morskywuk

Ispričajte Vi nama, Joža, kako traje Vaš radni dan? - Evo ovak: Jutro se ja i Bara zdignemo, ona skuha kavu, pa si popijemo kavu i trgnemo si saki po jen štamprlek rakijice, a ja neki put i dve. Onda ja prejdem kravama, kokošima i pajcekima, to počistim, a Bara za to vreme dela fruštuk. Onda si pojedemo fruštuk, pa si popijemo saki deci-dva vina. Onda si ja zemem kanister vina na traktor i prejdem orati. I tak orem ja, orem, pa si male popijem, pa opet orem, pa si pak male popijem, i dojde vreme za iti doma na ručak. Bara nekaj fino skuha, pa si posle ručka saki popijemo dva-tri deci vina. - Čekajte malo gospon Joža, pa mi snimamo emisiju koju će gledati i mala djeca, dajte malo drugačije, vi samo o rakiji i vinu pričate... možda da probate malo kullturnije... - Onda bumo ovak: Jutro, kad se Bara i ja zdignemo, ona skuha kavu, pa si popijemo kavu i saki si pročita po jenu slikovnicu, a ja neki put i dve. Onda ja prejdem kravama, kokošima i pajcekima, to počistim, a Bara za to vreme dela fruštuk. Onda si pojedemo fruštuk, pa si prečitamo saki jenu malu, tenku knjigicu. Onda si ja zemem jenu debelu knjigu na traktor i prejdem orat. I tak orem ja, orem, pa si male prečitam, pa opet orem, pa si pak male prečitam, i dojde vreme za iti doma na ručak. Bara nekaj fino skuha, pa si posle ručka saki prečitamo po jenu-dve knjige. Onda se malo odmorimo, Bara tam nekaj oko kokoši prčka, a ja si prejdem u biblioteku k pajdašima. A kad tam, puna biblioteka, neki su već tak načitani da čitaju naglas, a neki i popevaju. I tak si mi prečitamo knjigicu-dve-tri i zabavlamo se, dok nas Štef bibliotekar ne stira van: Fajront! Dost ste čitali! I tak mi stojimo pred bibliotekom, kad se nešče seti da Francek ima tiskaru i v nje finih friških knjiga...

Doveli Muju u bolnicu u kritičnom stanju. Kada ga je doktor vidio poviče: - "Sestro, brzo instrumente!" A Mujo će: - "Doktore, ja umirem, a tebi je do svirke!" Otišao Mujo u Zoološki vrt. Zaustavi se kod kaveza sa papigom i gleda je. "Što buljiš budalo?" - zakrešti papiga. "Je## mater ako nisam mislio da si ptica!" Nakon što je pregledao Fatu doktor će Muji: “Fata je trudna.” “Kako doktore, pa pazio sam”, reče Mujo, a doktor će: “To ti je Mujo kao u prometu; paziš ti, ali ne paze drugi.” Vozi se Mujo autocestom i sluša radio. Odjednom prekida se pjesma, spiker uznemirenim glasom čita najnoviju vijest: "Obaviještavaju se vozači da pažljivo voze autocestom. Jedan luđak vozi krivim smjerom!" A Mujo će sebi u bradu: "Da jedan, jarane svi voze u krivom smjeru ..." Igrala se nogometna utakmica BiH-Brazil. U jednom trenutku sudac dosudiI slobodni udarac za Brazil na nekih 20-ak metara od B-H gola. Bosanci postave živi zid i svi se okrenu prema golu umjesto prema igraču koji izvodi slobodnjak. Dere se trener Muji koji je u živom zidu: " Mujo okrenite se prema igraču" Kad Mujo: - "Hoću qurac, pa da ne vidim Ronaldov gol! "

Kresnula se plavuša s tipom. Poslije ga pita uplašeno: - “Jao! Jesi li koristio prezervativ?” – “Nisam!” – “A imaš li sidu?” – “Nemam.” – “Uh, dobro da ne dobijem opet.” Razgovaraju dvije plavuše: “U redu, jasno mi je da djecu donose rode, ali kako može jedan pauk odnijeti auto?"

Potpuno ste u pravu u pogledu tri načina dostave koje predviđa ZUP. Također je poznata praksa osobne predaje osobi od strane tijela koje donosi pismeno, iako takva dostava nije predviđena ZUP-om (slažem se da takva predaja pismena ne podpada pod one "iznimne" slučajeve predviđene člankom 81. stavkom 2. ZUP-a). Međutim, moje je mišljenje da po odredbama ZUP-a nema zapreke da se pismeno izravno osobno preda stranci kojoj je namijenjeno. Naime, ako krenemo od razloga zbog kojih je uopće zakonom propisan način dostave (izravna predaja pismena stranci kako bi se ista mogla upoznati sa sadržajem pismena, početak rokova) i radnje koju stranka obavlja u trenutku zaprimanja (preuzimanja) pismena u prostorijama tijela koje ga je donijelo (upisuje datum osobnog preuzimanja i potpisuje se na primjerak pismena) - sve je isto kao i kad se pismeno uručuje npr. poštom. Često puta je ovaj (nepropisani) oblik dostave sigurniji od dostave poštom, a skraćuje se i vrijeme postupka. Naravno, pretpostavka je da je stranka došla u prostorije nadležnog tijela - donositelja pismena - s molbom da joj se pismeno uruči. Po meni, veći je problem davanje izjave o odustajanju od žalbe na prvostupanjsko rješenje - iako se davanje iste sugerira stranci najčešće u dobroj namjeri (skraćivanje rokova za slanje predmeta na ev. reviziju) i često se radi u svakodnevnoj praksi - od izravne predaje pismena stranci od strane tijela koje ga je donijelo.

Pazi flak, tih 20.000,00 nije ni zamišljeno kao startni kapital za bilo koji biznis. Taj iznos je jednostavno poticaj, novčani podstrek koji ti država nepovratno daje jer si pokrenuo privatni posao, recimo obrt. Po prirodi stvari svaka privatna poslovna inicijativa je financijski rizik: ili prolaziš ili propadaš. Isto tako, sigurno je da u slučaju zatvaranja npr. obrta nisi dužan vrataiti tih 20.000,00 kn. Moja namjera je bila samo to da obavjestim zainteresirane HB da je ova mjera aktualna još 18 dana i da javni poziv nije objavljen na stranicama MOBMS-a. Naime, ako je netko otvorio obrt do 18.09.2007. (pretpostavimo da ispunjava uvjete iz javnog poziva), a nije se javio na ovaj javni poziv, neće to moći ostvariti pravo na ove potuicaje iduće godine.

Kao što sam već naveo uz Mjeru samozapošljavanja, ni ovaj javni poziv nije objavljen na web stranicama MOBMS-a (??), a inače je aktuelan od 30.08.2007. godine. Ciljnu skupinu za Mjeru potpore pojedinačnim poslovnim projektima čine nezaposleni HB i nezaposlena djeca poginulih, nestalih ili zatočenih HB. Novčana potpora pojedinačnim poslovnim projektima iznosi 100.000,00 kn, jednokratno i nepovratno. Osnovni uvjeti za podnositelja zahtjeva: - obrt i mala trgovačka društva do 50 zaposlenih u 100% privatnom vlasništvu državljana RH ,sa sjedištem na području RH, koji su započeli s radom najkasnije u 2006. godini; - namjera zapošljavanja najmanje 3 osobe iz ciljne skupine (u obzir se uzimaju i osobe zaposlene od 01.01.2007.); - nekažnjavanje; - podmirene sve obveze prema državi; - podnositelj ne smije biti korisnik bilo kojeg oblika državnih potpora u iznosu većem od 750.000,00 kn u protekle 3 godine. Kriteriji za vrednovanje: 1. održivost poslovnog plana 2. zadruge, srednja i velika Td, zaštitarske tvrtke, veliki trgovački lanci, te poduzeća koja sezonski zapošljavaju radnike NE MOGU se kandidirati 3. prednost projektima na otocima, područjima od posebne državne skrbi i područjima s visokom stopom nezaposlenosti 4. prednost primarnim i sekundarnim oblicima djelatnosti 5. prednost podnositeljima zahtjeva koji su ujedno i HB ili djeca poginulog, nestalog ili zatočenog HB 6. prednost podnositeljima koji namjeravaju investirati i vlastita sredstva (uz potporu) 7. ukoliko je zatražio visoka kreditna sredstva, podnositelj zahtjeva je dužan dostaviti pozitivno rješenje o odobrenju kredita. Obveze podnositelja zahtjeva u slučaju pozitivnog rješavanja zahtjeva: 1. zaposliti 3 osobe iz ciljne skupine na rok od najmanje 24 mjeseca u roku od 90 dana od isplate poticaja 2. za osobe već zaposlene, navedeni rok od 24 mjeseca počinje teći od dana isplate poticaja 3. u slučaju prekida radnog odnosa, dužan je zaposliti drugu osobu iz ciljne skupine 4. u slučaju odustajanja od projekta za koji je dobivena potpora, MOBMS može tražiti povrat odobrenih sredstava 5. radi utvrđivanja da li su sredstva potpore namjenski utrošena, podnositelj zahtjeva je dužan omogućiti MOBMS-u uvid u poslovanje sa sredstvima potpore. Zahtjev se podnosi MOBMS-u, Park Stara Trešnjevka Z, ZGB. MOBMS-u se dostavlja sljedeća dokumentacija: - popunjen obrazac zahtjeva (za isti obratiti se MOBMS-u ili Centru za PSP, odnosno PJ MOBMS-a u vašoj županiji) - poslovni plan i plan zapošljavanja - dokaz o registraciji djelatnosti - potvrda nadležne PU o plaćenim porezima i doprinosima - bilanca i račun dobiti i gubitka za protekle 3 godine - izlist evidencije broj 117 HZMO-a - preslika domovnice, uvjerenje o prebivalištu i uvjerenje o nekažnjavanju podnositelja zahtjeva - potvrda o statusu HB ili člana obitelji (djeteta) poginulog, zatočenog ili nestalog HB - ukoliko je podnositelj zahtjeva iz te skupine. S korisnikom potpore MOBMS sklapa posebni ugovor. Javni poziv je otvoren do 18.09.2007.

Evo, do ruku mi je došao javni poziv MOBMS-a za Mjeru samozapošljavanja. U normalnim okolnostima dao bih link na stranicu MOBMS-a na kojoj se navedeni javni poziv i pripadajući formular može naći, ali javnog poziva nema na stranicama Ministarstva (iako je objavljen 20.08.2007.). Isto vrijedi i za Mjeru potpore pojedinačnim poslovnim projektima. Zato ću ukratko navesti najosnovnije uvjete za ostvarivanje Mjere samozapošljavanja, a za detalje (i formulare zahtjeva) trebate se obratiti Centrima za PSP ili Područnim jedinicama MOBMS-a u vašim županijama. Ciljnu skupinu za Mjeru samozapošljavanju čine nezaposleni HB i nezaposlena djeca poginulih, nestalih ili zatočenih HB. Opći uvjet za osobe iz ciljne skupine je da su najmanje 3 mjeseca nezaposlene u trenutku podnošenja zahtjeva ili da su registrirale djelatnost nekon 13. travnja 2006., a bile su nezaposlene najmanje 3 mjeseca u trenutku registracije djelatnosti. Iznos novčane potpore: 20.000,00 kn, jednokratno i nepovratno ukoliko se namjenski utroši. Po ovom javnom pozivu bit će odobreno 450 zahtjeva. Zahtjev se podnosi MOBMS-u, Park Stara Trešnjevka Z, ZGB. Uz ispunjen zahtjev treba priložiti: - potvrda o statusu HB ili presliku iskaznice HB-a ili potvrdu o statusu člana obitelji (djeteta) smrtno stradalog, zatočenog ili nestalog HB-a; - izlist radnog staža iz HZMO, br. evidencije 133; - uvjerenje o nezaposlenosti HZZO-a (ako je prijavljen kod HZZO); - dokaz o registraciji djelatnosti (obrt, trgovačko društvo, zadruga ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo); - dokaz o vlasništvu ili najmu poslovnog prostora, zemljišta, koncesije, licence i sl. (ako je isto potrebno za obavljanje djelatnosti); - poslovi plan. Zapreke za ostvarivanje ove potpore: - obveznici uplate mirovinskog osiguranja kod HZMO-a (osim onih koji su obveznici postali nakon 13.04.2006.); - osobe koje imaju produženo osiguranje kod HZMO-a; - osobe koje ostavruju naknadu plaće kod HZZO-a kao nezaposleni HB; - osobe kojima je u tijeku postupak ostvarivanja prava na mirovinsko osiguranje; - korisnici i podnositelji zahtjeva za opskrbninu mlađi od 50 (M) odnosno 40 (Ž) godina; - osobe koje su već koristile ovu potporu. Javni poziv je otvoren do 18.09.2007.

Ukoliko imate dokaze u pogledu staža koji su mogli dovesti do drugačijeg rješenja da su bili poznati ili upotrebljeni u prijašnjem postupku, možete obnoviti postupak priznavanja mirovine kod nadležnog tijela HZMO-a. ZOMO propisuje da se postupak može obnoviti i izvan rokova iz ZUP-a, pa nema opasnosti od isteka roka. Postupak obnove se provodi po propisima koji su bili na snazi kada ste odlazili u mirovinu. S obzirom da vam mirovinu nisu priznali po odredbama ZOMO-a ili ZOPHBDR-a, već po Zakonu o mirovinskom osiguranju DVO i OSO, u postupku obnove trebala bi vam se ponovno računati mirovina po odredbama toga Zakona. S obzirom da vam invalidska mirovina nije priznata po odredbama ZOPHBDR, mirovina vam se neće prevoditi. Jedini način da vam se invalidska mirovina računa po odredbama novog ZOPHBDR-a jest da kod HZMO-a pokrenete postupak utvrđivanja stupnja invalidnosti zbog pogoršanja zdravstvenog stanja. U tom slučaju, sve ovisi o vašoj medicinskoj dokumentaciji te ocjene nadležnog prvostupanjskog vještaka i Povjerenstva za reviziju. Mislim da vam je ova zadnja solucija bolja od vraćanja iskaznice, spomenice i limarije, jer s tim nećete ništa riješiti, osim što ćete, možda, biti kratka vijest u dnevnim novinama. Sretno.

Eventualno povećanje invalidnosti u postupku priznavanja statusa HRVI ne utječe na njegova mirovinska primanja sve do trenutka kada na osnovi ev. povećane invalidnosti (HRVI) ne zatraži kod HZMO-a novu ocjenu uzroka invalidnosti. Ukoliko HZMO uvaži njegov zahtjev i promjeni mu omjer u korist ratnih uzroka, imat će (vjerovatno) bolji iznos mirovine, uz rizik privremenosti.

Bez obzira koliko dugo je vaš kolega imao trajnu invalidnost po osnovi ranjavanja i kolika ona bila, ukoliko mu se psihičko oboljenje prvi put priznaje to oboljenje će biti priznato privremeno do 3 godine pa onda trajno, a isto vrijedi i za ukupna invalidnost. Svako drukčije rješenje (odnosno nalaz) bi bilo nezakonito. Dakle, u nalazu i mišljenju, u točki 1., trebalo bi stajati (nepromjenjena) invalidnost za ranjavanje uz koju će pisati napomena "trajno", a u točki 2. bi trebala biti navedena psihička bolest koja će mu se priznati privremeno, te će i ukupna invalidnost biti "privremena do ...".

Da li su vam u obrazloženju navedenog rješenja naveli u kojoj protuvrijednosti vam pripadaju dionice bez naplate i kako su do tog iznosa u vašem slučaju došli (odnosno koja je vrijednost dionica bila na dan donošenja rješenja)? Naime, ukoliko se u međuvremenu nije što promjenilo, kao 40% HRVI-a pripada vas pravo na dinice bez naplate u vrijednosti od 8.800 DEM (propis je donesen, čini mi se, 1992.-93.). Ukoliko u obrazloženju navedenog rješenja ništa nije objašnjeno, pokušajte sami saznati vrijednost navedenih dionica na dan donošenja rješenja, pa će vam biti lakše odlučiti o eventualnom korištenju pravnog lijeka protiv navedenog rješenja.

Na početnom postu bosna je konstatirao: "Slazem se sa svima koji su rekli da svakoj udovici treba prekinuti mirovinu ako se uda ili zasnuje vanbracnu zajednicu jer je to užasno djelo i ponizenje za nase poginule oceve." U koja dva slučaja udovica gubi pravo na obiteljsku mirovinu/invalidninu i kada nema pravo na iste, rečeno je u nekoliko sljedećih postova. Sva kasnija rasprava koja izlazi izvan toga zakonskog okvira ne spada u pravna pitanja, niti u ovaj PF, pa ne bi valjalo da je nepotrebno razvlačimo.

Tko je vlasnik "neodgovarajućeg" stana, odnosno da li se pitanje odnosi na korištenje stambenog kredita za poboljšanje uvjeta stanovanja u objektu kojeg ste vlasnik ili je riječ o korištenju stambenog kredita za izgradnju obiteljske kuće na ustupljenom građevinskom zemljištu?

Zakon je tako i propisao. Naime, udovica do navršene 40-te godine ne može koristiti prava člana obitelji smrtno stradalog HB, osim ako nije nesposobna za rad. Međutim, ako ima djecu (naravno, sa poginulim HB-om) ima ta prava dok god imaju i djeca. Sklapanjem novog braka ili zanemarivanjem svojih roditeljskih dužnosti, to pravo gubi, neovisno o životnoj dobi. Zamislite udovicu sa, recimo, četvoro maloljetne djece, što ona još može raditi osim skrbiti o djeci? Institut obiteljske mirovine nije nikakava novost i nije specifična samo za Hrvatsku, imaju je sve moderne zemlje. Evo, npr. moj pradjed je poginuo 1917. kao k.u.k narednik i moja prabaka je sve do svoje smrti 1979. dobivala austrijsku obiteljsku mirovinu s osnove njegove smrti. Ono što sam htio naglasiti, a nadam se da ste shvatili, jest da je zakonodavac propisao da i izvanbračna supruga ima prava iza smrti/nestanka HB iz DR, ali nije predvidio da naknadno zasnivanje iste takve izvanbračne zajednice bude razlogom za prestanak prava na obiteljsku mirovinu i/ili invalidninu. Tu nelogičnost sam pokušao naglasiti. Međutim, gledajući s čisto praktične strane, mislite li da je jednostavno dokazati da je neko u izvanbračnoj zajednici, ako taj netko i njegov izvanbračni drug nisu voljni to sami priznati? Nije to lako ni izvanbračnim suprugama koje na sudu dokazuju da su živjele u izvanbračnoj zajednici sa poginulim/nestalim HB iz DR. Ako bismo htjeli malo više o ovoj temi, trebali bi znati da su prethodni zakoni, uz življenje u zajedničkom kućanstvu određeni broj godina, tražili da izvanbračna supruga s hrvatskim braniteljem ima dijete iz te izvanbračne zajednice. S time bi dokazivanje izvanbračne zajednice, naoko, trebalo biti jednostavnije. Hm, ali što je s onima koji nisu imali (ili nisu mogli imati) djecu, a imaju npr. 50 godina? Zbog toga je zakonodavac novim Zakonom očito išao na olakšanje dokazivanja postojanja izvanbračne zajednice kada se radi o priznavanju prava iza poginulog/nestalog HB, ali - svjestan da će se zasnivanje nove izvanbračne zajednice teško dokazati - nije istu predvidio kao razlog za prestanak tih istih prava. Tako kaže Zakon, a sve ostalo o čemu bi mi ovdje mogli govoriti na ovu temu jest u sferi morala, a ne prava.

Bračni drug smrtmo stradaloga HB gubi prava iz Zakona koja je ostvario kao član obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata u dva slučaja: - stupanjem u brak i - ako zlorabi ili grubo zanemari roditeljske dužnosti i prava prema djeci s kojom koristi ta prava pa mu je roditeljska skrb oduzeta odlukom suda u izvanparničnom postupku. Prema tome, sviđalo se to nama ili ne, izvanbračna zajednica nije Zakonom predviđen razlog za gubitak prava bračnog druga smrtno stradaloga HB. Da li je pravično da izvanbračna zajednica u ovom slučaju nije izjednačena sa bračnom. Mislim da nije, posebice jer Zakon, kada govori o statusu člana obitelji, određuje da se članom uže obitelji smrtno stradaloga, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja prema ovome Zakonu smatra i izvanbračni drug koji je s hrvatskim braniteljem iz Domovinskog rata do njegove smrti, zatočenja ili nestanka živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine (status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku). Ako je (sudski utvrđeno) postojanje izvanbračne zajednice dovoljan razlog da bi netko stekao status člana obitelji smrtno stradaloga HB iz DR, smatram da bi kasnije zasnivanje iste takve izvanbračne zajednice definitivno trebao biti razlog za prestanak prava. Međutim, kako sam ranije napisao, zakonodavac je zauzeo drugačiji stav koji trebamo poštovati dok se eventualno ne promijeni.

Ukoliko vam u postupku priznavanja statusa HRVI-a u izreci rješenja nisu odbili dio zahtjeva koji se odnosi na oboljenje F 42, ima se smatrati da vam to oboljenje nisu ni ocjenjivali. Prema tome, činjenica da u postupku priznavanja statusa HRVI-a nije uopće ocjenjivano oboljenje F 42, nije presudna da bi se navedeno oboljenje svrstalo kao bolesti koje nisu posljedica sudjelovanja u DR. Bitno je što vam se navodi u nalazima koji sadrže tu dijagnozu. Ako tamo stoji da je navedeno oboljenje posljedica rata, imate osnove za tužbu protiv drugostupanjskog rješenja HZMO-a, a u njoj se pozovite na te nalaze. Međutim, ako su vam u postupku priznavanja statusa HRVI-a odbili dio zahtjeva koji se odnosi na oboljenje pod šifrom F 42, u tom slučaju situacija nije najpovoljnija za vas.

U jednom starijem postu naveo sam da je jako bitan referent koji vam zaprima zahtjev za priznavanje statusa HRVI-a i rješava o istom u prvom stupnju. Naime, bez obzira na titulu i nivo znanja kojim raspožete, za vrijeme trajanja upravnog postupka vi ste "neuka stranka". Jedno od načela našeg upravnog postupka je pomoć neukoj stranci, koju pomoć je dužan pružiti referent koji vam vodi postupak. Naime, po vašoj priči grešku je počinio referent u prvom stupnju jer: 1. nije vam objasnio kako u zahtjevu formulirati bolesti koje su predmet postupka (nije isto napisati da tražite status HRVI-a po osnovi oboljenja PTSP ili po osnovi oboljenja psihe - zadnji pojam obuhvaća svako psihičko oboljenje koje ev. imate) 2. ako je PLP cijenilo oboljenje koje nije predmet postupka, prvostupanjski referent je bio dužan navedeni nalaz vratiti PLP-u na ispravak. Možda ova točka 2 nije baš jasna pa ću je obrazložiti. Sve ono što ste citirali iz Pravilnika stoji, ali članak 13. Pravilnika o radu liječničkih povjerenstava (...) jasno navodi da PLP daje nalaz i mišljenje na pismeni zahtjev prvostupanjskog tijela te da se PLP dužno izjasniti o svim činjenicama i okolnostima spomenutim u zahtjevu prvostupanjskog tijela, uzimajući u obzir i svu dokumentaciju priloženu uz taj zahtjev, ali samo onu dokumentaciju koja se odnosi na oštećenje organizma koje je predmet postupka. Ovo "koja je predmet postupka" vraća nas ponovno na početak i nadam se da shvaćate onu konstataciju da je važno kako u zahtjevu formulirati za koje se oboljenje traži status HRVI-a. Naime, vaš zahtjev se u pogledu oboljenja koje je predmetom postupka mora slagati sa zahtjevom koji referent upućuje nadležnom PLP-u. Ako mislite da je sve ovo pretjerano cjepidlačenje, slažem se s vama, ali time samo možemo potvrditi da je važnost prvostupanjskog referenta koji vam radi predmet izuzetno velika (upravo zato jer ste "neuka stranka" u postupku). Oni koji su u ovom poslu od ranije, znaju da se isprva cijenilo cjelokupno zdravstveno stanje HB-a i utvrđivalo što jest, a što nije posljedica rata, bez obzira što stranka navodila u svom zahtjevu (otprilike, slično sadašnjem postupku kod HZMO-a). Međutim, vjerovali ili ne, taj "liberalan" način rada uzrokovao je još veći nered i nepravde od sadašnjeg, jer je liječnicima davao veliku slobodu i diskreciju u ocjenjivanju, što je često dovodilo do davanja mita, lažnih invalida, "previda" nekih oboljenja i ostalih ružnih stvari koje su vam svima i te kako poznate. Zato je uvedeno pravilo da sam HB mora u svom zahtjevu navesti oboljenja/rane/ozljede za koja smatra da mu treba priznati status HRVI-a. Nitko vas ne spriječava da napišete sva oboljenja/rane/ozljede koja imate i da za to tražite status HRVI-a. PLP, a kasnije i DLP, moraju se očitovati o svakom od tih obljenja/rana/ozljeda i obrazložiti svoju ocjenu. Moj vam je savjet da nikada ne pišete samo jednu dijagnozu ako se njih nekoliko javlja u nalazima (ili ako jedna uzrokuje drugu, odnosno ako su na bilo koji način povezane). Npr. čest je slučaj da HB ima više dijagnoza po osnovi psihičkog oboljenja (PTSP, problemi prilagodbe, trajne promjene osobnosti depresija itd.) i tu bi bilo pogrešno pisati samo PTSP, već treba tražiti priznavanje statusa HRVI-a po osnovi oboljenja psihe (dakle, svih psihičkih oboljenja). Isto vrijedi i za druga oboljenja (kralješnica, noga, gastro oboljenja - uvijek navesti širi pojam, slično kako su podjeljene glave u Listi oštećenja organizma). Podrazumijeva se da sve navedeno vrijedi i za ozljede i rane (npr. amputacija noge često izaziva promjene na zdravoj nozi ili u kukovima). Dalje, više od 90% rješenja "padne" na Upravnom sudu jer nalaz i mišljenje nije jasno i dovoljno obrazloženo. Prema tome, ako je DLP odlučio drugačije nego PLP, dužan je to potpuno, jasno i dovoljno obrazložiti. To su dužni napraviti za svaku bolest/ozljedu/ranu koja je predmet postupka (drugim rječima, za svaku bolest/ozljedu/ranu koju ste naveli u svom zahtjevu). Ono što je kod vas bitno je slijedeće. Ako sada pristanete na ocjenu iz nalaza DLP-a, u slijedećoj terminaciji vam neće razmatrati oboljenja/ozljede/rane koja su svrstana pod točku 3. toga nalaza ("nisu posljedica rata"). Takva oboljenja/ozljede/rane neće vam se razmatrati ni u postupku pogoršanja nakon dvije godine (jer je već utvrđeno da nisu posljedica sudjelovanja u DR, a vi na to niste ustali tužbom). Znam da je suđenje dugotrajno i neizvjesno, ali razmislite o svim posljedicama odluke koju ćete donijeti. Kako vi navodite, nije u pitanju "previd" DLP-a već nestručnost i površnost u obradi predmeta, ali i površnost drugostupanjskog referenta koji je takav nalaz prihvatio kao zakonit i na temelju njega donio spomenuto drugostupanjsko rješenje. Što se tiče oboljenja koje nije trebalo biti predmetom postupka, u svakom slučaju se nije trebalo svrstati pod točku 3. nalaza DLP-a (budući su u obrazloženju naveli da nije bilo predmetom postupka, ne mogu ga navoditi u nalazu pa ni pod točku 3., jer bi to značilo da su ocjenili da nije posljedica rata). I na kraju, DLP može "urazumiti" samo presude Upravnog suda i pedantan rad drugostupanjskih referenata u pogledu prihvaćanja samo zakonitih nalaza, a sve nezakonite vraćati na ispravak. Ispričavam se na dužini posta i sretno.

Ako ste do prevođenja imali omjer 60% (40% ozljeda + 20% oboljenje uzrokovano sudjelovanjem u obrani suvereniteta RH) - 40% (invalidnost nastala izvan okolnosti sudjelovanja u DR), taj omjer će vam ostati i nakon prevođenja. U postupku prevođenja mijenja se jedino način izračuna invalidska mirovine za HB iz DR.

Status HB će vam priznati za vrijeme provedeno u ročnom sastavu, ali to ne znači da će se automatski status MVI-a prevesti u HRVI (nema mjesta žalbi na status MVI-a, kako navodite). Ono što je ključno u vašem slučaju, a vidim da ste i sami toga svjesni, jesu okolnosti stradavanja. Naime, jedna od novina u važećem Zakonu jest da se "obuka i priprema za odlazak na bojište" uzima kao sudjelovanje u obrani suvereniteta RH, što u prijašnjim Zakonima nije bio slučaj, već je, najčešće, Upravni sud u takvim slučajevima zauzimao stav da je riječ o stradanju u obrani suvererniteta RH (poznati su tako slučajevi stradavanja prilikom pokazne vježbe bacanja ručne bombe ili vježbe spec. policije kada je greškom aktivirana RB, itd - u oba slučaja radilo se o pripremama za odlazak na bojišnicu). Prema tome, kada dobijete potvrdu o statusu HB-a zatražite kod nadležnog tijela priznavanje statusa HRVI po osnovi ozljede iz 1993. godine (za koju već imate priznat status MVI-a). Ne očekujte lagan postupak jer, kako sam već naveo, ključne su okolnosti stradavanja (pretpostavljam da ste godine 1996. izgubili status "ratnog vojnog invalida" kada je stupio na snagu Zakona o pravima HB, i to upravo radi okolnosti stradavanja - ispravite me ako griješim). Što se tiče drugih činjenica: - MOBMS svima rješava u drugom stupnju u vezi priznavanja statusa MVI-a i prava na osobnu invalidninu po toj osnovi (bez obzira da li MVI ima status HB ili nema - nadležnost je propisana Zakonom). - Pravo na besplatan prijevoz u Gradu Zagrebu rješava se propisima koje donosi Grad Zagreb, a ne propisuje se Zakonom o pravima HB niti Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (koliko mi je poznato to pravu u ZG imaju svi invalidi - što nije slučaj u svim gradovima). - Na Listi za stambeno zbrinjavanje možete biti samo ukoliko imate trajno priznat status HRVI-a. Dakle, o tome treba razmišljati tek kada i ukoliko ostvarite status HRVI-a. Pozdrav i sretno.

Vama ostaje pravo na obiteljsku mirovinu dok god ispunjavate uvjete iz Zakona. S obzirom da ste pravo na obiteljsku mirovinu stekli po odredbama ZOPHBDR, koji točno određuje način izračuna iste, za vas se u suštini neće ništa izmijniti. Naime, po odredbama ZOPHBDR mirovinski faktor (MF) je isti kod izračuna obiteljske mirovine koja pripada bračnom drugu i djetetu ili samo djetetu (1,0). Međutim, da ste vi izgubili pravo na obiteljsku mirovinu, vašoj majci bi se iznos obiteljske mirovine računao po MF=0,8. U slučaju koji navodite, HZMO mora donijeti novo rješenje kojim će utvrditi prestanak prava na obiteljsku mirovinu za vašu majku i nastavak prava za vas (uz navođenje iznosa obiteljske mirovine). Međutim, ukoliko ste ujedno i korisnici prava na obiteljsku invalidninu, iznos iste će vam se sigurno smanjiti na 1.912,45 kuna (dakako, ako ste jedini korisnik).

Bitan je datum koji piše na nalazu i mišljenju DLP-a, a ne datum kada ste dobili rješenje (i rok od 3 godine se počinje računati od dana prvog nalaza DLP-a, a ne od dana zaprimanja drugostupanjskog ili prvostupanjskog rješenja). Moguće je da su nečija rješenja poslana 3 mjeseca prije vašeg, a da su nalaz i mišljenje DLP-a donijeti kasnije od vašeg (npr. osobni pregled, traži se dodatni pregled u specijalističkoj ustanovi ili nadopuna medicinske dokumentacije, službenik koji je obrađivao vaš predmet brže radi od drugog i sl.) Inače, da vam 3 godine ističu unutar mjesec dana, DLP bi vam dao trajnu invalidnost, ali za 3 mjeseca je to već malo teže. Pokušajte preko udruga iz DR, ako ste član neke od njih - one mogu, u posebnim (opravdanim) slučajevima, utjecati na listu za stambeno zbrinjavanje.

ZOPHBDR govori samo o mogućnosti jednokratnog oslobađanja od plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko. Ako sam dobro razumio, kod vas nije riječ o poljoprivrednom zemljištu. Čak i da jest, osnovni preduvjet za prenamjenu jest da je riječ o zoni u kojoj je GUP-om predviđena izgradnja objekata (građevinska zona). Guranje inicijative za promjenu urbanističkih planova mukotrpan je posao, naročito ako ste sami zainteresirani za to.

Nekoliko napomena. Odlikovanja i priznanja RH dodjeljuje Predsjednik Republike na svoj poticaj ili na prijedlog Državnog povjerenstva za odlikovanja i priznanja RH. Navedenom Državnom povjerenstvu poticaj za dodjelu odlikovanja i priznanja mogu podnijeti razna državna tijela (i građani posredstvom tih tijela), a među njima Sabor, Vlada i ministarstva. Spomenica domovinske zahvalnosti dodjeljuje se hrvatskim državljanima za časnu i uzornu službu za razdoblje od 5, 10, 15, 20 i više godina pa poticaj, po prirodi stvari, daje nadležno ministarstvo (MORH). Isprave o dodjeli odlikovanja i priznanja potpisuje predsjednik RH. Nakon potpisivanja odluke Predsjednika RH o dodjeli odlikovanja i priznanja, Odjel za odlikovanja i priznanja Ureda predsjednika RH odlučuje se o tome tko će uzručiti odlikovanja. Sva dodjeljena odlikovanja moraju se uručiti u kalendarskoj godini u kojoj je odluka potpisana. Iznimno, uručenje se može provesti u prvom kvartalu slijedeće godine. Stoga, po meni, za sva pitanja vezana za odlikovanja i priznanja najbolje je obratiti se Odjelu za odlikovanja i priznanja Ureda predsjednika RH. Naime, Uredi za obranu vode evidenciju o odlikovanjima i priznanjima, ali ne odlučuju o dodjeli niti o nadnevku i osobi koja uručuje odličja. Nadalje, MOBMS nema ništa sa dodjelom odlikovanja i priznanja, osim što se - kao i druga ministarstva - može javiti kao poticatelji za dodjelu. Usput, nadležno minostarstvo (MORH) donosi određene naputke u svezi dodjele odlikovanja i priznanja koja se dodjeljuju DVO-ima, pa je tako, recimo, 1995. izdan naputak o dodjeli odlikovanja "Red hrvatskog križa" kojim se pobliže određuju uvjeti pod kojima se navedeno odlikovanje dodjeljuje (teško) ranjenim HB.

Ide li?

Edip: - Sizife, kako posao? Sizif: - Ma yebi si mater!