lav_strasni

Radi se o građevinskom zemljištu na kojem je sagrađena kuća. Kuća je sagrađena prije 1968. Protekom godina kuća skupa sa zemljištem su se u naravi podijelili na 2 dijela. Na jednom dijelu je jedan vlasnik a na drugom dijelu je 7 suvlasnika. Ja sam kupio tu 1/2 kuće i preuredio je. Dakle kuća je samo u naravi podijeljena i svaki dio ima svoj zaseban ulaz. Moja polovica je odnedavno preuređena dok ova druga je napuštena i derutna. Sad me zanima kako ja mogu gruntovno srediti papire tj. napraviti fizičku diobu da ne budem suvlasnik 1/2 nekretnine već vlasnik tog dijela 1/1. Napominjem da je nekretnina u naravi podijeljena, svaki dio ima zaseban ulaz i pristupni put, kao i sama kuća (jedino šta je u bloku) Unaprid hvala

ništa policiji, već podnit sudu tužbu za smetanje posjeda u šta skorijem roku! I tražit hitnu privremenu mjeru uspostavu prijašnjeg stanja i da su vam uzurpirali među tj suhozid. Za ovakav postupak će van ipak trebat odvjetnik.

Objekt nadhipoteke jest HIPOTEKA. Znači to bi bilo kad netko ko ima založno pravo na nekoj stvari (nepokretnoj ili pokretnoj) dalje založi to pravo!

radno vrijeme kafića je uređeno zakonom do 12 sati odnosno do ponoća. međutim ostavljeno je jedinicama lokalne uprave i samouprave te gradovima da za maksimalno za 2 sata mogu produžiti radno vrijeme kafića što su i većima gradova učinila. Vi možete napisat dopis sanitarnoj inspekciji u vašem gradu te prijaviti taj kafić da nema provedene mjere zaštite od buke (atest buke i mjerenje zvučne izolacije) što svaki objekt prilikom otvaranja mora imat al to svi skinu posli. Ovlaštena firma dođe ga napravit ako nema, o trošku vlasnika objekta (takođr bi mu inspektor triba napisat kaznu ako nema atest buke). Ako je u.o. u sklopu stambene zgrade ili zgrade u kojoj se obavlja neka druga djelatnost, uvjeti su stroži. Policija van neće ništa konkretno napravit i učestalo zvanje van neće koristit. Kao što rekoh, sanitarna inspekcija je rješenje. Ako ni oni ne budu djelovali, možete podnijet prijedlog gradskom vijeću da se smanji radno vrijeme kafića, ako ga učestalo ne poštuje, krši odluke o komunalnom redu i sl. Za to, pogledajte službeni glasnik vašeg grada i vidite detaljno šta piše o tome

neman pojma, ja ovo kopiran izzakona i stavin u code. ja san mislija da samo meni ovo bude, al izgleda da nije... ne razumin do čega je problem?!

moguće je u ovom slučaju bilo koristiti samopomoć no vaši rokovi su istekli. Rok za samopomoć je 30 dana od saznanja za čin smetanja i počinitelja odnosno godina dana od počinjenog smetanja kao i za podizanje tužbe. Kako ovo traje više od godine dana nemate pravo na samopomoć a i rokovi za tužbu su vam protekli. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Pravo na zaštitu posjeda Članak 21. (1) Koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. (2) I posjednik koji je posjed stekao samovlasno ga oduzevši drugome silom, potajno ili zlouporabom povjerenja, ima pravo štititi svoj posjed; jedino ga nema pravo štititi od one osobe kojoj ga je bio samovlasno oduzeo, no smjet će to i protiv nje nakon što mu posjed postane miran. (3) Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. (4) Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći. (5) Posjed koji je posjedniku bio oduzet, nije prestao niti je bio prekinut ako ga je posjednik služeći se svojim pravom na zaštitu posjeda ponovno uspostavio ili ishodio njegovu uspostavu. Sudska zaštita Članak 22. (1) Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. (2) Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. (3) Pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno. Članak 23. (1) Zaštitu posjeda ovlašten je tražiti i posredni posjednik, s time da u slučaju kad neposredni posjednik ne može ili neće ponovo preuzeti neposredni posjed koji mu je bio oduzet, posredni posjednik može za sebe zahtijevati predaju stvari. (2) Posredni posjednik nije ovlašten staviti zahtjev u cilju zaštite svoga posrednoga posjeda od smetanja koje je počinio neposredni posjednik, ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu. Članak 24. (1) Svaki je suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnoga smetanja treće osobe, a od drugih suposjednika jedino ako su ga potpuno isključili od dotadašnjega suposjeda ili su mu bitno ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti. (2) Suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svoga suposjeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu [u]bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu.[/u] Preostaje vam se poslužiti jednom od vlasničkih tužbi koje ne zastarjevaju: Vlasnička tužba predmnijevanoga vlasnika Članak 166. (1) Onoga tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svoga stjecanja stvari smatrat će se vlasnikom te stvari (predmnijevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnoga temelja ili na slabijem pravnom temelju. (2) Predmnijevanom će vlasniku na njegov zahtjev predati posjed stvari posjednik koji nema pravni temelj posjedovanja ili je slabiji time što mu je posjed nepošten ili nezakonit, ili što ne može označiti svojega prednika ili može samo sumnjivoga, ili što je stekao posjed stvari besplatno a onaj koji zahtijeva posjed bio ga je stekao naplatno; no neće mu trebati predati posjed stvari posjednik koji ima jednako jak pravni temelj kao on. (3) Predmnjeva vlasništva ne djeluje u korist osobe koja nije bila pošteni posjednik stvari. (4) Predmnijevani vlasnik treba, umjesto da dokazuje vlasništvo, dokazati činjenice na temelju kojih se predmnjeva njegovo vlasništvo i činjenice od kojih zavisi utemeljenost njegova zahtjeva prema posjedniku stvari iz stavka 1. i 2. ovoga članka; inače se na vlasničku tužbu predmnjevanoga vlasnika, na prigovore posjednika, kao i na pravni položaj koji ima pošteni odnosno nepošteni posjednik kad je dužan predati stvar vlasniku, na odgovarajući način primjenjuje ono što i za pravu vlasničku tužbu, ako nije drugo određeno zakonom niti je u suprotnosti s pravnom naravi tužbe predmnjevanoga vlasnika. Zaštita od uznemiravanja Članak 167. (1) Ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. (2) Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže. (3) Kad je uznemiravanjem iz stavka 1. ovoga članka prouzročena šteta, vlasnik ima pravo zahtijevati naknadu štete po općim pravilima o naknadi štete. (4) Pravo na zaštitu, poput onoga koji je dokazao da je stvar njegovo vlasništvo, ima i onaj tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istiniti način svoga stjecanja posjeda stvari (predmnjevani vlasnik), no nema pravo na zaštitu vlasništva od uznemiravanja onaj koji nije bio pošteni posjednik stvari. Na pravo na zaštitu predmnjevanoga vlasnika na odgovarajući se način primjenjuju pravila o vlasničkoj tužbi predmnjevanoga vlasnika.

Traži se odvjetnik u Splitu i okolici, specijalist za vraćanje nacionalizirane imovine. Molim kontakt preko PM. Hvala

Članak 248. Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Članak 249. (1) Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili. (2) Nevjesta i ženik, odnosno bračni drugovi mogu bračnim ugovorom drukčije urediti svoje odnose glede bračne stečevine. Po pravilu ispada da je taj novac bračna stečevina, no protudokaz je naravno dopušten. Ukoliko dođe do spora brat može osporavati da je pola uloženog novca bračna stečevina i to i dokazati (npr. bratova cura tj. izvnbračni drug nije imao nikakva primanja te stoga nije mogao ni uložit pola navedene svote i sl.) Sami ste rekli da nije ništa uložila, samo ostaje problem to dokazat u slučaju spora.

Oporuka ne mora biti vlastoručno pisana, ali mora biti osobno potpisana! Tako da i uz njih dvoje kao svjedoke, oporuka je nevažeća ZN kaže:

Naravno da cura nema nikakvo pravo na taj stan, osim ako joj ga možda svekvra ostavi u nasljedstvo Obiteljski zakon Članak 253. (1) Imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina. (2) Vlastita imovina je i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od navedenoga u članku 248. ovoga Zakona (nasljeđivanje, darovanje i sl.). Međutim ona se po ovom Zakonu tretira kao izvanbračni drug koji se poistovjećuje sa bračnin uz slijedeći uvjet (koji je ispunjen): Članak 3. Odredbe ovoga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. Članak 258. Izvanbračna zajednica žene i muškarca koja ispunjava pretpostavke iz članka 3. ovoga Zakona stvara imovinskopravne učinke na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o imovinskim odnosima bračnih drugova.

MOŽE, osnivanjem zaklade u korist svog kućnog ljubimca Osnuje se zaklada čija sredstva se koriste isključivo u korist kućnog/ih ljubimaca prijašnjeg vlasnika. Međutim sredstva moraju biti dostatna da se te životinje doživotno uzdržavaju! Lave....

Ostavinaska rasprava se pokreće po službenoj dužnosti i dapače obvezatna je ako je ostavitelj imao nekretnina. Ako ostavitelj nije imao nekretnina ili je svu imovinu razdijelio za života onda se ostavinska rasprava ne provodi ali se može provest samo na zahtjev neke od osoba pozvanih na nasljedstvo i to ako je ostavitelj imao pokretnina. Vi kao nasljednik odgovarate za dugove ostavitelja samo do visine ostavine svojom i imovinom ostavitelja. Ukoliko je ostavitelj imao nekakav kredit, sigurno je da se banka osigurala založnim pravom na nekoj nekretnini ili jamcem

Gledajte, svatko je nevin dok mu se pravomoćnom presudom ne dokaže suprotno. Eventualno možete tužit novine zbog povrede ugleda i časti (čak Ustavnom sudu) i tražiti naknadu štete. Sad koliko bi to bilo uspješno ne znan, možda neko iskusniji da kaže

MOŽE, osnivanjem zaklade u korist svog kućnog ljubimca Osnuje se zaklada čija sredstva se koriste isključivo u korist kućnog/ih ljubimaca prijašnjeg vlasnika. Međutim sredstva moraju biti dostatna da se te životinje doživotno uzdržavaju!

čekajte sad, dali je vama zatvoren prilaz ili ga nikad niste ni imali tj. morate prić priko tuđe zemlje. Ako vam je neko samovlasno zatvorio prilaz (javni put i sl.) onda je to smetanja prava služnosti puta. Budite malo jasniji! Usto, otiđite u katastar i izvadite katastarsku mapu za to vaše područje i vidjet ćete kolika je koja nekretnina!

Uzmete potencijalnom kupcu kaparu od cca. 5000 € (toliko bi ja uzea) i napravite priznanicu u kojoj će pisati: Ja Ivan Ivanović, Zagreb, adresa b.b., OIB, otvrđujem da sam primio iznos od 5000 € od Mate Matića, Zagreb, adresa, na ime kapare za kupnju stana na adresi toj i toj, tu i tu. Ostatak iznosa u visini od 95 000 € će biti isplaćen po primopredaji stana (ili drukčije ako je dogovoreno). U slučaju otkaza kupnje, kapara se ne vraća. Oba potpisa i to je to. Ili ako ne virujete kupcu možete napravit predugovor u kojemu će stajat ovo poviše napisano. U svakom slučaju si nađite odvjetnika ako ste neiskusni u ovome, ipak ne prodajete biciklu, već stan!

Sud je zadnja instanca kojoj bi se trebali obratit zbog sporosti. Taj vaš susjed i dalje kako vidim gradi kuću i parkira svoje auto na vašem zemljištu dok vaš spis kupi prašinu u sudu. Ako znate dokle je vaša međa, dignite mali zidić ili stavite nekakvu ogradu, ako niste sigurni zovite geometra. Pa nek se susid misli, a onda krenite u spor te kao šta je ude rekao prijavite ga građevinskoj inspekciji.

Ako se daje u najam na kraće od jedne godine onda je to posao redovite uprave a ako duže onda je to izvanredna uprava i takva uprava treba suglasnost svih suvlasnika. Ako bi najam ili zakup bio kraći od jedne godine onda je to posao redovite uprave, te se traži većina za poduzimanje takvog posla, ali većina u smislu suvlasničkih dijelova a ne većina glasova. Međutim, svaki suvlasnik zgrade razmjerno svome suvlasničkom dijelu ima pravo na plodove i koristi od te stvari tj. zajedničke prostorije i samim time pravo na dio najamnine. Proučite čl. 39, 40, 41 ZV za pslove redovite i izvanredne uprave.

uđite u posjed oranice (ako već niste učinite to šta prije). Imate ispravu (kupoprodajni ugovor) na temelju koje uz poštenje i istinitost ste kvalificirani posjednik. Sin od dotičnog gospodina će po njegovoj smrti steć pravo vlasništva koje će mu biti teško uknjižit zbog vašeg kupoprodajnog ugovora. Bude li vas iša tužit vi imate ispravu koja je prije njegove. U posjed neće moć uć jer ste vi kvalificirani posjednik i zakon vas štiti od svakog drugog samovlasnog smetanja posjeda. Vi konkretno ne ulazite u parnicu, sin od gospodina se neće moć uknjižit jer ćete vi stavit prigovor a ni uć u posjed pogotovo. Tribali ste se uknjižit na vrime al kad niste sad je to ovako

prvo probajte pričat sa ljudima iz gradske uprave koji se brinu za komunalno uređenje ili ako je taj posao u nadležnosti neke gradske ili druge firme popričajte sa osobom nadležnom za te stvari. ako vidite da ne ide, možete ići tužbom za otklanjanje štetnih imisija (u ovom slučaju neugodni mirisi). Vi kao vlasnik/ci nekretnine koja je izložena prekomjernim imisijama ste ovlašteni od vlasnika nekretnine s koje one poteču zahtjevati uklanjanje njihovih uzroka i naknadu štete koju su prouzročile. Savjet Vam je da bi sud bio zadnja instanca kojoj bi se trebali obratit. Spor će bit dugotrajan i skup a neugodni mirisi iz kontejnera će i dalje obavijat vašu kuću

Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima! radi se o pravu stvarne služnosti, sud može donijeti na zahtjev vlasnika nekretnine (dakle vas) uz određene pretpostavke odluku o osnivanju nužnog prolaza. pretpostavke su da do nekretnine odnosno garaže nema nikakve ili nema prikladne putne veze sa javnim putom i ako je korist otvaranja nužnog prolaza veća od štete koja se tim prolazom čini. također ste vi kao korisnik nužnog prolaza dužni platiti punu novčanu naknadu vlasniku poslužne nekretnine. proučite detaljnije ZV oko članka 220. ili tako nešto

kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, prijenos imovine u pravilu treba slijediti u vrijeme sklapanja ugovora i to bi bilo najbolje u ovom slučaju. bez obzira šta je primatelj uzdržavanja još živ, prijenos vlasništva se radi odma po sklapanju ugovora, u tome i je svrha samog ugovora za razliku od onoga o doživotnom. da se nebi desilo ovo iz slučaja pod 2., prijenos vlasništva se obavi odma!

nasljdnici odgovaraju za dugove ostavitelja, ali samo do visine imovine koju su dobili na ime nasljedstva. do visine vrijednosti te imovine odgovaraju i svojom i ostaviteljevom imovinom, ali ne više. šta se tiče ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, tu konkretno njegova djeca stječu pravo vlaništva za života oca.