morskywuk

Iz Fonda HB isplaćuju se stipendije HB-dragovoljcima, ali isključivo za studente redovitoga dodiplomskog studija. Pošto ste, pretpostavljam, izgubili status redovnog studenta, u vašem slučaju to ne bi išlo. Po Pravilniku o dodjeljivanju državnih stipendija, MZOŠ dodjeljuje državne stipendije HB iz DR, djeci poginulog hrvatskog branitelja iz DR, HRVI iz Domovinskog rata i njihovoj djeca, ali opet pod uvjetom da su redoviti studenti Zaklada HB, s druge strane, isplaćuje samo jednokratnu novčanu pomoć za one HB koji se izvanredno školuju za prvo zanimanje, doškolovanje ili prekvalifikaciju. Također postoji niz zaklada (mislim da imate popis zaklada na web stranici zaklade.com, ili tako nekako - malo pogledajte na webu) koje stipendiraju studente, ali pri odlučivanju o stipendiji ne uzimaju kao odlučnu činjenicu da ste HB ili HRVI, već vrstu studija i uspjeh na studiju. Možda netko drugi zna nešto više o ovome pa vam da povoljniji odgovor.

Može navesti da se žalio na prvo rješenje u pogledu omjera uzroka pa da se, nastavno tome, ne može složiti ni sa utvrđenim omjerom i iznosima u rješenju o prevođenju. Naravno, ovi žalbeni razlozi ne drže baš vodu, ali mora računati da mu isto tijelo (središnja služba HZMO-a) rješava o obje žalbe. Malo je vjerovatno da će nadležno tijelo donijeti dva rješenja i recimo jednim uvažiti žalbu na prvo rješenje, a drugim odbiti žalbu na rješenje o prevođenju. Vjerojatnije je (i racionalnije, valjda) da će sačekati donošenje o žalbi na prvo rješenje, te onda donijeti rješenje o žalbi u postupku prevođenja. Zato sam i napisao da im u žalbi na rješenje o prevođenju navede da se žalio na ono prvo rješenje u pogledu omjera.

Dobro, sada je jasnije. Iz podataka koje ste dali može se zaključiti da se radi o dva odvojena postupka (priznavanje prava na mirovinu i prevođenje iste po članku 152. ZOPHBDR) koji moraju rezultirati sa dva odvojena rješenja (jednostavno rečeno, neko pravo morate imati da bi se ono moglo prevesti na odredbe nekog novog propisa). Ono što vas je zbunilo jest izreka rješenja o prevođenju u kojem se navodi: "Ovim rješenjem se mijenja rješenje ..." (ono od prethodnog dana). Ono što HZMO u prevođenju može izmijeniti jest iznos mirovine (i uzeti povoljniji iznos - čl. 152. ZOPHBDR) i to počevši od 01.01.2005. na dalje, pa pretpostavljam da se radi o takvoj izmjeni prvog rješenja. Možda vam se formulacija u izreci drugog rješenja čini nezgrapna, ali ako je to onako kako sam naveo, to je sve OK. Što se tiče mogućnosti žalbe, vaš prijatelj može izjaviti žalbu i na jedno i na drugo rješenje, jer to novo rješenje nije ni ukinulo ni poništilo prvo (već ga je samo izmijenilo u jednom njegovom dijelu), a osim toga, kako sam već naveo, riječ je o dva odvojena postupka. Dakle, ako se ne slaže s omjerom uzroka utvrđenim u prvom rješenju vaš prijatelja to treba navesti u žalbi na to rješenje. Isto tako, a s obzirom da omjer uzroka direktno utječe i na iznose u drugom rješenju, neće pogriješiti ukoliko i na njega izjavi žalbu. Ukoliko izjavi žalbu samo na prvo rješenje i ona bude uvažena, vaš prijatelj može izvanrednim pravnim lijekom (obnova) naknadno tražiti da se donese novo rješenje o prevođenju prava, ali mislim da bi se to moglo iskomlicirati te da mu ev. povoljniji iznos HZMO prizna tek od dana podnošenja prijedloga za obnovu postupka prevođenja. Zato mislim da bi bilo dobro da izjavi žalbu na oba navedena rješenja.

Maloljetnom djetetu čiji roditelji ne žive u braku promijenit će se osobno ime na zahtjev roditelja kod kojega živi ili kojemu je povjereno, uz suglasnost drugog roditelja. Ukoliko drugi roditelj ne da traženu suglasnost, odluku donosi tijelo nadležno za poslove starateljstva. Odluka navedenog tijela prilaže se uz zahtjev za promjenu osobnog imena maloljetnog djeteta. Ukoliko je maloljetno dijete starije od 10 godina, za promjenu osobnog imena potreban je njegov pristanak.

Ako možete malo pojasniti ovu tvrdnju: "Tim drugim rješenjem zapravo priznato pravo na invalidsku mirovinu prevodi po ZOPHBDR." U kojem postupku je doneseno prvo (prvotni zahtjev za mirovinu?), a u kojem drugo rješenje kojim se mijenja prvo (prevođenje?)? Na koje članke ZUP-a i ZOPHBDR-a se nadležno tijelo poziva u uvodu svojih rješenja? Ovo gore pitam jer je malo čudno da se prevođenje vrši mijenjanjem tek donešenog rješenja o priznavanju prava na mirovinu (kako ste naveli u postu). Međutim, ukoliko su oba rješenja donešena u postupku prevođenja tada nadležno tijelo - pod uvjetima iz ZUP-a - može izmijeniti to svoje prvo rješenje. Zato bi bilo dobro ako možete navesti malo detaljnije, po gornjim pitanjima, kako bi bilo jasnije o kojim postupcima se radi.

Neki dan naletjeh na ovo: "JA SAM CRNOGORSKI VIRUS! UŠ'A SAM U TVOJ KOMPJUTER I NE ČINIM NIŠTA!!!!"

Što se tiče vremena kada je osoba iz primjera otišla u mirovinu, gosp. Mrša navodi: "Našem je branitelju od 21.2.2007. priznato pravo na starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO)." I onaj dio za koji mislite da je sporan, ukoliko se ispune uvjeti iz ZOPHBDR ("HB-u iz DR koji ostvari pravo na invalidsku mirovinu prema ZOMO, i koja na temelju navršenoga mirovinskog staža iznosi manje od mirovine koja bi mu pripadala za 40 godina mirovinskog staža osobni bod povećava se ovisno o vremenu provedenom u Domovinskom ratu"), priznaje se po tom propisu, a ne po ZOMO.

Nemojte misliti da svi HB idu u kumuliranu invalidsku mirovinu. Naime, veliki broj HB ide u starosnu mirovinu, a da nemaju 40 godina radnog staža ili u invalidsku mirovinu po odredbama ZOMO (općeg propisa) jer je uzrok invalidnosti 100% izvan okolnosti sudjelovanja u DR. Primjer koji je kolega dao nije na prvu loptu najrazumljiviji (spominje najnižu braniteljsku mirovinu, iako nije riječ o iznosu iz članka 31. ZOPHBDR, već je riječ o mirovini koja je uvećana po drugim odredbama iz ZOPHBDR-a) pa ću pokušati dati nešto jednostavniji primjer: HB ide u starosnu mirovinu 2007. godine; nije dragovoljac i nema status HRVI-a; ima 65 godina starosti i 30 godina radnog staža; u ratu je proveo 11 mjeseci. Prva opcija: Prilikom odlaska u mirovinu istakne da je HB (preda potvrdu o statusu HB i ostalo) te mu kao HB-u koji u mirovinu ide po općem propisu, a na temelju navršenoga mirovinskog staža manjeg od 40 godina, izračunavaju mirovinu koja je - po prirodi stvari - manje od mirovine koja bi mu pripadala za 40 godina mirovinskog staža. Stoga mu se, kao HB-u, osobni bod povećava ovisno o vremenu provedenom u Domovinskom ratu, odnosno, u konkretnom slučaju, za 10% i za toliko mu se povećava ukupan iznos mirovine pa ista iznosi npr. 1.600,00 kn, te na nju neće biti primijenjena odredba iz članka 31. ZOPHBDR (najniža mirovina HB-a). U takvom slučaju kažemo da je ta osoba otišla u mirovinu po posebnom propisu (ZOPHBDR) i njegov slučaj neće biti obuhvaćen Zakonom o dodatku na mirovinu, odnosno neće ostvariti dodatak na mirovinu od 27%. Druga opcija: Navedena osoba prešuti da ima status HB-a, ostvaruje mirovinu manju od mirovine koja bi mu pripadala za 40 godina mirovinskog staža (jer ima 30 godina mirovinskog staža), neće ostvariti povećanje mirovine od 10% po ZOPHBDR, ali ostvaruje pravo na navedeni dodatak na mirovinu u iznosu od 27%, jer je ostvario mirovinu po općem propisu (ZOMO). Rezime: 27% - 10% = 17% manja mirovina ako kaže da je bio HB. Suvišno je naglašavati da sve navedeno vrijedi i za slučaj da HB ide u invalidsku mirovinu po općem propisu (ZOMO - uzrok invalidnosti 100% izvan okolnosti sudjelovanja u DR).

5. PRAVO NA STAMBENO ZBRINJAVANJE Članak 36. (1) ... (2) ... (3) ... (4) ... (5) ... (6) ... (7) ... (8) ... (9) Pravo na stambeno zbrinjavanje korisnici prava ostvaruju na temelju pravomoćnog rješenja o trajno utvrđenom statusu.

Već se neko vrijeme natjeravam napisati o ovom problemu, ali evo, kolega Mrša je to već napisao i zorno opisao (današnja Slobodna Dalmacija): "Zakon na štetu branitelja Na primjeru hrvatskog branitelja J.B., korisnika mirovine iz Šibenika, želim ukazati na apsurdnu odredbu Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, koji se je počeo provoditi od 1.10.2007. Našem je branitelju od 21.2.2007. priznato pravo na starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) na temelju 46 godina i 4 mjeseca mirovinskog staža. Njegova mirovina z listopad 2007. godine određena prema ZOMO iznosi 2.082,53 kn, a kao hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata određena mu je, prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (ZOPHBDR), najniža braniteljska mirovina u iznosu od 2.125,21 kn (42,68 kn više). Njemu nije isplaćen dodatak na mirovine od 1.10.2007., zbog toga što mu je kao hrvatskom branitelju određena najniža braniteljska mirovina. Naime, u Zakonom o dodatku na mirovine propisano je da dodatak na mirovinu pripada «korisniku čija je mirovina ostvarena i određena isključivo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 1999.» A našem hrvatskom branitelju je mirovina priznata prema ZOMO, ali je mu je određena i najniža braniteljska mirovina prema ZOPHBDR. Da ovaj korisnik mirovine nije branitelj njemu bi se od 1.10.2007. isplaćivao i dodatak na mirovinu u visini 24,9% od iznosa mirovine određene prema ZOMO (2.082,53 kn) u iznosu od 518,55 kn, pa bi njegova mirovina s dodatkom na mirovinu iznosila ukupno 2.601,08 kn, a on je za listopad primio samo 2.125,21 kn. Dakle, korisnik mirovine o kojemu je ovdje riječ, ostvaruje za 475,87 kn manja mirovinska primanja samo zbog toga što je branitelj! Više je hrvatskih branitelja na takav način oštećeno. Pa je li to moguće, zavapio bi pokojni Mladen Delić. Interesantno je da je Zakon o dodatku na mirovine riješio slučajeve korisnika mirovine koji koriste najnižu mirovinu određenu prema ZOMO. Ako je njihova mirovina (bez najniže mirovine) s dodatkom na mirovinu veća od najniže mirovine, njima se isplaćuje mirovina s dodatkom na mirovinu. Ovaj primjer iznosim s namjerom da potaknem mjerodavne da ovu zakonsku odredbu čim prije izmjene na način koji neće diskriminirati hrvatske branitelje. VLATKO MRŠA ŠIBENIK "

TIPOGLIKEMIJA POBRKANIH SLOVA Nsiam vrjevoao da zpavrao mgou rzmajueti šot čtaim. Zaavljhuujći nobniečoj mćoi ljdksuog mgzoa, pemra irtažsiavnjima nučainka, njie vžano kjoim su roedsljdoem npiasnaa slvoa u ričjei, jdieno je važno da se pvro i psljdeonje sovlo nlaaze na sovm mstjeu. Otasla solva mgou btii u ptponuom nerdeu i bez ozibra na ovu oloknost, tkest mžeote čtiati bez pobrelma. Ovo je zobg tgoa što ljduksi mzoak ne čtia savko slvoo poebsno, vec rčeiji poramrta kao clejniu. Oavj preomećaj je šljiavo nzavan "tipoglikemija". Kmoe su još vaanži grmaaitka i prapvois.....

"Pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita, odnosno mogućnost kupnje stana uz obročnu otplatu po pristupačnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate imaju: 1. članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, 2. članovi obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, 3. HRVI iz Domovinskog rata od I. do X. skupine. Pravo na stambeno zbrinjavanje korisnici prava ostvaruju na temelju pravomoćnog rješenja o trajno utvrđenom statusu."

Ovo što je Dotec napisao vrijedi samo ako je riječ o prevođenju mirovina, ali ne vrijedi za prevođenje novčanih naknada. Zato bi bilo dobro da dugi preciznije napiše osnovne podatke važne za samo pitanje, jer će ga, u protivnom, različiti odgovori još više zbuniti. Inače, "kumulirano prevođenje" ne postoji već se prevode mirovine i novčane naknade priznate po ranije važećim ZOPHBDR, kumulirane (dio invalidnosti uzrokovan ratom, a dio izvan tih okolnosti) i nekumulirane (invalidnost 100% uzrokovana ratom).

Je li bilo nešto slično na Legallis & AC partijanju?

Probajte, ništa vas ne košta. Zatražite uvid u rezultate testiranja, na to imate pravo. Ako taj kandidat nije prešao minimalni broj bodova iz nekog područja testiranja, žalite se i budite uporni baš zbog "toliko učenja na faksu, pravosudnog, vježbeničkog". , a ne

Taj iznos je u redu za profesionalnu nesposobnost (po shvaćanju HZMO-a). Za opću nesposobnost najniža braniteljska mirovina je oko 2.070,00 kn, odnosno 45% prosječne plaće u RH.

http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=20642&forum=28

Novi ZOPHBDR ne koristi više formulaciju: "pod jednakim uvjetima dati prednost nezaposlenom HB iz DR", već: "... dati prednost nezaposlenom HB iz DR ukoliko ispunjava tražene uvjete iz natječaja, odnosno oglasa ...". Dakle, dovoljno je da ispunjava uvjete iz natječaja, odnosno - ako je u natječaju određen prag - da isti pređe. Ukoliko želi iskoristiti svoju prednost pri zapošljavanju, novi ZOPHBDR, za razliku od prijašnjih, uvodi obvezu HB-u da uz prijavu, odnosno ponudu na natječaj priloži (osim dokaza o ispunjavanju traženih uvjeta, rješenja/potvrde o priznatom statusu ) i dokaz da je nezaposlen. Ovo navodim kao jedan od mogućih žalbenih razloga. O opravdanosti prednosti HB pri zapošljavanju ne bih, jer bi nas to daleko odvelo.

1. Da li vam u izreci rješenja o mirovini piše "pravo na mirovinu će se priznati danom obustave opskrbnine"? Ako piše, molim vas napišite na koji članak Zakona (i kojeg Zakona) se HZMO poziva u obrazloženju toga rješenja, a vezano za početak isplate. 2. Ili možda piše da vam pravo na mirovinu pripada od dana nastanka invalidnosti (ako sam dobro zapamtio, to je bilo 18.04.07.) - kako ste naveli u prijašnjem postu? Ukoliko tako stoji u izreci rješenja (18.04.07), HZMO nema pravne osnove da vam obustavlja isplatu mirovine poradi opskrbnine. Mirovina se treba isplaćivati od datuma koji je naveden u izreci mirovinskog rješenja, a o ev. preužicima treba odlučivati Ured državne uprave koji vam je priznao pravo na opskrbninu, a ne HZMO. Još ste naveli: "Odlazim u ured za branitelje i tražim da mi se pravo na opskrbninu obustavi sa 01.05. dakle sa nastankom invalidnosti, a da od toga dana primam mirovinu. Međutim ne žele ni čut, tvrde da mene opskrbnina pripada sve do 10-og mj. kada sam p r i m i o rješenje za mirovinu. " Ako Ured tako tumači odredbe Zakona, koje sam naveo u prethodnom postu, to bolje po vas, iako ja i dalje mislim da to nije dobro tumačenje, jer, ponavljam, ZOPHBDR ne dopušta istovremeno primanje mirovine (veće od 1.097,58 kn) i opskrbnine pa bi, po meni, pravo na opskrbninu trebalo prestati 17.04.07. Na kraju, da se ne bi ovako dopisivali i drugima oduzimali vrijeme, najbolje je da pokušate kontaktirati pravnu službu MOBMS-a, Odjel za pravnu pomoć (ako netko ima telefon neka ga objavi), i postavit im jednostavno pitanje: kada prestaje opskrbnina, da li danom dostave rješenja o mirovini ili od dana kada je mirovina priznata (nastala invalidnost). Ponavljam, ako su i u MOBMS-u zauzeli stav da se računa datum dostave rješenja o mirovini, a ne početak prava na mirovinu, to bolje po vas, bez obzira što ja o tome mislio. Međutim, jedno je sigurno, s tim datumom (mislim na prestanak prava na opskrbninu) HZMO nema nikakve veze. Sretno.

E sada, i meni se ovdje teško snaći jer spominjete nekoliko datuma od kada je priznata mirovina (prvi post: "... mirovina priznata od 5 mjes. 07..."; zadnji post: "... međutim tvrde da mi opskrbnina pripada sve do konca 10. mjeseca, kada je došlo rješenje o mirovini, a mirovinsko određuje isplatu sa 1.11., dakle tvrde da mi ne pripada mirovina od dana invalidnosti već od dana kada prestane pravo na opskrbninu ...". U vezi promjena u visini prihoda Zakon određuje slijedeće: "Promjene u iznosu prihoda i broju članova kućanstva, o kojima ovisi pravo na opskrbninu i iznos opskrbnine, utječu na opskrbninu tako da se promjene koje uvjetuju gubitak ili smanjenje opskrbnine uzimaju u obzir od prvog dana sljedećeg mjeseca poslije nastanka, a promjene koje uvjetuju stjecanje ili povećanje opskrbnine uzimaju se u obzir od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja odgovarajućeg zahtjeva." Prema ovoj odredbi pravo na opskrbninu bi vam pripadalo do konca mjeseca u kojem pada dan od kada vam se priznaje i isplaćuje mirovina (u izreci rješenja trebalo bi pisati: " ... pripada pravo na mirovinu počevši od DD.MM.YY godine u iznosu od xxxx kn."). Međutim, kako članak 88. st. 3. Zakona (vidi moj prethodni post) određuje da je mirovina viša od 1.097,58 kn apsolutna zapreka za priznavanje prava na opskrbninu, tako se u praksi (barem do sada) utvrđivalo da opskrbnina pripada do dana kada vam se priznala mirovina i od kada počinje isplata mirovine (ako vam u rješenju piše npr.: priznaje se pravo na mirovinu počevši od 01.11.07. godine, onda pravo na opskrbninu prestaje 31.10.07. godine). Ovaj način određivanja sam vam pokušao objasniti u prethodnim postovima i ja smatram da je jedini pravilan. Suština je u tome da vam istovremeno ne može ići isplata opskrbnine i mirovine (naravno, više od 1.097,58 kn). Datum zaprimanja rješenja o mirovini nikada nije bio bitan kod određivanja prestanka prava na opskrbninu. Međutim, pošto svaki Ured radi na neki svoj način, moguće je da su počeli i tako tumačiti Zakon. Osim već navedenog, i dalje tvrdim da HZMO nema nikakve nadležnosti u pogledu vašeg prava na opskrbninu već je za to nadležan samo i isključivo Ured državne uprave koji vam je to pravo i priznao. Ako ste dobili kakve preužitke opskrbnine (nakon dana od kojeg vam je priznato pravo na mirovinu i od kojeg dana će vam ista biti isplaćena), upravo će taj Ured tražiti od vas vraćanje preužitaka, a ne HZMO. Nadam se da je sada jasnije.

" ... umjesto sadašnje naknade plaće (u iznosu razlike između plaće koju primate kao zaposlenik i plaće koju bi primali kao DVO) trebate - uz plaću - ostvariti i pravo na (umanjeni) iznos invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad. " Nema više dodatka već samo mirovina zbog prof. nesposobnosti za rad (umanjena za vrijeme trajanja radnog odnosa).

Sve piše u Zakonu: Članak 88. (1) Osobe iz članka 87. ovoga Zakona pravo na opskrbninu mogu ostvariti pod uvjetom: 1. .... , 2. ... , 3. da nisu korisnici mirovine ili mirovine sa zaštitnim dodatkom veće od osnovice za određivanje opskrbnine (to iznosi 1.097,58 kn), 4. ... , 5. da oni i članovi njihove obitelji u kućanstvu nemaju ukupno druge redovite novčane prihode mjesečno po članu kućanstva veće od 30% od utvrđene proračunske osnovice u Republici Hrvatskoj (ne znam sigurno, ali mislim da to iznosi aprox. 997 kn). Dalje, ukoliko ne prijavite da ste ostvarili mirovinu pa vam opskrbnina i dalje bude stizala, iako na nju nemate pravo od dana priznavanja prava na mirovinu (jer je iznos mirovine viši od 1.097,58 kn), Zakon propisuje slijedeće: NAKNADA ŠTETE Članak 144. (1) Osoba koja je ostvarila pravo ili su joj isplaćena novčana primanja po ovom Zakonu na koja nije imala pravo, dužna je nadoknaditi štetu za ostvareno nepripadajuće pravo, odnosno vratiti primljene iznose: 1. ako je na osnovi netočnih podataka za koje je znala ili morala znati da su netočni ili je na drugi protupravni način ostvarila neko pravo ili primanje po ovom Zakonu koje joj ne pripada ili je ostvarila u većem opsegu nego što joj pripada, 2. ako je ostvarila neko pravo ili primanje zbog toga što nije prijavila nastale promjene koje utječu na gubitak ili opseg nekog prava, a znala je ili morala znati za te promjene, 3. ako je primala novčane isplate u iznosu većem od onog koji joj je određen rješenjem nadležnog tijela uprave. (2) Potraživanje iz stavka 1. ovoga Zakona zastarijeva kad protekne rok određen zakonom kojim se uređuje zastara potraživanja za tu vrstu prava, odnosno potraživanja. Taj rok počinje teći od dana kada je u upravnom postupku postalo konačno rješenje kojim je utvrđeno da priznato pravo, odnosno isplaćivano primanje ne pripada ili pripada u manjem iznosu (stavak 1. točka 1. i 2.), odnosno od dana kada je izvršena posljednja nepravilna isplata (stavak 1. točka 3.). (3) Osoba iz stavka 1. ovoga članka dužna je nadoknaditi štetu za ostvareno nepripadajuće pravo i vratiti nepravilno isplaće¬na novčana primanja u iznosu primljenog najviše za posljednje tri godine računajući od posljednje isplate na koju nije imala pravo. Ako to ne učini u roku što ga odredi nadležno uprav¬no tijelo, naknada štete, odnosno povrat nepravilno primljenih iznosa ostvarit će se tužbom pri nadležnom sudu. (4) Obveza naknade štete za nepripadajuće pravo, odnosno povrat nepravilno isplaćenih iznosa primanja postoji neovisno o tome je li rješenje na temelju kojega je priznato pravo, odnosno na temelju kojeg je isplaćen novčani iznos, poništeno ili izmijenjeno. Budući da primanje opskrbnine ili bilo koje druge socijalne pomoći ne utječe na priznavanje prava na mirovinu i isplatu iste, već obrnuto (ostvarivanje prava na mirovinu, višu od zakonima propisanih cenzusa, uzrokuje prestanak prava na stalnu mjesečnu socijalnu pomoć), dužni ste prijaviti svaku promjenu u prihodima (pa time i ostvarenu mirovinu) tijelu koje odobrava i isplaćuje stalnu mjesečnu soc. pomoć (opskrbninu ili neku drugu pomoć npr. kod CzSS). Ukoliko to u slučaju opskrbnine ne napravite, po članku 144. ZOPHBDR dužni ste nadoknaditi štetu za ostvareno nepripadajuće pravo, odnosno vratiti primljene iznose.

Nije mi jasno otkud HZMO-u uopće podatak da vi primate opskrbninu. Naime, kao što ste i sami rekli, pravo na opskrbninu (vrstu socijalne pomoći) ne isključuje pravo na mirovinu već obratno, ostvarivanjem prava na mirovinu višu od 1.097,58 kn gubi se pravo na opskrbninu. Dakle, jedino što ste bili u obvezi napraviti jest da u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja o mirovini isto dostavite tijelu koje vam je u prvom stupnju riješilo o pravu na opskrbninu. Ukoliko je mirovina viša od navedenog iznosa od 1.097,58 kn navedeno tijelo će donijeti rješenje kojim će vam zaključno sa 17.04.2007. godine prestati pravo na opskrbninu . Prema tome, u vašem slučaju, imate pravo na opskrbninu u priznatom iznosu za razdoblje od 01.01.2007. do 17.04.2007. godine, odnosno do priznavanja prava na mirovinu. Nakon toga nemate više pravo na opskrbninu jer prelazi navedeni novčani cenzus od 1.097,58 kn. U protivnom, da vam je mirovina recimo 800,00 kn, i nakon ostvarivanja prava na mirovinu imali bi pravo na (doduše manju) opskrbninu. Iz toga se vidi da pravo na opskrbninu nije a priori zapreka da bi netko ostvario pravo na mirovinu (i isplatu iste), već obrnuto, tek ostvarena mirovina viša od gore navedenog cenzusa predstavlja apsolutnu zapreku za opskrbninu. Pozdrav.

Ne bi trebalo biti nikakvih problema u vezi isplate opskrbnine do 31.12.06. godine jer ste pravo na mirovinu ostvarili u 2007. godini. Ukoliko ispunjavate uvjete (prihod iz 2006. godine i dr.) mogli bi nastavno ostvariti pravo na opskrbninu i za razdoblje od 01.01.2007. do 01.03.2007. godine, uz obavezno predočenje rješenja o mirovini (to ste već trebali učiniti u roku od 15 dana po zaprimanju navedenog rješenja). Ukoliko vam je mirovina ev. niža od 1.097,58 kn mogli bi, pod uvjetima iz Zakona, ostvarivati pravo na opskrbninu i nakon priznavanja prava na mirovinu (odnosno nakon 02.03.2007.). Pozdrav.

Ako vam nije problem, također navedite koji iznos mirovine vam je priznat i koliko članova obitelji čini vaše kućanstvo.