morskywuk

Nema trećestupanjskog liječničkog povjerenstva. Ili je riječ o rednom broju PLP-a (ima ih 4., pa ako ih tako razvrstavaju ...) ili je riječ o rednom broju liječničkog povjerenstva na nekom od PLP-a (vjerovatnija opcija). Na svakom PLP-u i na DLP-u postoji više povjerenstava koja se označuju rimskim brojevima. Npr. V. povjerenstvo na DLP-u nekada je označavalo liječničko povjerenstvo koje daje ocjenu u slučaju isključivo psihičkog oboljenja. Međutim, danas, kod velike fluktuacije zahtjeva za psihička oboljenja, taj broj vjerovatno ne znači ništa. Vještačenje kod stručnog tima (ako je medicinska dokumentacija starija od 10 godina), kako je flak s pravom naveo, ne daje prvostupanjsku ocjenu već samo ocjenjuje da li je je određena bolest posljedica sudjelovanja u DR ili nije. Ta je ocjena preduvjet za odlazak na PLP.

U suštini je tako, jer DLP ima mogućnost donjeti potpuno drugačiji nalaz od PLP-a.

Na tome treba inzistirati kada se pokrene postupak utvrđivanja novog % invalidnosti radi pogoršanja, naravno, ukoliko PLP&DLP ne primijene čl. 9. Pravilnika. Prilikom podnošenja navedenog zahtjeva, bilo bi dobro u samom zahtjevu navesti činjenicu sudjelovanja u DR kao maloljetna osoba.

"Ako nakon donošenja konačnog rješenja o pravima iz ovoga Zakona kod HRVI iz Domovinskog rata nastupe promjene koje su od utjecaja na postotak oštećenja organizma utvrđenog konačnim rješenjem, HRVI iz Domovinskog rata može, nakon isteka dviju godina od dana donošenja konačnog rješenja, podnijeti zahtjev za utvrđivanje novog postotka oštećenja organizma."

Postupak utvrđivanja novog % invalidnosti radi pogoršanja zdravstvenog stanja nije isto što i prevođenje. U postupku utvrđivanja novog % invalidnosti radi pogoršanja PLP&DLP utvrđuju da li je - na osnovu medicinske dokumentacije koju prilažeš uz zahtjev - došlo do povećanja invalidnosti (pogoršanja) ili nije, a u odnosu na stanje koje je utvrđeno na posljednjoj ocjeni. Dakle, po prirodi stvari, u tom postupku ne može se smanjiti % invalidnosti koji već imaš. Drugo, a vezano za već navedeno, u "igri" je samo novija medicinska dokumentacija, tj. nalazi od zadnje ocjene pa do dana obavljanja pregleda.

HB-u iz Domovinskog rata koji je u vrijeme Domovinskog rata kao maloljetnik bio izložen teškim životnim uvjetima i zbog toga je nastupilo oštećenje organizma psihosomatskoga karaktera, postotak oštećenja organizma predviđen u Listi može se povećati za 10 ili 30. HRVI iz Domovinskog rata koji je u vrijeme nastanka oštećenja organizma bio maloljetan, a kod njega je zbog toga oštećenja nastupilo i psihosomatsko oštećenje najkasnije u roku jedne godine od nastanka oštećenja organizma, postotak predviđen u Listi može se povećati za 10 ili 30. To su dvije moguće situacije za primjenu članka 9. Pravilnika. Za početak pogledajte nalaz i mišljenje DLP-a temeljem kojeg vam je priznat status HRVI-a i provjerite da li je na njemu igdje napisano "čl. 9. Pravilnika" ili samo "čl. 9.".

Sastaviti dopis i poslati HFP-u sa preslikom drugostupanjskog rješenja kojim se priznaje status HRVI-a i preslikom osobne iskaznice. Ako je iskaznica nova pa nema JMBG, onda još treba priložiti presliku dokumenta koji sadrži taj broj (npr. domovnica). U dopisu navesti samo osnovne podatke, npr: (ime, prezime, adresa) HRVATSKI FOND ZA PRIVATIZACIJU Sektor upravljanja Ivana Lučića 6 10000 ZAGREB PREDMET: Zahtjev za dodjelu dionica bez naknade Rješenjem Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, KLASA: , URBROJ: od godine, priznat mi je status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata IX. skupine, za stalno. Sukladno odredbama članka 21. Zakona o privatizaciji, molim da mi se kao hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata prizna pravo na dodjelu dionica bez naknade. Podnositelj zahtjeva ___________________ U prilogu: 1 rješenje Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, KLASA: , URBROJ: od godine, 2 preslika osobne iskaznice.

Nisam siguran da sam u potpunosti razumio pitanje. Ako se odnosilo na postojanje više žalbenih razloga i na koji način se o njima rješava, odgovor je da se o svim žalbenim razlozima, u pravilu, rješava jednim rješenjem.

Iz ZOPHBDR: "(1) Vrijednosni bod radi određivanja invalidske mirovine hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata za invalidnost (opća ili profesionalna nesposobnost za rad) koja je u cijelosti ili u dijelu nastala kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti, odnosno pojavom bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske utvrđuje se na temelju pripadajuće osnovice za čin i ustrojbeno mjesto hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz članka 20. ovoga Zakona, tako da se osnovica utvrđena za godinu koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu podijeli s prosječnom godišnjom plaćom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za tu kalendarsku godinu. (2) Vrijednosni bod radi određivanja mirovine utvrđuje se prema vrijednosnom bodu u godini koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu."

Ne mogu biti članovi tvog kućanstva jer je riječ o (neutralnim) svjedocima koji trebaju potvrditi tvoju izjavu o sastavu kućanstva. Moraju biti punoljetni.

Sudjelovanje u kuponskoj privatizaciji po jednoj osnovu (npr. prognanik) ne isključuje pravo na dinice bez naknade koje pripadaju priznatom HRVI-u. Za informacije se obratite Uredu državne uprave u vašoj županiji koji je rješavao o statusu HRVI-a za vašeg ujaka, Centru za PSP ili Područnoj jedinici MOBMS-a u toj županiji. Osnovne informacije o ovoj problematici možete saznati i u lokalnoj udruzi HVIDRA. Uglavnom, za podnošenje zahtjeva HFP-u radi ostvarivanja prava na dionice bez naknade nije predviđen rok pa prema tome ne može se govoriti o kašnjenju. Pravo na udjele u Fondu HB-a imaju svi HB, bez obzira da li su već ostvarili pravo na dionice bez naknade ili su sudjelovali u kuponskoj privatizaciji. Vaš ujak je već trebao dobiti obavijest o udjelima, a ako nije neka se obrati MOBMS-u.

Ovo pitanje se često postavlja pa da se ne ponavljamo vidi na: http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=19328&forum=33

Teorija (obratiti pažnju na stavak 2.): (1) Ako je pravomoćnim rješenjem stranka stekla kakvo pravo, a organ koji je donio to rješenje smatra da je u tom rješenju nepravilno primijenjen materijalni zakon, može rješenje ukinuti ili izmijeniti radi njegova usklađivanja sa zakonom samo ako stranka koja je na temelju tog rješenja stekla pravo na to pristane i ako se time ne vrijeđa pravo treće osobe. Pristanak stranke obavezan je i za izmjenu na štetu stranke pravomoćnog rješenja kojim je stranci određena obveza. (2) Uz uvjete iz stavka 1. ovog članka, a na zahtjev stranke može se ukinuti ili izmijeniti i pravomoćno rješenje koje je nepovoljno za stranku. Ako organ nađe da nema potrebe da se rješenje ukine ili izmijeni, dužan je o tome obavijestiti stranku. (3) Izmjena rješenja na temelju ovog članka djeluje samo ubuduće. (4) Rješenje na temelju st. (1) i (2) ovog članka donosi ... drugostepeni organ samo kad je svojim rješenjem odlučio o stvari. (5) .... Ako je rješenje donio drugostepeni organ ... protiv tog rješenja može se pokrenuti upravni spor. Praksa: DLP će donijeti novi nalaz i mišljenje koje će najvjerovatnije biti isti u pogledu %, ali će sada svi psihijatri biti na broju. Krivci: Tajnik DLP-a, službenik koji je na temelju takvog NIM napisao rješenje, parafant koji je takvo rješenje parafirao i onaj tko ga je potisao. Utjeha: Ako niste podnijeli tužbu protiv drugostupanjskog rješenja koje se temeljilo na ovakvom "feleričnom" NIM DLP-a, pa ste u međuvremenu promijenili mišljenje, ovo je prilika (mislim, nakon donošenja novog drugostupanjskog rješenja na temelju novog NIM DLP-a) za tužbu.

Vrijedi za oboljenja koja su isključivo ili između ostalog uzrokovana ratnim stresom: uvijek tražite da vam liječnici koji vam kažu takvu informaciju istu napišu u medicinskoj dokumentaciji. Ovisno o konkretnom slučaju, to bi moglo biti prilično bitno ukoliko dođe do upravnog spora. Pozdrav i sretno.

Sve onako kako vam je Duro napisao, osim što vam je iznos invalidske mirovine izračunat po ZOMO-u bio manji od najniže mirovine pa vam se u tom slučaju, kao HB-u sa utvrđenom profesionalnom nesposobnošću za rad, priznaje navedeni iznos mirovine u svoti od 1.657,08 kn. Ukoliko dobijete status HRVI-a, pokrenite postupak kod HZMO-a za ocjenu nove invalidnosti zbog nastalih promjena. Pozdrav.

Pa, s obzirom da ste u trenutku odlaska u mirovinu već imali priznat status HRVI-a, čudno je što ste uopće pristali na odlazak u invalidsku mirovinu po članku 6a. Da li je u pitanju neinformiranost ili otpremnina? S obzirom na utvrđen status HRVI-a, sada možete probati s obnovom postupka, to prolazi kod HZMO-a. Što se tiče "mirovine po članku 6a.", obratite pažnju na izreku rješenje, jer tu nigdje nećete naći napisan taj članak, niti piše da ste u mirovinu otišli kao neperspektivni za HV, već piše: "pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad". Prema tome, čak da ste i potpuno zdrava osoba, po tom rješenju otišli ste u invalidsku mirovinu, pa - po prirodi stvari - možete tražiti i bez ostvarenog statusa HRVI-a (!) utvrđivanje novog invaliditeta zbog, recimo, pogoršanja. U praksi ide, a da li je to u redu, drugo je pitanje. Još za kraj, činjenica da netko ima oboljenje PTSP nije garancija da će ostvariti opću nesposobnost 100% uzrokovanu sudjelovanjem u DR. Ipak je ta ocjena povezano sa općim zdravstvenim stanjem osiguranika, a nije isključivo vezanu za neku točno određenu bolest. Pozdrav.

Iz Zakona: "Status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona utvrđuje Ministarstvo obrane, odnosno Ministarstvo unutarnjih poslova na temelju činjenica o kojima vodi službenu evidenciju ili nakon provedenoga upravnog postupka, ukoliko osoba iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona nije upisana u službenoj evidenciji te o tome izdaje potvrdu. Za provođenje postupka utvrđivanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata za pripadnike naoružanih odreda Narodne zaštite i Hrvatskih obrambenih snaga (HOS-a) nadležne su Uprava za obranu prema mjestu prebivališta podnosioca zahtjeva. O žalbi protiv rješenja Uprave za obranu rješava Pravna služba Ministarstva obrane."

Ja ću pokušati ponovno nešto napisati o ovom (ne tako malom i jednostavnom) problemu Za početak da ponovim: vještačenje stručnog tima NIKADA, ni jednim propisom kojim se reguliraju prava iz zdravstvenog osiguranja, nije bilo predviđeno kao uvjet za ostvarivanje prava na 100% naknadu plaće HB koji je na bolovanju zbog oboljenja koje je posljedica sudjelovanja u DR. To je problem na koji sam pokušao ukazati u prethodnom postu. Ne postoji propis koji tako nešto propisuje. Međutim, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje, u dijelu koji se odnosi na pravo naknada plaće u iznosu 100% od osnovice, da to pravo imaju osiguranici za vrijeme bolovanja zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu. Kao što vidite, nigdje se ne spominje da je za ostvarivanje toga prava potrebno imati priznat status HRVI-a, tako da je traženje drugostupanjskog rješenja o priznatom navedenom statusu nečija improvizacija u HZZO-u. Pravilnikom je propisano da su Liječnička povjerenstva Zavoda stručno-medicinska tijela koja u postupcima ostvarivanja prava osiguranih osoba iz obveznog zdravstvenog osiguranja obavljaju stručno – medicinsko vještačenje, te o potonjem daju nalaz, mišljenje i ocjenu. Također je u Pravilniku navedeno i slijedeće: "Kada u postupku provođenja stručno medicinskog vještačenja pokrenutog na osnovi prijedloga izabranog doktora osigurane osobe, odnosno doktora specijalista ugovorne zdravstvene ustanove, odnosno ugovorne ordinacije privatne prakse liječničko povjerenstvo nije u mogućnosti donijeti valjanu ocjenu jer prijedlog nije dostatno obrazložen, odnosno jer uz prijedlog nije priložena potrebna medicinska dokumentacija obvezno je u neposrednom kontaktu (usmenom, a po potrebi i pisanim putem) s izabranim doktorom, odnosno doktorom specijalistom zatražiti dopunu obrazloženja, odnosno medicinske dokumentacije. Liječničko povjerenstvo ima pravo, ali i obvezu radi utvrđivanja relevantnog činjeničnog stanja i osiguranu osobu zatražiti dopunu medicinske i druge dokumentacije kojom ona raspolaže, a koju nisu mogli pribaviti na način utvrđen stavkom 1. ovog članka." Ta odredba Pravilnika daje pravo Liječničkom povjerenstvu HZZO-a da zatraži dopunu medicinske dokumentacije. To nije ništa sporno. Ali HZZO traži da stranka (osigurana osoba) sama pribavi nešto (vještačenje stručnog tima koje se provodi u postupku priznavanja statusa HRVI-a), što stranka ne može učiniti bez Ureda nadležnog za braniteljska pitanja (a Ured, opet, ga ne može uputiti na vještačenje bez prethodno podnesenog zahtjeva za priznavanje statusa HRVI-a). Kako je rok za podnošenje zahtjeva za priznavanje statusa HRVI-a po osnovi oboljenja prošao, navedeni Uredi nemaju pravnu osnovu da vas upute na to vještačenje stručnog tima na vaš zahtjev ili zahtjev HZZO-a (jer im to nije u nadležnosti). Prema tome, tražite li da vam se prizna 100% naknade plaće jer ste na bolovanju zbog oboljenja koje je posljedica sudjelovanja u DR, imali ili ne imali priznat status HRVI-a, HZZO nema osnova tražiti vještačenje stručnog tima (jer on nije osnovan za potrebe HZZO-a, a ako niste istovremeno podnijeli zahtjev za priznavanje statusa HRVI-a ili već imate priznat taj status - na istoga vas nema tko uputiti), niti ima pravo tražiti da priložite rješenje o priznatom statusu HRVI-a (jer se u Zakonu nigdje ne spominje da to pravo imaju isključivo HRVI). Nakon svega, postavlja se pitanje čemu onda služi njihovo povjerenstvo? Kako su radili do prije pola godine, kada nisu tražili vještačenja? Što će im opis ratnog puta i rješenje o statusu HRVI-a (ako već imate priznat status za to oboljenje ratni put je suvišan)? Suština je u ovome: nema se para pa se postavljeju nerazumni zahtjevi. Ukoliko su nerazumni i povezani za određeni rok ("U slučaju da liječničko povjerenstvo dopunu dokumentacije traži osiguranu osobu, obvezno joj je naznačiti koju dokumentaciju mora dostaviti, te joj odrediti rok dostave potonje koji ne može biti duži od 15 dana. Pri tome je osiguranu osobu potrebno upozoriti da će, ako u ostavljenom roku ne dostavi traženo, liječničko povjerenstvo donijeti ocjenu na osnovi raspoložive dokumentacije i u skladu s njom utvrđenog činjeničnog stanja."), onda su - kao neprovodivi - idealna osnova da vas odbiju sa zahtjevom. I još nešto za kraj: nijedan naputak ne može mijenjati citirane zakonske i podzakonske odredbe. Zato ću ponoviti da bi bilo dobro da o ovakvim slučajevima gdje vas HZZO "voza" obavijestite MOBMS, pa da čujemo što oni kažu o ovom problemu. Valjda ih se tiče.

Članak 20. Zakona o doplatku za djecu: (1) Pod kućanstvom korisnika razumijeva se zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenoga ukupnog dohotka svih članova obitelji bez obzira na stupanj srodstva. (2) Kod određivanja prava na doplatak za djecu i visine doplatka primjenom dohodovnog cenzusa ukupan dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini dijeli se na sve članove kućanstva. Prema tome, ukoliko vaša majka i brat žive zajedno s vama, vašim suprugom i djecom (ista adresa), zajedno privređujete i trošite ukupno ostvareni dohodak svih članova kućanstva (ne plaćate zasebne troškove stanovanja, već sve jednim računom), onda, po meni, nema zapreke da prikažete i njih kao članove vašeg kućanstva. Međutim, ukoliko ubrojite te "nove" osobe u sastav svog kućanstva, imajte u vidu da će tada ukupni dohodak vašeg kućanstva biti zbroj dohodaka i drugih primanja koje ostvarujete vi kao korisnik i svi članovi vašeg kućanstva, dakle i ti "novi" članovi (više o tome: čl. 19. navedenog Zakona). Pozdrav.

Po mom iskustvu, najčešće propisi kojima se uređuju neka davanja iz proračuna, a koja davanja su ograničena imovinskim cenzusom, sadržavaju definiciju pojma "kućanstvo" (obično uz navođenje "u smislu ovog Zakona"). Tako su i gornji citati iz Zakona o doplatku za djecu i Zakona o pravima HB iz DR i članova njihovih obitelji. Iako ova druga definicija izgleda drugačija od prve (ne navodi se srodnost članova kućanstva), u praksi su u suštini slične. Naime, navedeni pojam "kućanstvo" je bitan samo u jednom slučaju, a to je kada se određuje dio prihoda koji otpada na člana kućanstva podnositelja zahtjeva za priznavanje prava na opskrbninu. Međutim, tu se između ostalog navodi: " ... i članove njegove obitelji koji s njim žive u zajedničkom kućanstvu. Budući da isti Zakon (ZOPHBDR) drugim člankom određuje tko su članovi obitelji korisnika (bračni ili izvanbračni drug, bračna ili izvanbračna djeca, posvojena djeca i pastorčad, roditelji, maćeha, očuh i posvojitelj - svi čine tzv. širu obitelj), opet je vidljivo da se traži određena srodnost. Što se tiče prakse, barem iz mog iskustva, problem predstavlja onaj drugi dio određenja pojma "kućanstvo", a to je ono: "... zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda." Ovisno da li korisniku treba više članova kućanstva radi veće novčane pomoći, a nema prihoda u kućanstvu ili je malen, ili mu treba manje članova kućanstva jer imaju prihod pa mu to smeta radi cenzusa - broj članova kućanstva se lažira i to uz svekoliko sekundiranje susjeda i prijatelja koji korisnikovu izjavu o sastavu kućanstva potvrđuju svojim potpisom (nota bene, uz punu materijalnu i kaznenu odgovornost). Tako su mi vrlo poznate situacije o bračnim drugovima (nerazvedeni, ali "odjeljeni od kreveta i stola", jedan ima odlična primanja, a drugi - tražitelj nekog prava na novčanu pomoć - nema nikakva) koji tvrde da žive u istom stanu, ali uopće ne komuniciraju (kako li plaćaju komunalije, kojim redom koriste WC?). Međutim, unatoč tim problemima, a budući da je pitanje postavljeno u vezi javljanja na natječaj, neće biti nikakva greška ako se u prijavi navedu svi članovi šire obtelji koji žive u istom stanu/kući, te zajednički privređuju i troše ostvarene prihode (svih ili nekih članova tog kućanstva). Gdje čeljad nije bijesna ...

Pojedini zakoni definiraju pojam kućanstva i on u glavnom traži slijedeće uvjete (jedan ili oba): stupanj srodstva, te zajednički život, privređivanje i trošenje ostvarenih prihoda. Recimo: "Pod kućanstvom korisnika razumijeva se zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenoga ukupnog dohotka svih članova obitelji bez obzira na stupanj srodstva." Ili: "Kućanstvom, u smislu ovoga Zakona, smatra se zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda."

Nešto ste tu pobrkali. Da bi gospođa mogla ostvariti pravo na opskrbninu morala bi prethodno imati utvrđen status hrvatskog branitelja (ona, a ne njezin pok. suprug) ili HRVI-a ili biti korisnica obiteljske invalidnine. Ukoliko to nije slučaj, sama činjenica da je udovica umrlog hrvatskog branitelja ne daje joj osnova za ostvarivanje prava na opskrbninu. Prema tome, ukoliko nema ostvareno ništa od onoga što je gore navedeno, jedino što je gospođa mogla dobiti od MOBMS-a nakon suprugove smrti je jednokratna novčana pomoć, a ne "jednokratnu opskrbninu". Znači, da bi ostvarila pravo na opskrbninu gospođa najprije mora ostvariti jedan od navedenih statusa (HB, HRVI) ili pravo na obiteljsku invalidninu.

Ukoliko do sada niste koristili novčanu naknadu HZZ-a kao nezaposleni HB, javite se tom tijelu radi daljnih informacija. Također, imate mogućnost i priznavanja prava na opskrbninu po ZOPHBDR (vrsta socijalne pomoći za nezaposlene HB). Međutim, vodite računa da se pravo na opskrbninu i pravo na n. naknadu HZZ-a zbog nezaposlenosti međusobno isključuju. S obzirom da ste postavili i pitanje o mogućnosti ostvarivanja prava na mirovinu, također vodite računa da se ta dva prava (opskrbnina i mirovina) u pravili međusobno isključuju. BTW, pretpostavljam da ste mlađi čovjek, pa ukoliko vam to zdravstveno stanje dopušta, možda bi bilo bolje da razmislite o mogućnosti ostvarivanja prava na profesionalnu rehabilitaciju.

Navedene činjenice o postojanju statusa HRVI-a X. skupine i nezaposlenost nisu presudne da bi se odlučilo o nečijoj nesposobnosti ili sposobnosti za rad. Stoga, za početak, razgovarajte sa svojim izabranim liječnikom/liječnicom kako bi saznali njegovo/njezino mišljenje o vašoj radnoj sposobnosti i o ev. pokretanju postupka za utvrđivanje preostale radne sposobnosti. Za pokretanje tog postupka nema određenog zakonskog roka.

Jedina promjena koja kod vas nakon prevođenja treba nastati jest da umjesto sadašnje naknade plaće (u iznosu razlike između plaće koju primate kao zaposlenik i plaće koju bi primali kao DVO) trebate - uz plaću - ostvariti i pravo na (umanjeni) iznos invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad. Dakle, prevođenje vas ne "šalje" u mirovinu, već narečenu naknadu plaće "pretvara" u (umanjeni) iznos invalidske mirovine, bez obzira da li je za vas povoljnija naknada plaće ili navedena mirovina. Naprotiv, ukoliko bi željeli ići u mirovinu, morate pokrenuti postupak za ponovnu ocjenu preostale radne sposobnosti.