Jump to content

prof

Korisnik
  • Broj objava

    3257
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    217

Objave koje je prof objavio

  1. prije 1 sat, malicovjek je napisao:

    Ma postovani prof sve OK, jedno su tvoje tablice a drugo izracun preko stranica HZMO-a.

    Dragi malicovjek, također za donošenje zaključaka puno su mi pomogli stvarni podaci iz HZMO.

    Mogao sam isčitati raste li mu PVB duljim radom ili pada, ako raste onda je posebno dobro što dulje raditi što Vam je dobro poznato.

    Lp

  2. Prije 33 minuta, gonzo-stari je napisao:

    Poštovani avatar108

    opet  moram reći da vam ova konstatacija nije točna, ako je osoba radila 1/2godine s prosječnom plaćom onda mu je vrijednosni bod 0,5 za taj periiod jer se njegove ostvarene plaće za 6 mjeseci dijele s godišnjom prosječnom plaćom. Taj vrijednosni bod ima kasnije utjecaja na PVB za sav radni vijek jer se ti bodovi zbrajaju i dijele s ukupnim radnim stažem za razdoblje u kojem su izračunati. Na taj način se mirovine proporcionalno određuju zbog onih osoba koje su imale jedno vrijeme natrposječno visoke plaće s onima koji su imali ispodprosječne ili prosječne plaće.

    Dragi prijatelju, ispričavam se ali i dalje imam problema sa tehnikom za dopisivanje tako da ti ne mogu pokazati u čemu smo griješili (poslati privitak).

    Točan je naš zaključak da je za sezonce manji godišnji VB i da je zbroj svih VB manji za 1/2 u onom primjeru A i B.

    Sezonac ima godišnje VB na pr. 1, koji se množi sa 40 g. rada i zbroj VB iznosi 40.

    Zbroj VB od 40 podjeli mu se sa 20.g. mirovinskog staža i njegov PVB za ukupni radni staž iznosi 2,00.

     

    Stalo zaposleni ima godišnji VB veći, iznosi mu 2,00, kad kad se oni zbroje za 40.g. rada imamo iznos od 80.

    Taj zbroj od 80 njemu se dijeli sa 40.g. mirovinskog staža i njegov PVB za ukupni radni staž također iznosi 2,00.

     

    Sada je sve jasno, osobni bod osobi A, sezoncu iznosi 2 x 20 (ukupni mirovinski staž) = 40

    Osobni bod osobi B, stalno zaposlenom iznosi 2 x 40 (njegov ukupni mirovinski staž) = 80

    Kad njihove osobne bodove pomnožimo sa AVM i 1,27 dobijemo iznose njihovih starosnih mirovina.

     

    Osoba B ima samo dvostruko veću mirovinu od osobe A a ne kako smo mi bili u dilemi.

    Lp

  3. prije 1 sat , malicovjek je napisao:

    Postovani prof, iz ove tablice izracuna na stranicama HZMO-a je vidljivo ono sto smo raspravljali prije par dana da se moze simulirati izracun dodavanjem 5, 10,20 godina staza, to je stvarno onda teska simulacija jer ostali elementi izracuna to ne prate, nadam se da je sada jasnije.

    Dobri malicovjek,

    Prijevremena starosna mirovina za mene prilikom izrada tablica bila je nepremostiv problem, zato je i nema u njima.

    Svoje tablice često sam koristio prilikom određivanja invalidskih ili pune starosne mirovine u nekom budućem vremenu xx.

    Kako se radilo o stvarnim osobama, poznat nadnevak rođenja, do tad ostvareni PVB i njihovoj projekciji nadnevka umirovljenja (samim tim i ukupnog mirovinskog staža) ostalo mi se igrati sa PVB u + i - , kao i dodavanjem ukupnog mirovinskog staža (odgoda nadnevka umirovljenja) dobio sam korisne podatke za preporuku koliko još raditi i eventualno povećavati PVB ako je moguće.

    Nitko od njih nije bio zakinuti što su znali koliko bi bilo dobro još raditi, čak nasuprot tome.

    Lp

  4. Prije 18 minuta, sivko je napisao:

    Prvo nisu PVB nego VB.PVB dođe na kraju.Kad ti izračunaju sve te VB iz tablice podijelit će ih sa godinama staža i dobit ćeš PVB koji će bit mali jer se nije radilo sve godine puni staž.

    "Prosječni vrijednosni bodovi utvrđuju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova iz  najpovoljnijeg obračunskog razdoblja podijeli s razdobljem za koje su obračunati"

    moj informativni (dok se još moglo tražit ali je po ZOMO)

     

    1. Zbroj vrijednosnih bodova u
    najpovoljnijem obračunskom razdoblju:

    30,4281 arrow_trasp.gif
    2. Staž u najpovoljnijem
    obračunskom razdoblju:
    26,8340 arrow_trasp.gif
    3. Prosječni vrijednosni bodovi (1/2): 1,1339 arrow_trasp.gif
     

    Prekrasni moji prijatelji, nastavite komunicirati u takvom tonu.

    Ovu problematiku ne razumije 99 % zaposlenika a i ja sam do jučer bio u zabludi/dilemi.

    Poštovani sivko je u pravu, godišnji su VB a za ukupni radni staž je PVB, dragi gonzo-stari molim te ispravi to u svojoj tablici.

    Lp

  5. prije 6 sati , prof je napisao:

    Ako osoba A radi 40.g. sezonski 6. mjeseci i ima toliku bruto plaću da joj je PVB za svaku godinu rada iznosi 1,0 onda joj hipotetski mirovina iznosi 1.000 kn mjesečno.

    Osoba B također radi 40.g. ali cijelu godinu, ima istu mjesečnu bruto plaću kao i osoba A ali joj PVB za svaku godinu iznosi 2.0 pa joj mirovina (hipotetski) iznosi 4.000 kn mjesečno bruto.

    Poštovani gonzo stari u tom je potpuno u pravu.

    Lp

    Radi se o osobi A, sezoncu koji radi 6. mjeseci godišnje već 40.g. i  samo je pitanje koliki je PVB za svaku kalendarsku godinu za takav rad.

    Osoba B. prima istu bruto mjesečnu plaču kao i osoba A. samo radi u stalnom radnom odnosu na neodređeno 12.mjeseci u godini već 40.g. i PVB za tu osobu za svaku kalendarsku godinu kao i ukupni radni staž je za sve nesporan.

    prije 5 sati , prof je napisao:

    Osoba A radila je 40 g. po pola godine i u mirovinski fond svaku godinu uplatila 20.000 kn.

    Znači 20.000 x 40 = 800.000 kn njezina je uplate u mirovinski fond.

    Osoba B radila je također 40 g. ali cijelu godinu i u  mirovinski fond je uplatila 40.000 kn godišnje.

    Znači 40.000 x 40 = 1.600.000 kn njezina je uplata u mirovinski fond tijekom radnog staža.

     

    ????????

    Osoba A uplatila u mirovinski fond 800.000 kn za cijeli radni staž od 40.g. a

    osoba B je uplatila u mirovinski fond 1.600.000 kn također za cijeli radni staž od 40.g.

    Ako je tako onda smatram da bi osoba B. mogla imati samo dvostruko veću mirovinu od osobe A. a nikako četiri (4) puta veći iznos mirovine.

    ??????????????????????????????????????

     

    Što je za nas država Danska ?

     

    PS

    Ili ja ništa ne znam ili se radi o suludim formulama za izračun mirovina po općem propisu - ZOMO.

     

     

  6. prije 5 sati , prof je napisao:

    Osoba B radila je 40 g. po pola godine i u mirovinski fond svaku godinu uplatila 20.000 kn.

    Znači 20.000 x 40 = 800.000 kn njezina je uplate u mirovinski fond.

    Osoba A radila je također 40 g. cijelu godinu i mirovinski fond je uplatila 40.000 kn godišnje.

    Znači 40.000 x 40 = 1.600.000 kn njezina je uplata u mirovinski fond tijekom radnog staža.

     

    ????????

    Ako je tvoja i moja teza ispravna kako se izračunava PVB za jednu kalendarsku godinu a nesporan nam je izračun PVB za ukupni radni staž  te kad uzmemo za ukupni radni staži  gore navedenu simulaciju davanja u mirovinski fond i dalje moram lupati

    ????????????????

    Što se to radi našim sezoncima u državi Danskoj ?

    lp

    Hvala za želji za mirno i dobro spavanje.

  7. prije 2 sati , avatar108 je napisao:

     

    poštovani Prof,

    zaključak je transparentan i izvrstan!

    žao mi je da ga niste podrobnije proučili! ):

    vaše obrazloženje je pogrešno, a  greška je u tome što osoba A nije radila 40 god., kako navodite, već je u četrdesetgodišnjem razdoblju odradila i ostvarila mirovinski staž od 20 godina!!!! Znači da za tih 20 godina ima PVB 2.0 , (40 god x PBV 1 / 20 god. = PBV 2.0  ) pa bi joj hipotetska mirovina bila 2000 kn mjesečno!

    Drago mi je da niste baš uvijek u pravu, a time pokazujete i svoje ljudske osobine :) , jer vaše tablice su savršene !!!

    Poštovani prijatelji, gonzo, crni, malicovjek, avatar i ostali,

    Do svoje pretposljednje objave bio sam siguran da sam u pravu što pišem, nakon zadnje koju sam napisao postavio sam puno upitnika (nesiguran u ono što pišem) i otišao prileći.

    Molim Vas, posebno one koji već koriste mirovinu, koji Vam je PVB za posljednju godinu rada ako niste umirovljeni 31.12. ili koliki Vam je PVB za neku godinu koju niste radili svih 12 mjeseci.

    Dragi avatar, nešto me kod Vašeg zaključka buni.

    PVB se zasebno određuje za svaku kalendarsku godinu, nakon toga se PVB za svaku godinu zbroje, taj zbroj podjeli se sa brojem godina rada i dobije se PVB za ukupni radni staž.

    Lp

     

  8. prije 3 sati , malicovjek je napisao:

    Greska u tablici Osoba B je radila 40 godina ali po 1/2 godine, racuna joj se kao 20 godina, ima AVM 1 a ne 0,5 pa je na kraju ipak 200 kn

    Osoba B radila je 40 g. po pola godine i u mirovinski fond svaku godinu uplatila 20.000 kn.

    Znači 20.000 x 40 = 800.000 kn njezina je uplate u mirovinski fond.

    Osoba A radila je također 40 g. cijelu godinu i mirovinski fond je uplatila 40.000 kn godišnje.

    Znači 40.000 x 40 = 1.600.000 kn njezina je uplata u mirovinski fond tijekom radnog staža.

     

    ????????

  9. prije 3 sati , crny46 je napisao:

    koliko će to uticati na PVB i kako? jer 600 kn je mali iznos...njena bruto plaća je u rasponu 13-15 tkn.....može se desiti apsurdna situacija da uplaćuje produženje staža,a smanji PVB??????

    Zato postoji Legalis i njegove prekrasne tablice - usporedni izračun starosnih i invalidskih mirovina po općem propisu ZOMO, probajte se malo poigrati, možda dođete do pozitivnih zaključaka.

    Lp

  10. prije 3 sati , avatar108 je napisao:

    Samo da zaključim onu raspravu oko hipotetskog pitanja Gonza-starog;

          Polazišta za raspravu su nam bila kriva jer je pitanje bilo nelogično postavljeno. U direktnom odgovoru na pitanje Gonza:..... Prof bi FORMALNO bio u pravu; dakle VB je 0,5.

          Međutim, ono što se jedino vrednuje je PROSJEČAN VRIJEDNOSNI BOD ZA UKUPNO OBRAČUNSKO RAZDOBLJE, a to znači da je npr. osoba iz Gonzova primjera radila 4 godine u kojima je ostvarila 2 godine mirovinskog staža, PBV za te 4 god. bio bi 0,5. Prividno izgleda da je ta osoba na gubitku jer je ostvarila 50 % prosječne plaće u RH za tih 4 godine. No, ta korelacija je zapravo netočna, jer se kod izračuna PBV-a za ukupan staž koji je ista osoba ostvarila u konkretnom slučaju ne računaju 4 godine već samo 2 godine po definiciji PBV-a ( „Prosječni vrijednosni bodovi utvrđuju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova iz  najpovoljnijeg obračunskog razdoblja podijeli s razdobljem za koje su obračunati“)!!

    Dakle, u dvije godine OSTVARENOG mirovinskog staža osoba iz ovog primjera ima PBV 1 i to je jedino relevantno. Pedesetpostotno zakidanje je samo privid, koji u promatraču stvara bezrazložnu gorčinu! :)

    Poštovani avatar108, sam zaključak nije Vam dobar.

    Ako osoba A radi 40.g. sezonski 6. mjeseci i ima toliku bruto plaću da joj je PVB za svaku godinu rada iznosi 1,0 onda joj hipotetski mirovina iznosi 1.000 kn mjesečno.

    Osoba B također radi 40.g. ali cijelu godinu, ima istu mjesečnu bruto plaću kao i osoba A ali joj PVB za svaku godinu iznosi 2.0 pa joj mirovina (hipotetski) iznosi 4.000 kn mjesečno bruto.

    Poštovani gonzo stari u tom je potpuno u pravu.

    Lp

  11. Prije 5 minuta, crny46 je napisao:

    e to nisan zna da se može!  niti je moju zakonitu iko uputija u tu mogućnost. za PVB jeli neto ili bruto plaća?

    Poštovani, pa upravo Vas Legalis upućuje što joj je raditi (to pravo može zatražiti najkasnije 12 mjeseci od prestanka radnog odnosa).

    Bruto iznos plaće.

  12. Prije 2 minuta, crny46 je napisao:

    ajmo malo zakomplicirati ;-)).....osoba radi u turizmu 9 mjeseci i ima pravo na novčanu naknadu još 3 mjeseca iza toga.  dali se ta 3 mjeseca uračunavaju u staž?

    osobni mislim da se taj period od 3 mj ne uračaunava u staž za mirovinu.

    I mislim da je Profa u pravu glede PVB-omjer zarađene plaće/ prosječna plaća u RH....

    Poštovani crni, slažem se, da bi se priznalo i tih 3. mjeseca mora se uz prijavu na zavod za zapošljavanje prijaviti i na produženo mirovinsko osiguranje i plaćati cca 600. kn mjesečno.

    Lp

  13. Prije 45 minuta, avatar108 je napisao:

    poštovani Prof,

     osoba iz prvog primjera je radila 10 mjeseci u jednoj godini i ostvarila bruto plaću od 100.000 kn! Potrebno je imati podatak prosječne plaće u konkretnoj godini da bi se dobio prosjek plaća u HR....

    Vjerujem da mislimo isto, ali možda su krivo postavljene premise;

    iz vašeg drugog primjera razvidno je da je osoba radila 14,5 godina. Nevažno je da li je taj staž ostvarila u 29 godina ili u 15 godina života!! PVB je isti u oba slučaja. Ako je 0,5 kao iz vašeg primjera, to je za egzaktnih 14,5 godina, a mirovina bi bila ista i da je tih 14,5 godina mirovinskog staža ostvarila u nekom dužem ili kraćem razdoblju!

    Poštovani avatar108, 

    Važno je, jer je moja teza da je toj osobi priznat PVB 0,50 a onda temeljem toga i jadna mirovina ili kako Vi smatrate 1,0 onda mirovina nije minimalna starosna za taj broj godina ukupnog mirovinskog staža.

    Lp

  14. prije 8 sati , gonzo-stari je napisao:

    Hipotetsko pitanje: Osoba radi svake godine po 6 mjeseci i ima plaću u visini prosječne plaće. Kako mu se izračunavaju prosječni vrijednosni bodovi. U odnosu na cijelu godinu ili samo za razdoblje dok je bio zaposlen jer ako mu se računaju samo za period dok je zaposlen onda je taj PVB 1, a ako mu se računa u odnosu na tu godinu onda je PVB 0,5.

    Tako radi 29. g. uz PVB od 0,5 i temeljem toga kad navrši 65. g. ostvaruje pravo na punu starosnu mirovinu ali sa samo 14.5 g. mirovinskog staža.

    Zbog malog PVB primat će minimalnu starosnu mirovinu to jest iznos 14.5 x 61.28 = 888,56 kn mjesečno.

    Lp

     

  15. Poštovani avatar108,

    Temeljem Vaše tvrdnje koliko bi iznosio PVB za jednu godinu i po kojoj formuli za ovaj primjer.

    Prosječna bruto plaća u toj godini iznosila je 100.000 kn.

    Osoba x radila je kod 3 različita poslodavca te godine:

    1.Radila je 3. mjeseca i za to primila  45.000 kn bruto,

    2.Radila je 4. mjeseca i primila 40.000 kn bruto i

    3.Radila je još 3. mjeseca i primila 15.000 kn bruto

    Koliki je pojedinačni PVB za svakog poslodavca a koliki je za tu cijelu godinu ?

    Zahvaljujem na raspravi.

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija