Mrljavac

To nije napisao. Ako ima status HRVI i ukoliko mu je namjera otići u mirovinu samo na osnovi tjelesnog oštećenja najvjerovatnije će dobiti 30% rat-70% izvan rata profesionalnu nesposobnost, a svi znamo što to znači. E sada koliko je tko sa čime zadovoljan? Nadalje, ako ima status HRVI 30% na tjelesno oštećenje uopće ne vidim razlog zašto bi mu komisija odobrila 100% plaćeno bolovanje ako je do sada radio bez ikakovih tegoba i ukoliko nije došlo do pogoršanja bolesti, a što oni sve vrlo lako mogu utvrditi uvidom u kopiju liječničkog kartona i ostalu medicinsku dokumentaciju koju mora priložiti u zahtjevu. Ovisi i o radnom mjestu na kojem je čovjek zaposlen pa tako se uzima u obzir i dali radno mjesto zahtjeva veći tjelesni napor koji radnik sa 30% invalidnosti ne može obavljati. Nije tek tako lako ishodovati 100% bolovanje i sa statusom HRVI ukoliko se ne radi i o psihičkom oboljenju (PTSP) kao posljedica ratnih zbivanja (što nije teško dokazivo).

Ja sam odgovarao na post dsemovca, a ne tvoj. _________________________________________________ Nećete vjerovati, mene su poslali na komisiju u Šarengradsku, po prijedlogu Stegovne komisije prema Kadrovskoj. ______________________________________________ :amen:

Objekat i način rada su zaista za svaku kritiku, ali bolnica nema love da to obnovi ili proširi, a pretrpano je sve tako da ako želiš u dnevnu bolnicu ili na grupne psihoterapije moraš čekati i 6-8 mjeseci ili povući neku vezu. Tako se branitelji naručuju u Našicama i Vukovaru pa se vozaju i po 100 km na dan. Katastrofa. Evo link: http://www.psihijatrija.com/

Ne možeš odmah dobiti 100% bolovanje. Moraš obaviti nekoliko psihijatrijskih pregleda i napraviti psihološko testiranje, a onda nakon cca 3 mjeseca tvoj liječnik opće prakse te upućuje da kopiraš dokumentaciju koju ćeš predati na urudžbeni šalter HZZO i nakon 2,3-3 mjeseca dobiješ (ako dobiješ) 100% plaćeno bolovanje i zaostatke.

Ha, svatko ima svojih problema, netko je bolestan, nekoga muči ovo ili ono, a velika gužvara u čekaonici i onda je zadovoljstvo višestruko. Možda nisi dovoljno glasno pitala?

Sada su na mirovinskom jako škrti pogotovo ako idete u mirovinu sa prestankom radnog odnosa. Onda uglavnom daju postotak koliko imate status HRVI i profesionalnu nesposobnost (ima izuzetaka) pa se ljudi žale na rješenja i uglavnom dobivaju bumerang. U pravilu ne bi smjelo da se odlučuje na osnovi statusa HRVI ali tako rade.

Mogli su te poslati jer možda si napravio nekakvu čudnu povredu radne discipline pa su se htjeli uvjeriti dali si zdravstveno (psihički) sposoban da i dalje radiš ili je tvoj prijestup bio slučajnost.

Kada dobiješ poziv (u Osijeku se čeka 20-tak dana) ideš na procjenu radne sposobnosti gdje će vještak odlučiti dali si radno nesposoban te na osnovi svog mišljenja predlaže povjerenstvu dali ćeš dobiti opću ili profesionalnu nesposobnost i koliko je bolest posljedica rata i na osnovi toga povjerenstvo odlučuje dali će vještakov prijedlog usvojiti (a uglavnom je vještakov prijedlog usvojen 99,9%). Nakon 1,5 mjeseci dobiješ rješenje te ti se zaključuje odmah bolovanje i onda dobijaš naknadu plaće do konačnog rješenja o mirovini i onda (ovisno) dobijaš mirovinu ili privremenu mirovinu. Nigdje ne vidim da si napisao dali si HRVI i imaš li status dragovoljca. Ako to nemaš mirovina ti baš i neće biti nešto naročito.

Imam ja i drugih obaveza. :čekić:

Vjerovatno su imali razloga za to, a pretpostavljam da se radi o kopiranju i prodaji piratskih CD-a i DVD-a. U pretrazi se obično oduzimaju svi predmeti vezano za isto i dobijete potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta. Ukoliko se KD dokaže oduzeti predmeti će se uništiti. Kazna može biti novčana ili zatvorska do 3 godine. Ako je pričinjena znatna mat. šteta ili pribavljena velika imovinska korist ovim djelom može se izreći i kazna zatvora između 6 mjeseci i 5 godina zatvora. Uglavnom na sudu se izriču minimalne kazne za to jer rijetko tko stigne da se "obogati" na taj način i sve završava na manjim novčanim kaznama i oduzimanju računala sa svim komponentama što pametnima bude dovoljna kazna.

Po Zakonu o policiji ima pravo 3 godine biti na bolovanju, a nakon toga umirovljenje. Pretpostavljam da je bolest u fazi liječenja i možda ima izgleda (Nespecificiranii neorganski psihotični poremećaji (F29))za potpuni oporavak pa je liječnik nije slao na komisiju MUP-a, međutim nije mi jasno kako liječničko povjerenstvo za produženje bolovanja odobrava tako dugo bolovanje. Tu postoji mogućnost čak i da liječnik opće prakse dobije opomenu od nadležnih organa HZZO-a, a 99 % liječnika nakon nekoliko mjeseci šalje policajce-pacijente na MUP-ovu komisiju na procjenu radne sposobnosti, pogotovo ako se radi o psihičkom oboljenju.

Ludnica da ali mogla bi biti i sudnica. Vjerojatno će tuženik vrlo brzo izaći iz pritvora (ukoliko se ne radi o težem KD-u) ali ovaj drugi što je promjenio priču bi mogao doći na njegovo mjesto zbog "Davanja lažnog iskaza", a i oštetio je svog "nerazdvojnog prijatelja". Ukoliko je policija utrdila "osnovanu sumnju" da je KD izvršeno iliti ne daj Bože se isto progoni i po službenoj dužnosti netko će snositi posljedice. Sud i predstavnici zakona nisu dječja igra, a po džepu ćete isto osjetiti od strane odvjetnika (ako Vam nisu dodjeljeni službeno). Može biti specijalno bijesan samo na sebe. :evil:

Možda i bude ali pretpostavljam da će to biti samo za invalide sa težim tjelesnim oštećenjima (bez određenih tjelesnih ekstremiteta), čije su vozačke sposobnosti uslijed istog znato umanjene i otežane pogotovo ako voze na dužim relacijama.

Ako ste radili noćne smjene ili vrlo stresan posao i poremetio Vam se bioritam uslijed prekomjernih radnih sati možete tužiti MUP čak i za ozljedu na radu (morati ćete dokazati da je to uslijed navedenih razloga). Ako uspijete to povoljno riješiti onda se mijenja cijela priča. Onda možete otići u profesionalnu mirovinu možda i pod uvjetom da Vam u rješenju piše da postoji mogućnost profesionalne rehabilitacije i obavljanja drugog posla s time da možete dobijati plaću ali i umanjenu mirovinu. Kada je kod osiguranika utvrđena profesionalna nesposobnost za rad, utvrđuje se preostala radna sposobnost ako se, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost, može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu. Jedno vrijeme dok ste na bolovanju(ako to potraje),ako se utvrdi ozljeda na radu dobivat ćete 100% plaćeno bolovanje ali ne kao HRVI već mislim da to može biti do 44oo kuna (zaboravio sam točno te cenzuse, ali toliko je otprilike). Ozljedom na radu smatra se svaka: 1) ozljeda osiguranika izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, te ozljeda uzrokovana naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je takva ozljeda uzročno vezana uz obavljanje poslova na kojima radi, odnosno djelatnosti na osnovi koje ozlijeđena osoba ima svojstvo osiguranika prema ovome Zakonu, 2) bolest osiguranika koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nekog nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno za vrijeme obavljanja djelatnosti ili u svezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje oboljela osoba ima svojstvo osiguranika prema ovome Zakonu, 3) ozljeda nanesena na način kada osiguranik pretrpi na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno, te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji mu je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojega je osiguran, Profesionalne bolesti su određene bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima na osnovi kojih oboljela osoba ima svojstvo osiguranika prema ovome Zakonu. Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju i uvjete pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima utvrđuje se zakonom. a) Profesionalna rehabilitacija Članak 39. (1) Pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima osiguranik iz članka 10. stavka 1., članka 11. i 13. i osigurana osoba iz članka 18. do 20. ovoga Zakona kod koje je nastala invalidnost iz članka 34. stavka 1. ovoga Zakona i kod koje postoji preostala radna sposobnost iz članka 34. stavka 4. ovoga Zakona. (2) Ako je invalidnost i preostala radna sposobnost nastala zbog ozljede izvan rada ili bolesti, osiguranik ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju ako ispunjava uvjete mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu. (3) Ako je invalidnost i preostala radna sposobnost nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, osiguranik ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju bez obzira na dužinu mirovinskog staža. Članak 40. (1) Osiguraniku kojemu je priznato pravo na profesionalnu rehabilitaciju prema članku 39. ovoga Zakona dužan je tu rehabilitaciju osigurati poslodavac kod kojega je osiguranik bio zaposlen u vrijeme nastanka invalidnosti, a osiguraniku iz članka 11. i 13. i osobama iz članka 18. do 20. ovoga Zakona profesionalnu rehabilitaciju osigurava Zavod. (2) Troškove profesionalne rehabilitacije za osiguranike iz članka 10. stavka 1. ovoga Zakona isplaćuje poslodavac na teret Zavoda, a za osiguranike iz članka 11. i 13. i osobe iz članka 18. do 20. ovoga Zakona troškove profesionalne rehabilitacije isplaćuje Zavod. Članak 41. (1) Pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima osiguranik ili invalid rada kod kojega nastane invalidnost prije navršene 50. godine života, ako se s obzirom na preostalu radnu sposobnost može osposobiti za rad na drugom poslu s punim radnim vremenom. (2) Profesionalnom rehabilitacijom smatra se i prilagođavanje invalida rada za rad na poslu na koji je premješten, odnosno upućen nakon završene profesionalne rehabilitacije, kada je ono potrebno radi postizanja normalnoga radnog učinka uz normalan napor. Članak 42. Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju, a ima stručnu spremu za posao na kojemu je radio prije nastanka invalidnosti, osposobljava se za rad na drugom poslu za koji se traži isti stupanj stručne spreme. Ako takva mogućnost ne postoji, invalid rada može se osposobljavati i za poslove za koje se traži neposredno niži stupanj stručne spreme. Članak 43. Osigurana osoba iz članka 18. ovoga Zakona, koja stekne pravo na profesionalnu rehabilitaciju, osposobljava se za rad na poslovima za koje se traži stupanj stručne spreme koji odgovara stupnju stručne spreme koji bi stekla ili je školovanjem stekla prije nastanka invalidnosti. Članak 44. (1) Uvjeti i način provedbe profesionalne rehabilitacije invalida rada uređuju se ugovorom koji sklapa Zavod s poslodavcem. (2) Ako se profesionalna rehabilitacija ne može obaviti kod poslodavca, ugovor iz stavka 1. ovoga članka Zavod zaključuje s ustanovom za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida. (3) Zavod ima pravo i dužnost prema ugovornim stranama iz stavka 1. i 2. ovoga članka provjeravati provodi li se profesionalna rehabilitacija invalida rada u skladu s ovim Zakonom i sklopljenim ugovorom. Članak 45. (1) Invalida rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, koji nije u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o priznanju prava upućen na profesionalnu rehabilitaciju, Zavod upućuje na pregled ovlaštenom vještaku prema ovome Zakonu radi ponovne ocjene preostale radne sposobnosti. (2) Na pregled radi ponovne ocjene preostale radne sposobnosti uputit će se i korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju, kada Zavod ocijeni da se invalid rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju neće moći osposobiti za rad na određenom poslu. (3) Poticaj za pregled invalida rada u slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka može dati i poslodavac. Članak 46. Invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, kojemu je za odlazak na profesionalnu rehabilitaciju i povratak s rehabilitacije potreban prijevoz, a zbog invalidnosti se ne može služiti sredstvima javnog prijevoza, Zavod osigurava poseban prijevoz. Članak 47. (1) Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede izvan rada ili bolesti ima, od dana nastanka invalidnosti do dana početka profesionalne rehabilitacije i od dana završetka profesionalne rehabilitacije do zaposlenja na odgovarajućem radnom mjestu, pravo na naknadu plaće u visini invalidske mirovine za slučaj profesionalne nesposobnosti za rad. (2) Invalid rada iz stavka 1. ovoga članka za vrijeme profesionalne rehabilitacije ima pravo na naknadu plaće u visini invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad. (3) Naknada plaće iz stavka 1. ovoga članka pripada invalidu rada najduže 12 mjeseci od dana završetka profesionalne rehabilitacije pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana završetka profesionalne rehabilitacije prijavio nadležnoj službi zapošljavanja i da se u skladu s propisima o zapošljavanju redovito prijavljuje toj službi. Članak 48. (1) Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti ima, od dana nastanka invalidnosti do dana početka profesionalne rehabilitacije, za vrijeme profesionalne rehabilitacije i od dana završetka profesionalne rehabilitacije do zaposlenja na odgovarajućem radnom mjestu, pravo na naknadu plaće u visini invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad za 40 godina mirovinskog staža. (2) Naknada plaće iz stavka 1. ovoga članka pripada invalidu rada najduže 24 mjeseca od dana završetka profesionalne rehabilitacije pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana završetka profesionalne rehabilitacije prijavio nadležnoj službi zapošljavanja i da se u skladu s propisima o zapošljavanju redovito prijavljuje toj službi. Članak 49. Invalid rada ima pravo na naknadu plaće iz članka 47. i 48. ovoga Zakona i za vrijeme naknadnog liječenja, odnosno medicinske rehabilitacije na koju je upućen tijekom korištenja prava na profesionalnu rehabilitaciju zbog bolesti i drugih uzroka, zbog kojih bi mu, prema propisima o zdravstvenom osiguranju, pripadala naknada plaće, kao i za vrijeme prilagođavanja za rad. Članak 50. Kada se profesionalna rehabilitacija obavlja izvan mjesta prebivališta invalida rada, a ne može se osigurati stalni prijevoz od mjesta stanovanja do mjesta gdje se obavlja profesionalna rehabilitacija, invalidu se osigurava smještaj i prehrana ili naknada troškova smještaja i prehrane za vrijeme profesionalne rehabilitacije u drugom mjestu u svoti koju odredi Zavod općim aktom. Članak 51. Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju gubi to pravo ako se njime ne koristi u određenom roku, a nije u tome spriječen razlozima koji su protiv njegove volje, i to: 1) ako ne stupi na profesionalnu rehabilitaciju u roku od mjesec dana od dana upućivanja na profesionalnu rehabilitaciju, 2) ako tijekom trajanja profesionalne rehabilitacije prekine započetu profesionalnu rehabilitaciju ili ako ne obavlja dužnosti u svezi s profesionalnom rehabilitacijom. b) Invalidska mirovina Članak 52. (1) Pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik iz članka 10., 11. i 13. do 17. ovoga Zakona na temelju invalidnosti iz članka 34. stavak 1. i 2. ovoga Zakona, a osiguranik iz članka 12. na temelju invalidnosti iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona, ako je invalidnost nastala zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života i ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka. (2) Iznimno od odredaba stavka 1. ovoga članka pravo na invalidsku mirovinu stječe osiguranik i to: 1) kod kojeg je nastala invalidnost prije 35. godine života, a ima višu stručnu spremu, ako je do dana nastanka invalidnosti navršio staž osiguranja od najmanje dvije godine, a osiguranik koji ima visoku stručnu spremu ako je do dana nastanka invalidnosti navršio jednu godinu staža osiguranja i ako je invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja, 2) kod kojeg je invalidnost nastala prije 30. godine života, ako je navršio najmanje jednu godinu staža osiguranja i ako je invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja. (3) Kao radni vijek, u smislu stavka 1. ovoga članka, uzima se broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do dana nastanka invalidnosti. Osiguraniku, koji je nakon navršene 20. godine života bio na redovitom školovanju i takvim školovanjem stekao višu stručnu spremu, radni vijek računa se od navršene 23. godine života, a osiguraniku koji je stekao visoku stručnu spremu - od navršene 26. godine života. (4) Razdoblje radnog vijeka iz stavka 3. ovoga članka skraćuje se za razdoblje koje je osiguranik: 1) proveo na odsluženju vojnog roka, 2) bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadležnoj službi za zapošljavanje. (5) Ako je invalidnost osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe bez obzira na dužinu mirovinskog staža. c) Zajedničke odredbe Članak 53. Osiguranik, odnosno osigurana osoba koja je namjerno izazvala svoju invalidnost ne može na temelju te invalidnosti ostvariti pravo na profesionalnu rehabilitaciju ili pravo na invalidsku mirovinu. Članak 54. (1) Pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik od dana nastanka invalidnosti, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. (2) Kada se pravo na invalidsku mirovinu ostvaruje na zahtjev osiguranika nakon prestanka osiguranja, a invalidnost je postojala prije podnošenja zahtjeva, osiguranik ima pravo na invalidsku mirovinu od dana nastanka invalidnosti, ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od šest mjeseci od dana nastanka invalidnosti. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka navedenoga roka, osiguranik ima pravo na invalidsku mirovinu od prvoga dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag. (3) Osiguraniku kod kojega je utvrđena invalidnost na temelju koje ima pravo na invalidsku mirovinu iz članka 34. ovoga Zakona, a koji je primao naknadu plaće za vrijeme bolovanja prema propisima o zdravstvenom osiguranju, invalidska mirovina se isplaćuje od prvoga idućeg dana od dana kada je rješenje o priznanju prava na mirovinu postalo pravomoćno. (4) Osiguraniku koji ima pravo na invalidsku mirovinu na temelju opće nesposobnosti za rad iz članka 34. stavka 2. ovoga Zakona a koji nije primao naknadu plaće za vrijeme bolovanja prema propisima iz zdravstvenog osiguranja, mirovina se isplaćuje od prvoga idućeg dana od dana do kojega je nakon utvrđene invalidnosti ostvario plaću. (5) Osiguraniku koji ima pravo na invalidsku mirovinu na temelju profesionalne nesposobnosti za rad iz članka 34. stavka 1. ovoga Zakona, a koji je nakon utvrđene invalidnosti nastavio raditi a nije primao naknadu plaće za vrijeme bolovanja prema propisima o zdravstvenom osiguranju, invalidska mirovina isplaćuje se, uz primjenu članka 80. stavak 1. točka 5. ovoga Zakona, od dana utvrđene invalidnosti. (6) Osiguraniku koji ima pravo na invalidsku mirovinu na temelju profesionalne nesposobnosti za rad iz članka 34. stavka 1. ovoga Zakona, a kojem je nakon utvrđene invalidnosti prestao radni odnos, odnosno osiguranje, invalidska mirovina se isplaćuje, uz primjenu članka 80. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, od prvoga idućeg dana nakon prestanka radnog odnosa, odnosno osiguranja. (7) Osiguranik iz članka 24. ovoga Zakona, koji nije u cijelosti uplatio doprinose za mirovinsko osiguranje, može ostvariti pravo na invalidsku mirovinu ako ispunjava uvjete za stjecanje prava na invalidsku mirovinu na temelju staža osiguranja za koji je uplaćen doprinos za mirovinsko osiguranje. Ostvarivanjem prava na mirovinu ne prestaje, za razdoblja za koja doprinos nije u cijelosti uplaćen, obveza uplate dospjelih doprinosa. (8) Osiguranik kod kojega je invalidnost nastala kao posljedica radnje za koju je pravomoćnom presudom osuđen prema kaznenom zakonodavstvu za kaznena djela protiv Republike Hrvatske i kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom ne stječe, odnosno gubi pravo na invalidsku mirovinu ostvarenu na temelju te invalidnosti s prvim danom idućega mjeseca od mjeseca u kojem je presuda donesena u kaznenom postupku postala pravomoćnom. (9) Ako u slučaju iz stavka 8. ovoga članka postoji pravo članova obitelji osiguranika na uzdržavanje od osiguranika, njegova će se invalidska mirovina isplaćivati tim članovima obitelji u visini obiteljske mirovine. Članak 55. (1) Prava stečena na osnovi invalidnosti traju dok postoji stanje invalidnosti, prema kojoj je pravo određeno. (2) Ako u stanju invalidnosti i preostale radne sposobnosti nastanu promjene zbog kojih se prema ovome Zakonu utvrđeno pravo mijenja ili zbog kojih nastanu uvjeti za stjecanje nekoga drugog prava na osnovi invalidnosti, pravo se mijenja, odnosno stječe se novo pravo od dana nastanka promjena u stanju invalidnosti. (3) Ako u stanju invalidnosti i preostale radne sposobnosti nastanu promjene zbog kojih se prema ovome Zakonu utvrđeno pravo gubi, pravo se gubi od prvoga dana idućega mjeseca nakon donošenja rješenja o prestanku prava. 5. Naknada zbog tjelesnog oštećenja Članak 56. (1) Tjelesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne uzrokuje invalidnost. (2) Pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe osiguranik kod kojega tjelesno oštećenje od najmanje 30% nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti. (3) Vrste tjelesnih oštećenja i postoci tih oštećenja, na osnovi kojih se stječe pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja, utvrđuju se zakonom. Članak 57. Ako osiguranik, za isti slučaj tjelesnog oštećenja stekne pravo na naknadu prema ovome Zakonu i pravo na naknadu prema drugim propisima, može koristiti samo jedno od tih prava, prema vlastitom izboru. I na kraju ne vjerujem da bi Vam mirovina bila tako niska (700 kuna). Gledajte da dokažete da se radi o ozljedi na radu (ako je to istina). _________

Ne vidim razlog zašto bi to išlo brže. Pa i ako se ide i iz civilstva, kada se dokumentacija preda u mirovinski čeka se oko 1,5 mjeseci do rješenja nakon vještačenja. Za njih je taj predmet isti kao i svaki drugi-bez razlike jer se mora proći ista procedura oko utvrđivanja invaliditeta i sposobnosti za posao i gotovo ista dokumentacija. Vještak, prije nego što dade nalaz i mišljenje o invalidnosti, tjelesnom oštećenju ili općoj nesposobnosti za rad člana obitelji, obavlja neposredni pregled osigurane osobe. Nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda koja vodi postupak za ostvarivanje prava na temelju invalidnosti primljeni nalaz i mišljenje liječnika, zajedno sa svim prikupljenim podacima iz članka 15. ove Uredbe, dostavlja vještaku. Vještak, nakon primitka izvještaja s podacima ispituje i ocjenjuje može li se na temelju dostavljenih podataka dati nalaz i mišljenje o invalidnosti. Nakon neposrednog osobnog pregleda osiguranika, vještak daje nalaz i mišljenje o invalidnosti. Ako vještak utvrdi da je liječenje završeno, tada, na temelju anatomsko-funkcionalnog oštećenja organa i organskih sustava utvrđuje medicinske kontraindikacije koje ta oštećenja uzrokuju, uspoređujući psihofizičke mogućnosti osiguranika zbog nastalih kontraindikacija s psihofizičkim zahtjevima poslova koje osiguranik obavlja. Ako vještak utvrdi da osiguranik, unatoč kontraindikacija, može raditi na poslovima koje obavlja, donosi nalaz i mišljenje da ne postoji invalidnost. ) Vještak će donijeti nalaz i mišljenje da invalidnost ne postoji i ako utvrdi da radna sposobnost osiguranika nije trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbe. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima. (4) Ako vještak utvrdi da je radna sposobnost osiguranika trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbe za poslove prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima, utvrđuje da postoji invalidnost. (5) Kada utvrdi da kod osiguranika postoji invalidnost, vještak utvrđuje je li nastala profesionalna nesposobnost za rad ili opća nesposobnost za rad. (6) Vještak će donijeti nalaz i mišljenje da postoji profesionalna nesposobnost za rad kada utvrdi da je radna sposobnost osiguranika trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbe, ali da još postoji preostala sposobnost za rad na poslovima prema kojima se ocjenjuje radna sposobnost osiguranika odnosno za rad na drugim poslovima. (7) Vještak će donijeti nalaz i mišljenje da postoji opća nesposobnost za rad kada utvrdi da je kod osiguranika radna sposobnost trajno smanjena za više od polovicu prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti i da kod njega nema preostale radne sposobnosti. Članak 19. (1) Kada se utvrdi da je kod osiguranika mlađeg od 50 godina života nastala profesionalna nesposobnost za rad, vještak će utvrditi može li se s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost, osiguranik profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu. (2) Ako se za osiguranika iz stavka 1. ovog članka može odmah donijeti mišljenje o profesionalnoj rehabilitaciji vještak će donijeti nalaz i mišljenje i utvrditi posao za koji će se osiguranik profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom, način obavljanja profesionalne rehabilitacije (školovanje, praktični rad, stručno osposobljavanje) i trajanje profesionalne rehabilitacije. (3) Ako se za osiguranika iz stavka 1. ovoga članka ne može odmah dati mišljenje o profesionalnoj rehabilitaciji, vještak će zatražiti od nadležne ustrojstvene jedinice Zavoda da prikupi podatke o poslu za koji bi se osiguranik mogao osposobiti za rad s punim radnim vremenom. (4) Radi donošenja mišljenja o profesionalnoj rehabilitaciji, vještak može zatražiti da se obavi profesionalna orijentacija. Ako smatra potrebnim, vještak može pribaviti i mišljenje pojedinih stručnih ustanova (klinike, instituti, Hrvatski zavod za medicinu rada, Hrvatski zavod za zapošljavanje i posebna zdravstvena ustanova koju odredi Vlada Republike Hrvatske) ili pojedinih stručnjaka (liječnika-specijalista, psihologa, inženjera i dr.). (5) Nakon što prikupi podatke i mišljenje iz stavka 3. i 4. ovoga članka vještak donosi odgovarajući nalaz i mišljenje o invalidnosti osiguranika. Postupak za ostvarivanje prava na temelju tjelesnog oštećenja pokreće se na zahtjev osiguranika. Osiguranik je dužan uz zahtjev priložiti odgovarajuću medicinsku dokumentaciju i prijavu o ozljedi na radu, odnosno odgovarajuću dokumentaciju o profesionalnoj bolesti. (2) Vještak donosi nalaz i mišljenje o tjelesnom oštećenju na temelju osobnog pregleda osiguranika i dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka. (3) Nalaz i mišljenje o tjelesnom oštećenju vještak donosi na utvrđenom obrascu »Nalaz i mišljenje vještaka o tjelesnom oštećenju« (obrazac: 4-TO). (4) Nalaz i mišljenje o tjelesnom oštećenju sadrži: 1) osobne podatke o osiguraniku: prezime i ime, datum rođenja, jedinstveni matični broj građana i osobni broj; 2) nalaz zdravstvenog stanja s obzirom na gubitak, bitnije oštećenje ili onesposobljenost pojedinih organa ili dijelova tijela, ustanovljenog na temelju pregleda i medicinske dokumentacije; 3) dijagnoze i šifre bolesti; 4) ako postoji tjelesno oštećenje, treba navesti naziv tjelesnog oštećenja iz Zakona o tjelesnim oštećenjima, odnosno Zakona o profesionalnim bolestima, uzrok oštećenja, dan nastanka tjelesnog oštećenja i postotak tjelesnog oštećenja; 5) obrazloženje mišljenja. IV. REVIZIJA NALAZA I MIŠLJENJA O INVALIDNOSTI Članak 26. (1) Nalaz i mišljenje o invalidnosti, na temelju koje se stječe pravo prema Zakonu, prije donošenja rješenja o pravu podliježe reviziji, koju obavlja stručno povjerenstvo za reviziju (članak 116. stavak 1. Zakona). (2) Stručno povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka ima predsjednika i 11 članova. (3) Stručno povjerenstvo za reviziju obavlja, poslove revizije, u vijećima sastavljenim od predsjednika i dva člana. Predsjednik povjerenstva je ujedno i predsjednik jednog od vijeća. (4) Članove stručnog povjerenstva za reviziju, na prijedlog ministra i ministra zdravstva imenuje Vlada Republike Hrvatske iz reda istaknutih stručnjaka na području ocjene radne sposobnosti na dvije godine, s tim da nakon isteka tog razdoblja mogu biti ponovno imenovani. (5) Predsjednik i članovi stručnog povjerenstva zaposlenici su Zavoda, a poslove revizije obavljaju u središnjoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda. (6) Stručno povjerenstvo za reviziju donosi poslovnik o svom radu, uz prethodnu suglasnost ministra. Članak 27. (1) Nalaz i mišljenje o invalidnosti na temelju koje se stječe pravo prema Zakonu, zajedno s medicinskom i drugom dokumentacijom, ustrojstvena jedinica Zavoda dostavlja stručnom povjerenstvu radi revizije. (2) Revizija nalaza i mišljenja o invalidnosti obavlja se na temelju medicinske i druge dokumentacije u predmetu, a iznimno na temelju neposrednog pregleda osiguranika, uz eventualnu konzultaciju u zdravstvenoj ustanovi koju odredi Vlada Republike Hrvatske (članak 112. stavak 2. Zakona). (3) U obavljanju revizije donosi se mišljenje kojim se potvrđuje nalaz i mišljenje vještaka o invalidnosti ili daju primjedbe s uputom vještaku za izmjenu nalaza i mišljenja o invalidnosti. (4) Revizija nalaza i mišljenja o invalidnosti mora biti obavljena u roku od 30 dana od dana davanja nalaza i mišljenja vještaka o invalidnosti. (5) Nakon obavljene revizije stručno povjerenstvo za reviziju vraća predmet, zajedno sa svojim mišljenjem, ustrojstvenoj jedinici Zavoda koja mu je dostavila predmet. Primjerak mišljenja stručno povjerenstvo za reviziju zadržava u svojoj evidenciji. Itd.itd.itd.

Sada žalbe prolaze jako loše. Možda bi ti bilo pametnije da sada prihvatiš situaciju kakva je te da nakon određenog perioda (recimo 6 mjeseci) ponovo ideš na vještačenje, a sa razlogom da je došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja što ćeš dakako morati i argumenirati pojačanim liječenjem koje će biti evidentirano u tvojoj dokumentaciji. Uglavnom sada svi dobivaju profesionalnu nesposobnost sa omjerom rat- izvan rata onoliko koliko imaš postotak HRVI.

Nisam dobro pročitao. Zbunilo me što si napisao 50-50 pa sam ja ovih drugih 50% računao kao oboljenje izvan ratnih okolnosti (sorry). Evo ispravke: Ako je profesionalna nesposobnost imao bi oko 5200 kuna, a ako je opća nesposobnost, oko 6500 kuna. Pozdrav. :bonk:

I mirovina bi trebala biti tu negdje-možda za 100-200 kuna niža ako imate opću nesposobnost, a ako imate profesionalnu onda će biti dosta niža.

cca 200 kuna više nego gospodin koji je u ovoj temi postavio isto pitanje. Do 3500 kuna ali bit će sigurno nešto manje i Vama i njemu jer se odbija i porez oko 200 kuna (ovisno).

Na zapovjed. Ja to kako kad (nekad ti, a nekad se vijamo). Usput, ako se baš želiš malo zabrinuti trebalo bi razmišljati o onom postu što je napisao deltacro u kojem stoji da više nema usklađivanja činova policijskih i vojnih. Ja u to ne vjerujem.

Čeka se oko 2,5-3 mjesca. Dobit ćeš siguno zaostatke (ne brini se zato) samo moraš bii strpljiv. Plaća oscilira ovisno o tome kako se izvrši obračun i to je normalno.

Dobiti ćete zaostatke i imat ćete 100% plaćeno bolovanje odnosno uzet će se kao osnovica prosječna plaća koju ste dobivali unazad 6 mjeseci prije početka bolovanja, a i dobit ćete 1 puta godišnje oko 3300 kuna (ako podnesete zatjev) novčanu pomoć.

Upravo tako. Prvih 42 dana dobivate 80%, a nakon toga manje dok povjerenstvo ne utvrdi da je Vaše oboljenje posljedica sudjelovanja u DR-u (morate razgovarati sa svojim liječnikom i podnijeti zahtjev za 100% plaćeno bolovanje).

Ja nisam čuo za to. Odakle Vam ta informacija da više nema usklađivanja činova? Kako onda da se izvrši usporedba? Ne može se staviti u isti koš npr. pol. službenik sa zvanjem policajca i policijski inspektor.

Nisi napisao imaš li status dragovoljca. Ako imaš taj status po prevođenju će ti biti bolja mirovina nego ova koju sada dobivaš (vjerovatno i ako nemaš status dragovoljca), a ovisno i o vremenu koje si proveo u DR-u.