Mrljavac

Commando, koliki ti je prije bio omjer rat-mir? Dali si bio u mirovini zbog opće ili profesionalne invalidnosti i koliko si imao priznat postotak HRVI (stalno ili privremeno rješenje)? Koliko si čekao do ponovne procjene radne sposobnosti i koju si dokumentaciju predao (specijalistički nalazi i dali si bio na psihološkom testiranju)? Hajd, napiši malo više, nemoj biti škrt na rječima neka i ostali korisnici dobiju poneku informaciju iako mnogi već znaju proceduru tj.postupak. Ako je vještak i nešto promijenio, to ne može biti nepovoljnije od ovog statusa koji imaš glede mirovine.

Za napomenuti je da prednost pri zapošljavanju imaju (kad govorimo o djeci) samo djeca smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez obaju roditelja.

Chuck Norris je ranjen. Metak je u kritičnom stanju. Orah: - "Ja izgledam kao mozak!" Pečurka: - "Ja izgledam kao kišobran!" Banana: - "Možemo li, molim vas, promijeniti temu?" Ako želite imati stan boli glava, montirajte niske lustere. Dobra vila rekla je jednom bračnom paru: - "Zato što ste 35 godina imali primjeran brak ispunit ću vam po jednu želju!" - "Hoću putovanje oko svijeta sa mojim dragim mužem!", kaže žena. Vila je zamahnula čarobnim štapićem i u ruci žene stvore se dvije karte za put oko svijeta. Došao je red na muža koji je poslije dužeg razmišljana zatražio: - "Hoću da imam ženu mlađu 30 godina od mene!" Vila je zamahnula čarobnim štapićem i odjedanput je muža pretvorila u starca od 90 godina! POUKA: Muževi su možda zlobni na svoj način, ali dobre vile su ipak - žene!

Tema je za Caffe i zato je tamo premještamo.

Možete to regulirati npr.bračnim ugovorom. Obiteljski zakon Članak 255. (1) Bračnim ugovorom mogu se urediti imovinskopravni odnosi na postojećoj ili budućoj imovini. (2) Prema trećim osobama uglavci o upravi ili raspolaganju imovinom imaju pravni učinak ako su upisani u zemljišne knjige, odnosno u javne upisnike kod kojih je upis nužan za stjecanje prava ili se stvar ne može rabiti bez takva upisa. (3) Bračni ugovor sklapa se u pisanom obliku, a potpisi bračnih drugova moraju biti ovjereni.

Sačekajte da izađe natječaj krajem rujna ili početkom listopada pa ćete vidjeti kakvi su sve uvjeti i koju dokumentaciju morate priložiti. Evo link pa pogledajte kako je to izgledalo prošle godine i koja se sve dokumentacija morala poslati Fondu za stipendiranje hrvatskih branitelja...: Kliknite ovdje.

iran u većini svojih postova na kraju nadopiše nekakav ustaški pjesmuljak. Veličanje ustaštva na ovom portalu nije dozvoljeno. Postovi sa takvim sadržajem će odmah biti uklonjeni.

Ne PSUJ po forumu. Postoje pravila foruma. Evo ti link: http://www.legalis.hr/static/pravilaforuma.php Lokot.

Udruga djece osudila Hreljinu izjavu ZAGREB, 20. kolovoza 2011. (Hina) - Udruga djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata istaknula je danas na konferenciji za novinare da su njezini članovi "šokirani" jučerašnjom izjavom predsjednika Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) Silvana Hrelje, koji je prijedlog izmjene Zakona o umanjenju mirovina ostvarenih po posebnim propisima, odnosno ukidanje deset postotnog umanjenja obiteljske mirovine za 100 djece smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bez oba roditelja, nazvao "predizbornom kupovinom biračkog tijela". Članica predsjedništva Udruge Ana Širak podsjetila je da je Hrelja jučer između ostalog izjavio kako je "više nego evidentno da se radi o različitom pristupu različitim skupinama. "To ima veze s indirektnim kupovanjem biračkog tijela i njihove političke naklonosti", citirala je Širak predsjednika HSU-a. Pojasnila je da je Vlada donijela lani odluku o smanjenju mirovina ostvarenih po posebnim propisima te je svim braniteljima i stradalnicima smanjena mirovina deset posto, osim 100 postotnim ratnim vojnim invalidima prve skupine. Napomenula je da su iz udruge tražili od Vlade da se iz tog smanjenja mirovina izuzmu djeca poginulih branitelja bez oba roditelja. Ne možemo vjerovati da Hrelja nije znao da je u izmjenama zakona riječ isključivo o stotinu djece poginulih branitelja bez oba roditelja. Mislimo da ni jedan ozbiljan političar, a pogotovo pretendent na vlast, ne bi komentirao prijedlog zakona koji nije ni vidio, a šokirani smo činjenicom da je Hrelja 100 djece nazvao kupnjom biračkog tijela, naglasila je. Pretpostavljamo da nitko tko se bavi ozbiljno politikom ne misli da bi 100 djece bez roditeljske skrbi na bilo koji način moglo utjecati na rezultate parlamentarih izbora, dodala je. Ne znamo koja je namjera tog istupa, ali te izjave su u najmanju ruku uvredljive i zlonamjerne te pokazuju apsolutno nepoštivanje i huškaju ljude protiv djece poginulih branitelja, koje određene grupacije ljudi i mediji nazivaju privilegiranim, smatra Širak. Naglasila je da su djeca poginulih branitelja najranjivija socijalna skupina stradalnika Domovinskog rata i dodala da dio javnosti ima pogrešnu sliku o slici poginulih branitelja te da obiteljsku mirovinu primaju dok se školuju kao i da nije riječ o velikim iznosima mirovina. Od političkih elita očekujemo da poštuju žrtvu poginulih hrvatskih branitelja, naglasila je, dodavši da se nadaju da ova, kao ni sve buduće Hrvatske vlade, neće smanjivati mirovine djeci poginulih branitelja. Vjerujemo da je izjava Silvana Hrelje njegovo isključivo mišljenje te da ni u kojem slučaju ne predstavlja mišljenje cijele koalicije čiji je HSU član. Također se nadamo da će i ostali članovi koalicije jasno ograditi od njegove izjave i svih sličnih izjava te pokazati dužno poštovanje i dostojnu brigu o najvećim stradalnicima u Domovinskom ratu, a to su djeca bez oba roditelja i roditeljske skrbi, zaključila je. (Hina)

Nisam baš siguran u ovo gore što je mapa napisao. Nisu to isti migovi. Malo su usavršeni i prerađeni (ne bih o detaljima) međutim to su kao što i svi znamo stare šklopocije koje jedva da se dignu od zemlje, naši piloti su neuvježbani i imaju premalo sati leta, a ono testiranje sa probijanjem zvučnog zida je za pilota vjerojatno igra živaca i pomisao hoće li se ta kanta (MIG) raspasti pri toj brzini. O učinkovitosti i borbenim osobinama tih letećih konzervi bolje da i ne raspravljamo. Vratimo se na temu (eto ja se malo nadovezao na migove) ali u svakom slučaju možemo otvoriti temu u Caffeu vezano za oružja i zrakoplovke, vrtolete, klopokloptere, NLO-e i slična čudesa, navodno je i Hitler eksperimentirao sa letećim tanjurima. I moja žena eksperimentira sa letećim tanjurima (kad joj nešto skrivim, da vidite kako lete i kojom preciznošću pogađaju metu - moju tintaru, ne biste vjerovali). Ukoliko promaši, stigne me oklagija koja se vrti izvan svih zakona fizike i uglavnom pogodi cilj. U svakom slučaju tema ode u krivom smjeru pa da se vratimo na osnovno pitanje koje je postavio tez.

Trebate otići kod svog izabranog liječnika, preslikati medicinsku dokumentaciju (onu koju ste dobili nakon prijašnje procjene radne sposobnosti), ispuniti određeni obrazac i to sve predati u mirovinsko. Pogledajte po forumu, sve piše o tom postupku.

Ostavi se tih kutijetina normabela i sanvala kad vidiš da ne funkcionira. Pokušaj sa Mizatrenima (2 kom. na dan). Moraš mijenjati terapiju jer se organizam privikne na jednu vrstu tableta. Prošeći do psihića - specijaliste i reci mu da ti te tablete trenutno ne djeluju i da ti promijeni terapiju. Otići će ti jetra ako ovako nastaviš sa pretjerivanjem bombončića. Ili, možda domaću rakijicu, do 1 dcl na dan (bez miješanja sa tabletama). Ali čini mi se da bi ti najbolja terapija bila kad bi ti na tekući račun sjelo cca 200 000 eurića.

Vidim ja da se ne osjećaš baš najbolje. Nadam se da ćeš se osjećati bolje kad se naspavaš.

Ovakve kletve sam navikao slušati po selima od kojekakvih baba-narikača i zlobnih babuskara. Signo, ovo je pravni portal, a ovakvim depresivnim ponašanjem tekstualno prenešeno i konvertirano u zlobne i zlokobne želje usmjerene određenim osobama (nemam pojma na koga mislite) ovdje nema mjesta.

Mogoao si bar napisati koji ( tebi možda 19. ) rođendan? Pa da se sjetimo kada smo bili zarobljeni i gdje? Tema premještena u Caffe. Misliš, ova tvoja čestitka nekom baš dođe da slavi kad je bio zarobljen ili ??? De, bajice, napiši, što ima tu da slavimo, (mortiga biti tebi bilo dobro u zarobljeništvu pa slaviš jer si bio zarobljen - ako)? Ili je to provokacija?

Heh. kakva je situacija u lijepoj našoj: Dobro i da dobiješ mirovinu.

Imaš li status HRVI? Ako imaš onda bi vojni dio bio oko 2800-2900 kuna (odokativno). Ako nemaš status HRVI, onda nema omjera rat-mir već civilna mirovina.

Zašto četnici ne vole prognozu vremena? - Nisu prognozirali "Oluju"! Prijemni za policiju: - "Koliko je 2+2?" - "4." - "Primljen-Obrazloženje: pametan!... Sljedeći!" - "Koliko je 2+2?" - "5?" - "Koliko je 2+2?" - "3?" - "KOLIKO JE 2+2?" - "4?" - "Primljen-Obrazloženje: snalažjiv!... Sljedeći!" - "Koliko je 2+2?" - "5." - "Koliko je 2+2?" - "5." - "KOLIKO JE 2+2?" - "5 !" - "Primljen, Obrazloženje: uporan!?... Sljedeći!" - "Koliko je 2+2?" - "4." - "A da nije možda 5 ?" - "Jeste: 5." - "Primljen-Obrazloženje: poslušan!"

Nije toliko važno koliko imate statusn HRVI, važno je koliko imate staža, a najvažnije onaj omjer 40-60. J sam vam okvirno (odokativno izračunao) i to bi tu negdje trebalo da bude. Daj Bože više, Ali ovo je odokativno - i tu je to negdje.

3900-4000 kuna.

Nije točno.. Da biste dobili dozvolu za sportskog ribolovca, morate položiti ispit za sportskog ribolovca. Raspitajte se u ribolovnom društvu (koliko vidim niste upoznati sa određenim pravilnicima i dijelovima zakona o ribarstvu, slatkovodnom ribrastvu.....itd - sve će vam, biti jasno. Nepotrebno je da o toj temi dalje raspravljamo. Izvolite položiti ispit za sportskog ribolovca, a onda možemo dalje raspravljati. Tema je bespredmetna. Znate vi jako dobro da morate položiti ispit za sporstkog ribolovca. Baj d vej, i ja kupim svake godine (platim-450 kuna) i odem na pecanje 3-4-5 max-10 puta godišnje i uglavnom ne upecam ništa, možda kojeg šaronju, amura ili sl. babuške.....ali to ne vrijedi tih novaca koliko sam platio dozvolu. Što je tu nejasno (puno je 450 kuna) - znamo to i vi i ja ali zašto bih ja platio 450 kuna, a vi ne?

Ulazi pijanac u autobus i počinje da viče: - "Ovi naprijed svi su pederi, ovi pozadi svi su klošari, a ovi u sredini su seljačinje!" Vozač autobusa pobjesnio i naglo zakoči autobusom: - "De ponovi još jedanput pijanico jedna, tko su pederi, tko klošari, a tko seljačine?!" - "E, sada ne znam, kada si zakočio sve si ih pomiješao

Bili biste zatečeni u prekršaju. To vam je odprilike isto kao da vozite svoj auto sa tuđom vozačkom dozvolom.

ZAGREB, 2. kolovoza 2011. (Hina) - Gotovo 30 milijardi kuna kredita hrvatskih građana vezanih uz švicarski franak, pri čemu je više od 42 posto svih stambenih kredita u 'švicarcima', a ratu za čak 47 posto autokredita diktira sve veći tečaj švicarske valute, podaci su koji govore o popriličnim razmjerima 'dužničke krize' s kojom su se sučili bojni korisnici kredita u Hrvatskoj. U okolnostima kada iz svjetskog gospodarstvu jednu lošu vijest praktički svakodnevno sustiže druga, tečaj franka, koji se u nesigurnim vremenima doživljava kao sigurno utočište, na svjetskim valutnim tržištima dramatično raste, što se, dakako, odražava i na tečajnim listama hrvatskih banaka. Tako je novi povijesno najviši srednji tečaj franka od 6,72 kune na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a za 52 posto veći nego što je bio prije tri godine. Sukladno tome, u nebo su poletjele i rate kredita vezanih uz 'švicarac', a zavisno od visine i dužine roka otplate stambenih kredita neki se njegovi korisnici s nevjericom suočavaju i sa činjenicom da su i nakon pet godina otplate dužni više nego na početku. Sada se mogu čuti i neke ocjene da su si za to samo krivi, jer su u svojoj 'pohlepi' posegnuli za kreditima sa svojedobno najpovoljnijim uvjetima. No, oni s malo dužim pamćenjem sjećaju se kako su svojedobno banke naveliko reklamirale kredite u švicarcima, nerijetko ih osobni bankari preporučivali klijentima, a dosta će korisnika kredita za kupnju automobila posvjedočiti i da ih nitko i nije pitao, već se kod dijela trgovaca povezanih sa određenim bankama podrazumijevalo da će autokredit biti u švicarskim francima. Rate lete u nebo Ocjenjivali to ovako ili onako, ostaje činjenica da su rate dugoročnog stambenog kredita, podignutoga ne iz potrošačke obijesti već za rješavanje životnog stambenog pitanja, porasle i za više od 50 posto u odnosu na početak. Podaci pokazuju da je danas utvrđeni rekordno visoki srednji tečaj franka (od 6,725 kuna) za 14 posto veći nego na početku ove godine, te za 27 posto veći nego u istom vremenu lani. U usporedbi pak s početkom kolovoza 2009. veći je za oko 40 posto, a prema istom vremenu 2008. (kada je iznosio 4,43 kune) uzletio je za oko 52 posto. Tako je primjerice i rata stambenog kredita, koja je u ljeto 2008. iznosila oko 3.540 kuna (ili oko 800 franaka), po danas utvrđenom srednjem tečaju HNB-a skočila na 5.380 kuna, što je povećanje za 1.840 kuna ili za 52 posto. Banke su, ističući da time žele ublažiti teret otplate svojim dužnicima, u zadnje vrijeme u više navrata snižavale kamate, a uključila se i Vlada dogovorom o produljenju roka otplate, što je naišlo na prilično mali odaziv korisnika tih kredita. Vlada je ponovno reagirala, pa je tako danas održan sastanak s bankarima u Ministarstvu financija, koji će se nastaviti i sutra, a trebao bi dovesti do novih rješenja za ublažavanje tereta otplate korisnicima kredita vezanih uz 'švicarac'. Kod stambenih kredita 42,2 posto u 'švicarcima' Po zadnjim podacima dobivenim iz HNB-a sa stanjem posljednjeg dana ožujka ove godine, u ukupnim kreditima svim sektorima najveći je udio kredita u vezanih uz euro, u iznosu od 175 milijardi kuna ili nešto više od 62 posto, dok je kredita u kunama, bez valutne klauzule, oko 71 milijarda kuna ili 25 posto. Kredita vezanih uz franak bilo je u iznosu od 32,6 milijardi kuna, što u odnosu na u ukupne kredite svim sektorima od 281 milijardu kuna, predstavlja udio od 11,6 posto, što se na prvi pogled i ne čini pretjerano veliki udio, dok se ne pogleda njihova struktura. Od toga se 28,6 milijardi kuna odnosi na kredite stanovništva, 3,4 milijarde kuna na trgovačka društva i 602 milijuna kuna na ostale sektore. Udio kredita građana u francima sa valutnom klauzulom u ukupnim kreditima stanovništva (koji su krajem ožujka iznosili ukupno 125,4 milijarde kuna) je 22,8 posto. Pritom se čak 84 posto kredita građana vezanih za franak odnosi na stambene kredite. Iznos stambenih kredita indeksiranih uz 'švicarac' krajem ožujka iznosio je oko 24 milijarde kuna, što predstavlja udio od 42,2 posto od ukupno 56,8 milijardi kuna svih stambenih kredita. Kod kredita za kupnju automobila taj je udio još i veći i iznosio je 47,3 posto. Od ukupno 5,6 milijardi kredita za kupnju automobila gotovo 2,7 milijardi kuna su krediti u 'švicarcima'. Poduzeća su krajem ožujka imala kredite u francima u iznosu od 3,4 milijarde kuna, što je malo više od 3 posto svih kredita tvrtkama. Međutim, tu je i najviša stopa loših kredita, od čak 32,6 posto. Udio loših kredita u ukupnim kreditima banaka u Hrvatskoj krajem ožujka ove godine iznosio je 11,5 posto, pri čemu je udio loših kredita u kreditima trgovačkih društava porastao na 18,7 posto, a kod kredita građanima iznosi oko 8 posto. Tako su loši krediti, svrstani u rizične skupine B (djelomično nadoknadivi plasmani) i C (nenadoknadivi plasmani), krajem ožujka iznosili ukupno 32,2 milijardi kuna. Visok udio loših kredita iskazuje se kod kredita u kunama, od 15,3 posto, a najniži je udio loših kredita kod stambenih u eurima, malo više od 3 posto, dok je loših stambenih kredita u 'švicarcima' malo više od 6 posto. Kamatne stope više rasle, manje padale Dolaskom krize banke su u više navrata povećale kamatne stope na kredite, tako je primjerice jedna od vodećih banaka kamatnu stopu na stambeni kredit u švicarcima, koja je sredinom 2006. iznosila 4,55 posto, u ljeto 2007. povećala za jedan postotnih bod, te početkom 2008. za daljnjih 0,75 postotnih bodova, na 6,30 posto. Nakon sve većeg rasta tečaja franka banke su, kako bi pomogle svojim klijentima, u više navrata smanjivale kamatne stope, u pravilu za po 0,25 odnosno 0,35 postotnih bodova. Tako je u slučaju navedene banke prvo smanjenje od 0,35 postotnih bodova uslijedilo u studenom 2010., drugo od 0,25 bodova u svibnju 2011., te treće, za isto toliko, ovih dana, pa nakon sva tri smanjenja kamatna stopa sada iznosi 5,45 posto. Slikovitije rečeno, uslijed povećane kamatne stope, rata od prvotnih, primjerice 640 franaka povećana je za 53 franka, a potom u tri navrata smanjena za ukupno 18 franaka. Tako smanjenje, dakako, ni izdaleka nije moglo iole osjetnije utjecati na smanjenje rata, uzletjelih pod naletom visokog rasta tečaja franka. Gdje je kraj uzleta franka? Na to pitanje teško da se danas može dati decidirani odgovor, pa se i financijski stručnjaci i analitičari nerado upuštaju u takve prognoze, kao što je, uostalom, svojedobno bilo teško predvidjeti tako dramatičan rast franka pod utjecajem globalne krize. Izvjesno je da će buduće kretanje tečaja švicarskog franka ovisit o svjetskim gospodarskim prilikama, među kojima se u ovom trenutku ističu problem američkog duga i dužnička kriza u eurozoni. Iz hrvatske središnje banke ponavljaju kako vrijednost švicarskog franka na njihovoj tečajnici nije odraz tečajne politike HNB-a već "preslikava" međuvalutne odnose u svjetskim relacijama. Također ponavljaju kako je HNB prvi i u više navrata, objavom na svojim internetskim stranicama i javnim istupima čelnih ljudi, upozoravao da krediti s valutnom klauzulom u švicarskim francima predstavljaju zaduživanje povećanog rizika. (Hina)

Krenu Haso i Mujo mucavac na planinu i Mujo nakon sat vremena krene: - Ššaaa... Na to će Haso: - Ajd` bolan šuti, reći ćeš mi kad dođemo na vrh! Cijelim putem do vrha, Mujo je Hasi govorio: "Ššaaa..." Ali, ovaj ga je ućutkivao. Haso već nervozan i lud. Kad su došli na vrh planine Haso će Muji: - Reci sada, što si htio? Mujo: - Ššaaaatttoor smo zaabbooravvvili! Haso psuje u sebi, ali krenu oni dolje. Nakon sat vremena Mujo će opet "Ššaaa..." - Ma bolan šuti, reći ćeš mi kad dođemo dolje! Cijelim putem do dolje, Mujo je Hasi govorio "Ššaaa..." Ali, ovaj ga je opet ućutkivao. Haso već na rubu živaca. Dođu oni skoro skroz do dolje, pa će Haso: - Stan` ba Mujo više. Gnjaviš za gore, gnjaviš za dolje! Reci sada, šta si htio? Mujo će: - Šššaaaaalllio sam se!