećava se za 15% (344,24 kn, 286,87 kn ili 229,49 kn) - za korisnike koji pravo ostvaruju prema članku 34. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, svota doplatka iznosi 374,18 kn - za korisnike koji ostvaruju pravo prema članku 22. Zakona o doplatku za djecu (za djecu s težim oštećenjem zdravlja) svota doplatka iznosi 831,50 kn. Cenzus se nije već godinama mijenjao i sada napokon .... :clap:

Najvjerovatnije će ponuditi malo veću otpremninu od ove sadašnje i reći da "dobrovoljno" odete u mirovinu. Ako bude puno djelatnika koji to ne žele onda će ih na ovaj ili onaj način (smisliti će nešto u Zakonu o policiji ili poslati na sistematski pregled gdje moraš imati tehničke karakteristike kao "Robocop") maknuti, odnosno umiroviti. Mislim da je ovo "zadnji vlak" za kakvu takvu-ipak dostojanstvenu mirovinu za HRVI i dragovoljce-branitelje sa odličnim ratnim putem, koji su se već javljali na psihu zbog PTSP-a.

Moraš biti oprezan. Ako nemaš status HRVI i ako nisi predao zahtjev na vrijeme mogao bi imati problema, onda manje piznaju bolest kao posljedicu rata i samim tim ti je mirovina manja.

http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/page/2007/01/02/0125006.html

Kako god bilo, ako se radi o psihičkom ili fizičkom oboljenju vještaci će sigurno gledati na medicinsku dokumentaciju, dali ste se i prije liječili od bolesti koja je bila razlog vašeg oslobađanja od "služenja" u JNA.. Ako budu tražili kopiju Vašeg liječničkog kartona te ako je u istom evidentirano da ste se liječili i prije od bolesti koja je bila uzrok vaše odgode odlaska u JNA, sigurno će komisija i to uzeti u obzir.

Morate ocijeniti situaciju-zovite policiju ako je jako kritično, nemojte sami odlučivati.Nekada se bolje i povući nego se usprotiviti pa nayebati ovako ili onako. Ako je veća grupa ljudi Vi nemate više tu šta da se petljate. Mobitel- zovite policiju i automatski ste sa sebe skinuli odgovornost, a to je budite sigurni bolja opcija nego da sami "postupate", osim ako su zaista u tom trenutku ugroženi nečiji životi. Zna se tko je predstavnik zakona i tko ga provodi. Koliko god Vas ti kojekakovi gosti isprovocirali, morate sami u toj situaciji donijeti brzu, kvalitetnu i pametnu odluku, a ako ocjenite da će doći do većeg narušavanja JRM, tučnjave ili sličnih gluposti jednostavno morate zvati policiju jer spasit ćete i sebe i te delinkvente, a i goste, a šef Vam neće ništa prigovoriti (i ne smije).

Loše ti je započela Nova 2007. godina. Puno je to 0,83 promila čak i za ona vremena kada je bilo dopušteno 0,5. Možeš razvlačiti i otezati i žaliti, ali sigurno ćeš morati snositi posljedice (ode vozačka + kazna). Nešto pametno se tu ne nazire. Jedino kukati i plakati na sudu i reći da više nećeš to raditi pa neka bude kako mora biti.

Nož ne možeš koristiti za vrijeme obavljanja takvog posla. Ne može nitko pa ni policija. Vatreno oružje se ne smije koristiti tamo gdje je velika gužvara i gdje se njegovom upotrebom može ugroziti sigurnost druge, treće i ostalih osoba, a smiješ ga upotrijebiti samo u trenutku dok traje napad na tebe ili dr.osobu koji je takvog karaktera da neposredno i u tom trenutku ugrožava tvoj ili nečiji život ili prijeti opasnost da će da nanese ogromnu materijalnu štetu. I da ima ovaj drugi oružje i puca u tebe, ako počne bježati više u njega ne smiješ pucati jer napad više ne traje i ti mu ne smiješ presuditi (ideš sigurno u prdekanu iako si to učinio u afektu i gubiš posao). Oni koji te plaćaju vjerojatno znaju kako razmišljaš ti i tvoje kolege, a i zbog specifične situacije (velike gužve i velike opasnosti za goste) ne žele oružje na takvom mjestu. Onaj koji ti dođe pijan ili se napije za šankom tamo gdje radiš i namjera mu je da napravi u takvom stanju svinjariju, neće se uplašiti tvog vatrenog oružja već onda pištolj može samo izazvati kontraefekat. Pucaljka lijepo izgleda u očuvanju tvog autoriteta i sigurnosti ostalih, ali to vrijedi samo kod trijeznih i pametnih gostiju. Napisao sam ti to na vrlo jednostavan način da možeš skontati, a čudi me da kao zaštitar to ne znaš. Moj ti je savjet da si kupiš sprej suzavac i da uvijek posao obavljate barem dvojica-trojica u grupi. Andrstend, Fršten, Kapito ? Nije mi bila namjera da te kritiziram (ali moram-bez uvrede) ali tu se radi o slaboj edukaciji, a radiš na mjestu gdje se mora brzo i učinkovito reagirati i da bude sve u skladu sa zakonom i takva pitanja štete ugledu zaštitarske službe, a već im je ugled narušen kroz ove česte pljačke (razbojništva) gdje je bilo i mrtvih pa bi bilo nezgodno da građani i gosti kluba misle: ma pusti ga on je ionako zaštitar" i da u tebe gledaju kao da te nema ili da imaš "malu maturu". :clint:

Mnogi bi bili sretni da to dobiju. :amen:

Upravo tako. Što vrijeme ide dalje situacija je sve gora. Vi možete sa privremenim rješenjem u mirovinu. Probajte na bolovanje (100% vjerojatno imate pravo), ako možete pojačati dijagnozu još bolje pa tamo oko ljeta na mirovinsko. Pokušajte u međuvremenu ishodovati jednu dnevnu bolnicu ili grupne psihoterapije i napraviti psihološko testiranje. Ishodujte i dokumentaciju o statusu dragovoljca-branitelja i sve druge papire koje niste i lagano u mirovinu. Ne bi trebala biti loša.

Ratna šteta je šteta prouzročena u vremenu od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. te ako je uzrokovana za vrijeme i na prostoru odvijanja vojnih akcija, ako je od izravne i konkretne vojne koristi s obzirom na vrijeme i mjesto izvršenja u izravnoj i neposrednoj funkciji vojnih operacija, ili ako je po svojim učincima, te konkretnim okolnostima vremena i mjesta počinjenja štetne radnje, izravno izazvana ratnim stanjem i neposredno se nadovezuje na ratne operacije. Na sudu je dozvoljeno dokazivati i suprotno. Zakon o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu prouzročenu od pripadnika oružanih ili redarstvenih snaga tijekom DR-a sužava definiciju štete sadržanu prije 1996.g u Zakonu o obveznim odnosima i na taj način i ograničava odgovornost države za štetu koje je prouzročila hrvatska vojska i policija u smislu da država nije odgovorna za naknadu štete za koju se pretpostavlja da je ratna šteta.

PRAVO NA STIPENDIJU Članak 54. (1) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, djeca smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, djeca zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i djeca HRVI iz Domovinskog rata, dragovoljac i djeca dragovoljca iz Domovinskog rata imaju pravo na stipendiju tijekom redovitoga srednjoškolskog obrazovanja, redovitoga dodiplomskog studija te pravo na naknadu dijela troškova školarine poslijediplomskih studija na visokim učilištima jer im redoviti prihodi mjesečno po članu kućanstva ne prelaze dvostruki iznos cenzusa iz članka 88. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona. (2) Uvjeti i mjerila za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar znanosti, obrazovanja i športa uz suglasnost ministra obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Članak 55. Vlada Republike Hrvatske osnovat će posebni fond za stipendiranje osoba iz članka 54. stavka 1. ovoga Zakona. PREDNOST PRI SMJEŠTAJU U UČENIČKE, ODNOSNO STUDENTSKE DOMOVE Članak 56. Djeca smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i njihova djeca, HRVI iz Domovinskog rata I. skupine i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata imaju prednost pri smještaju u učeničke, odnosno studentske domove, pod uvjetom da im redoviti prihodi mjesečno po članu kućanstva ne prelaze dvostruki iznos cenzusa redovitih novčanih prihoda iz članka 88. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona. PRAVO NA BESPLATNE UDŽBENIKE Članak 57. (1) Djeca smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, HRVI iz Domovinskog rata i njihova djeca i hrvat¬ski branitelji iz Domovinskog rata imaju pravo na besplatne obvezatne udžbenike za potrebe redovitoga ili izvanrednog školovanja u osnovnim i srednjim školama, te na visokim učilištima ili veleučilištima pod uvjetom da to pravo ne mogu ostvariti po drugim propisima i ako im redoviti prihodi mjesečno po članu kućanstva ne prelaze dvostruki iznos cenzusa redovitih novčanih prihoda iz članka 88. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona. (2) Iznos sredstava potrebnih za kupnju udžbenika iz stavka 1. ovoga članka osigurava Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, a ministar pravilnikom utvrđuje način i postupak dodjele. Članak 88. stavak 1 točka 5 kaže: Da oni i članovi njihove obitelji u kućanstvu nemaju ukupno druge redovite novčane prihode mjesečno po članu kućanstva veće od 30% od utvrđene proračunske osnovice u Republici Hrvatskoj. PRAVA NA OSNOVI GUBITKA, ZATOČENJA ILI NESTANKA ČLANA OBITELJI 1. OBITELJSKA INVALIDNINA Članak 75. (1) Obiteljska invalidnina je osnovno pravo na osnovi smrti člana obitelji i na temelju tog prava ostvaruju se sva ostala prava ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. (2) Članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata imaju pravo na obiteljsku invalidninu pod uvjetima i u iznosu propisanima ovim Zakonom. Članak 76. (1) Pravo na obiteljsku invalidninu članovi uže obitelji mogu ostvariti pod sljedećim uvjetima: 1. udovica, odnosno udovac stječu pravo na obiteljsku invalidninu kada navrše 40 godina života, a prije navršenih 40 godina života ako su nesposobni za privređivanje, 2. djeca, posvojenici i pastorčad do navršene 15. godine života, odnosno ako su na školovanju do kraja propisanog trajanja redovitog školovanja, ali najkasnije do navršene 26. godine života, a ako su nesposobna za privređivanje, dok ta nesposobnost traje, uz uvjet da je nesposobnost nastupila prije navršene 15. godine života, odnosno za vrijeme redovitog školovanja prije navršene 26. godine života ako je školovanje prekinuto zbog služenja vojnog roka ili bolesti, pravo na obiteljsku invalidninu ove osobe mogu koristiti i za vrijeme služenja vojnog roka, odnosno trajanja bolesti do navršene 26. godine života, a nakon toga najviše još za onoliko vremena koliko su zbog služenja vojnog roka, odnosno bolesti izgubile od redovitog školovanja, ako je redovito školovanje nastavljeno prije 26. godine života, 3. djeca, posvojenici i pastorčad za vrijeme služenja vojnog roka nakon prestanka redovitog školovanja ako je služenje započelo najkasnije 12 mjeseci nakon prestanka redovitog školovanja, 4. djeca koja završe redovito trogodišnje srednjoškolsko obrazovanje, a nastave školovanje u četvrtom razredu po redovitom ili izvanrednom programu za vlastite potrebe, zadržavaju to pravo ako nisu zaposleni. (2) Ako užu obitelj čine bračni drug s jednim članom ili više članova obitelji iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, bračni drug ima pravo na obiteljsku invalidninu kao sukorisnik s njima, bez obzira na uvjete iz stavka 1. točke 1. ovoga članka i to dok i jedno dijete od te djece ima pravo na invalidninu. Kojom dokumentacijom morate dokazati da ispunjavate ove uvjete, kao i na koji način ćete realizirati ta prava bilo bi Vam najbolje da nazovete Ministarstvo hrvatskih branitelja (skrb) u Vašoj županiji.

Za sada kako se meni čini situacija nije baš previše ružičasta i nigdje se ne govori (barem ja nisam čuo) o povećavanju policijskih mirovina. Policajac kada ode u prijevremenu mirovinu (30 god. staža) primanja mu se otprilike prepolove. U novom Zakonu o policiji se nešto piča da bi otpremnina bila 8 zadnjih isplaćenih plaća (hoće li to proći ili ne to nitko ne zna). Oni koji su otišli do 2000. godine otišli su pod povoljnijim uvjetima, a kako to dalje sve odlazi situacija je sve gora i gora. Kada bi htjeli sada otići u mirovinu po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja morali bi otvoriti bolovanje i vucarati se po psihijatrijama i bolnicama i onda na prvostupanjsku komisiju MUP-a gdje uopće nije problem ostati bez ovlaštenja uz dobro obrazloženje da je bolest posljedica rata te da ste nesposobni za posao OSO, ali sve u svemu to je samo za posao policajca. U najboljem slučaju možete poslije svih tih peripetija dobiti čak i opću nesposobnost ali je i zaslužite obilazeći bolnice, psihijatre i psihologe pri čemu Vam živci uslijed neizvjesnosti uglavnom i popuste pa tu bude svašta. Na mirovinskom bi vjerojatno bili vrlo škrti onima koji nemaju status HRVI i dali bi minimalan posotak na rat (ako bi uopće dali jer ovisi i o statusu dragovoljac-branitelj, ratnom putu, HRVI, ranjavanju itd.). Meni je jasno da je policajac nakon 30 godina staža "istrošen", ali eto ja mislim da je pametnije nastavi raditi do kraja jer su primanja onda duplo veća, ipak policajac koji je stariji, radi da tako kažem lakše poslove (iako nije uvijek tako i ne mora biti), a kada ode u mirovinu ima veću mirovinu jer ima i više staža. Sa 40 god. su povoljniji uvjeti i veća mirovina. :amen:

To je sa net-a (nemam pojma gdje sam to skinuo, a i štošta toga mi stoji na "C" particiji pod My Documents i koječemu o hrvatskim braniteljima pa mi se učinilo da ne bi škodilo nekima da pročitaju. Vidiš, RATOZAHVALNIK bi stvarno trebalo uvrstiti u te pojmove.

4392+civilni dio (tu i tamo ovisi o mnogim faktorima)-porez=mirovina. (nemoj samo da moram računati :klanjam:).

1. DOMOVINSKI RAT je rat protiv unutarnjeg i vanjskog srpskog i crnogorskog agresora te Jugoslavenske armije, za slobodu, samostalnost, neovisnost Republike Hrvatske kao nacionalne države i domovine Hrvata i svih njezinih građana. Domovinski rat je trajao od 30. svibnja 1990. do 30. lipnja 1996. godine. 2. RATNI VETERAN je od starog Rima do modernog doba u svim državama i međunarodnim organizacijama prihvaćeni naziv za razvojačenog sudionika rata s odlikama iskusnog i vještog ratnika bez obzira na životno doba. Veterani Domovinskog rata su svi njegovi sudionici koji su na bilo koji način sudjelovali u ratnim operacijama, od prvih redarstvenika i pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova, ZNG preko dragovoljaca, pripadnika pričuvnih i profesionalnih postrojbi i mobiliziranih pripadnika Hrvatske vojske. 3. DRAGOVOLJAC Domovinskog rata je ratni veteran koji se dragovoljno bez mobilizacijskog poziva uključio u prve ratne skupine pričuvne ili profesionalne ratne postrojbe. Dragovoljce odlikuju izuzetne domoljubne i ratne kreposti. Sudjelovao je u obrani njezina suvereniteta najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. 4. HRVATSKI VITEZ je među ratnim veteranima prihvaćeni naziv za sudionike rata koji su se, viteški izlažući svoj život u obrani života i građana i za slobodnu i samostalnu Hrvatsku, dragovoljno ili pozivom uključili u Domovinski rat u njegovim najtežim i najneizglednijim trenucima 1990. i 1991. godine. 5. RATNI PROFITER je onaj građanin Hrvatske koji je tijekom Domovinskog rata od 30. svibnja 1990. do 30. lipnja 1996. godine postigao poduzetničku dobit (profit ili bilo kakvu imovinu mimo pozitivnih propisa, npr. neplaćanjem poreza), podmićivanjem, neregularnim prisvajanjem državne i privatne imovine, na osnovi neustavnih propisa i onih koji nisu sukladni zakonima, prijevarom, krađom, nasiljem, ili je na bilo koji drugi neregularan način iskoristio okolnosti rata. 6. RATNI DEZERTER je vojno sposoban građanin RH koji se nije odazvao mobilizacijskom pozivu, koji je falsificiranjem, podmićivanjem i lažnim potvrdama izbjegao mobilizaciju ili na bilo koji drugi način uključivanje u Domovinski rat te koji se u vrijeme šestogodišnjeg rata iz privatnih razloga duže od 4 mjeseca nalazio izvan neokupiranog dijela Hrvatske, bez obzira da li je pozvan ili ne u Hrvatsku vojsku. 7. RATNI JUNAK ILI HEROJ Domovinskog rata pripadnik je ratne skupine ili postrojbe koji je pokazao iznimnu hrabrost, ratno umijeće, i solidarnost, postigao poseban ratni učinak i priznanje pripadnika svoje postrojbe. Tu se svatko ponegdje može prepoznati ili ga mogu drugi prepoznati. Najomiljeniji su oni junačine i biznismeni pod rednim br. 5. i 6. :horor: :trk: , a poslije :lazes:

Službeno je Domovinski rat trajao od 30. svibnja 1990. do 30. lipnja 1996. godine.

To je njhova pogreška.

Može reći da se "namazao" kod kuće poslije svega, ali nije se trebao udaljiti sa mjesta nezgode. Dobro-sve u svemu kako sam gore naveo: Dobro je i prošlo , eto živa glava, nitko nije nastradao, a na autu manja šteta. Samo da se tako ne nastavi :pivo: :pivo: pa u automobil.

Ja bih ipak rekao da je ovima iz druge grupe bilo malo nezgodnije, ali sve to ovisi gdje je kada tko bio. Da se mene pita kao što me se ne pita ja bih lijepo rekao neka svako priloži svoj ratni put i srazmjeno tome će i dobiti bodove, a formirao bih posebnu komisiju koja bi taj posao odradila kvalitetno i..... gotovo. Harkanj brigada je čini mi se najviše profitirala. Oni su dobili minimalno 5000 bodova i spasili gužice i živce, a iz susjedne države su gledali TV i držali se one narodne "neka se grah yebe u loncu". :trk:

Ne može se to tako računati. Ovisi koliku si plaću imao. Ako odlaziš u invalidsku mirovinu računa ti se kao da si imao 40 godina staža + uvećanje boda za vrijeme koje si proveo u ratu. Kod tebe bi bilo recimo okvirni dio oko 2000+uvećanje. Znači ako bi imao recimo 50%-50% uzmeš od tih 2000 pola i dodaš uvećanje za 30% ako si dragovoljac i HRVI i to je cca 1300 kuna. Onda uzmeš onaj vojni dio, a to ovisi imaš li opću ili profesionalnu nesposobnost, tako da ako si recimo časnički namjesnik i imaš opću nesposobnost dodaš 3700 kuna i dobiješ oko 5000, malo odbiju poreza i to je to. Ako ideš u profesionalnu onda je oko 3800-3900 kuna. Najbolje da što više priznaju onaj ratni dio i opću nesposobnost. To je pojednostavljeno otprilike.

Vidim da mi je "ukraden" lik ali što mogu kad nije moje vlasništvo, usput- pogledaj od šefa Zexa lik.