Totalna Parezija

Da ne otvaram novu temu, dižem iz pepela ovu staru skoro 12 godina, ali svježe izguglanu. Imam samo jedno pitanje: da li je još uvijek na snazi odredba ZN-a koja propisuje da oporuka koja nije vlastoručno napisana, kako bi bila valjana, mora biti potpisana od strane dva svjedoka? (situacija je ovakva: jedan od sunasljednika na ostavinsku raspravu donijet će oporuku koja je pisana na računalu, odnosno ispisana na printeru, te koju je ostaviteljica vlastoručno potpisala, ali na oporuci nema potpisa niti jednog svjedoka, iz razloga što svjedoci i nisu bili prisutni). Pretpostavljam da je predmetna oporuka ništetna. (?)

Hvala na informaciji, dobro je znati. Istjerat ću to do kraja, mada izgleda da neće ići glatko.

Poštovani Željac, iskreno se radujem Vašem uspjehu i čestitam na upornosti!

Evo, ne budi lijen - ovo je fotografija tužbe koju sam priložio MUP-u uz dopunu zahtjeva.

Opet vas izvještavam o predmetu tj. o tome kako stvari (ne) teku: 27.8. policijskoj upravi sam podnio zahtjev za dostavu podataka. Točno 27.9. (dakle, posljednjeg dana tridesetodnevnog roka) u poštanskom sandučiću sam našao dopis PU-a koji nije poslan poštom, već je očito da ga je netko osobno dostavio i ubacio u sandučić - možda se radi o pukoj koincidenciji, a možda je netko i namjerno čekao posljednji dan roka. (?) Predmetni dopis PU (anonimizirani) ovdje vam dostavljam kao prilog/fotografiju. Ukratko, u odgovoru na moj zahtjev piše da je uvidom u zahtjev vidljivo da je zahtjevu priložena privatna tužba "iz koje nije razvidno da je zaprimljena na Općinskom sudu u Rijeci", te da zahtjev nadopunim dostavljanjem dokaza da je tužba zaprimljena. Da pojasnim - zahtjevu sam priložio fotokopiju privatne tužbe iz koje stvarno nije vidljivo da je na sudu zaprimljena jer tužbu nisam osobno odnio na sud, već sam je predao preporučenom poštom. Smatram da je ovakvo "tjeranje maka na konac" nepotrebno - ako sam se potrudio napisati tužbu na nekoliko stranica (ne radi se o nekakvoj brljotini već o kvalitetnom tekstu) onda sam je vjerojatno i predao sudu. Uostalom, ne mogu imati dokaz da je predana ako sam je poslao poštom - povratnicu imam, ali to ne dokazuje da sam poslao upravo to, a ne nešto deseto. Ne budi lijen - istog dana, dakle 27.9., otišao sam na sud, u kaznenu pisarnicu, i tamo izvršio uvid u spis. Nisu mi dali da fotokopiram spis, ali dali su mi da ga fotografiram. Na fotografiji se točno vidi moja tužba i pečat suda na kojem točno piše kad je podnesak zaprimljen. Istog dana, 27.9., policijskoj upravi sam predao novi podnesak, kao dopunu starog, uz fotografiju na sudu pečatirane/zaprimljene tužbe. Danas je 27.10., prošlo je, dakle, mjesec dana od dopune zahtjeva, odnosno dva mjeseca od prvog zahtjeva, a još nisam ništa dobio. Čovjek izgubi volju da se uopće bavi bilo čime - nije to državna tajna, to je podatak koji pola Hrvatske može dobiti poluilegalno (dovoljno je da poznaju nekoga u MUP-u tko ima pristup tim podacima), to mogu vjerojatno i sam, ali ovo je stvarno primjer presporog rada državne uprave. Što uopće mogu - podnijeti tužbu upravnom sudu? Tuženik će, nažalost, biti MUP, a ne neke konkretne sosobe koje ne rade svoj posao. OK, dobit ću na kraju od MUP-a podatak, makar preko upravnog suda, ali trebalo bi istražiti što se to unutar MUP-a (ne) događa pa da je to tako sporo. Unutarnja kontrola? Sad samo čekam da mi napišu "Poštovani, fotografija tužbe nije dostatna, trebate imati presliku tužbe". Editirao moderator

Ima li osoba koja se prima u državnu službu u mjestu različitom od mjesta njenog prebivališta pravo na naknadu putnih troškova, i kako se oni računaju? Pretpostavljam da se priznaju samo troškovi za određenu kilometražu...? Koji propisi reguliraju to područje?

Doneseno je rješenje o prijemu u državnu službu na određeno vrijeme i objavljeno je na web stranicama Ministarstva uprave. Dostava se smatra obavljenom istekom osmog dana od dana objave na web stranicama. Čelnik tijela u koji se kandidat prima donijet će rješenje o rasporedu na radno mjesto po izvršnosti rješenja o prijemu u državnu službu. Zanima me kad nastupa izvršnost rješenja o prijemu u državnu službu? Već nakon osam dana (u trenutku kad se dostava smatra bavljenom), ili nakon što se dostava smatra obavljenom počinje teći novi rok za izvršnost?

Samo da vas informiram - službenice u pisarnici policijske uprave rekle su mi da u praksi primaju takve zahtjeve, uz uvjet da se naglasi pravni interes podnositelja. Podnesak s navedenim pravnim interesom predao sam 27.8. (sutra su točno tri tjedna), ali još uvijek čekam odgovor.

Da, danas je sto puta lakše pronaći takav podatak nego prije dvadesetak godina, ili možda čak desetak godina. Ali trebao bi postojati neki institucionalizirani način - redovni put - za pribavljanje takvog podatka. Čudim se sebi kako nešto toliko bazično već ne znam, a odgovor se krije vjerojatno upravo u činjenici da sam svaki put kad mi je sličan podatak trebao do njega uspijevao doći metodama koje ste naveli. (privatnu tužbu sam već podnio, kako bi bila unutar roka - nisam od suda zatražio da sam pribavi te podatke jer nisam znao postoji li za to pravna osnova, ali sam se obvezao da ću ih naknadno dostaviti u podnesku kojim dopunjujem tužbu) Probat ću preko MUP-a.

Koje godine se unuka preselila kod bake, a kad je točno uvrštena u ugovor kao član obiteljskog domaćinstva?

Hvala. Da ne otvaram novu temu, pitat ću tu - ionako se radi o istom predmetu. Poznat mi je identitet počinitelja klevete (ime i prezime i grad u kojem živi), ali nemam niti jedan drugi podatak (adresa, OIB...) Postoji li neki legalni put da saznam osobne podatke počinitelja, kako bi tužba bia potpuna? Možda se MUP-u može podnijeti takav zahtjev...?

Hvala. Iz ovoga proizlazi da rok traje do 16.8., ali volio bih da mi to netko baš potvrdi, da ne ispadne da sam pogrešno interpretirao odredbu. Zbunjuje me ono "a ako se zbrajaju dani, kao mjesec se računa trideset dana". Kad se zbrajaju dani? To ovdje očito nije slučaj (kod klevete), piše u čl. 61. samo "u roku od tri mjeseca od dana...". Znači, ako je kleveta počinjena i za nju je tužitelj saznao dana 16.5., koji je po Vama rok za podnošenje privatne tužbe?

Nadam se da netko pouzdano zna sljedeće: prema čl. 61. ZKP-a rok za podnošenje privatne tužbe za kaznena djela protiv časti i ugleda je "tri mjeseca". E sad, kako se to računa? Da li to znači 90 dana ili se u obzir uzimaju cijeli mjeseci? Kleveta je počinjena 16.5., 90 dana je 14.8., a nadam se da je rok 16.8.? Hvala, hitno je!

Mora li obrtnik (npr. frizerski salon) poštovati oglašeno radno vrijeme, ili je slobodan po svom nahođenju zatvarati i otvarati radnju kad želi? Jesu li propisane neke kazne ako se utvrdi da nije poštovao radno vrijeme? (u jednom društvu vodili smo raspravu o "privatnim" poslovima - neki misle da je to privatni posao i da je posljedično odluka o radnom vremenu privatna stvar pojedinca, a drugi da i privatni posao, čim uđe u javnu sferu, podliježe javnoj regulaciji) Meni je logično da obrtnik, npr. frizerski salon, mora raditi u skladu s radnim vremenom i da ga se može kazniti ako nekakav inspekcijski nadzor utvrdi da to nije bio slučaj.

Da pitam još nešto, kad smo već tu Nije pravno pitanje, ali ima veze s praksom postupanja sudova, pa iskusni sigurno mogu odgovoriti. Koliko vremena u pravilu prođe od dana podnošenja tužbe (u parničnom postupku) do donošenje rješenja kojim sud tuženika poziva da dostavi pisani odgovor na tužbu? Naime, u mom slučaju od dana kad je tužitelj tužbu predao do dana kad je sud donio rješenje kojim mene kao tuženika poziva na dostavu pisanog odgovora na tužbu, prošlo je 12 dana, i to samo 6 radnih dana. Imam li razloga sumnjati da sudac u ovom predmetu postupa brže nego što je uobičajeno? Ako je tako možda je pristran, pa bih tražio njegovo izuzeće.

Puno hvala

Primio sam tužbu, u svojstvu tuženika - parnični postupak - ali među prilozima nema punomoći za zastupanje tužitelja, mada tužbu potpisuje odvjetnik ("tužitelj pp"). Mora li se i punomoć, uz ostale priloge, dostaviti tuženiku? Imam li razloga vjerovati da odvjetnik nema urednu punomoć za zastupanje? Hvala.

Ne nadovezujem se na gornju temu - tražio sam pojam "pripremno ročište" i pronašao ovo, pa nastavljam ovdje da ne otvaram novu temu. Primio sam tužbu i rješenje kojim mi sud nalaže da u roku od 30 dana dostavim odgovor na tužbu. U rješenju se ne spominje pripremno ročište. Mislio sam da je sve u redu i da će pripremno ročište biti zakazano nakon što dostavim odgovor na tužbu. Još uvijek tako mislim, ali zbunjuje me što sam na više mjesta pročitao kako se pripremno ročište zakazuje odmah. Zbunjuje me i odredba čl. 284. st. 4. ZPP-a u kojoj piše da će sud u pozivu "uvijek odrediti i pripremno ročište". U st.2. istog članka stoji da "sud može iznimno odmah zakazati pripremno ročište". Zanima me da li se u pravilu pripremno ročište saziva prije nego što tuženik dostavi odgovor na tužbu, ili tek nakon toga? Pripremno ročište mi je važno jer se nakon zaključenja prethodnog postupka više ne mogu iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi. Ne bi bilo dobro da je pripremno ročište zakazano, a da o tome nisam obaviješten. Ako je sve u redu, tj. ako će pripremno ročište tek biti zakazano, imam još jedno pitanje: moram li se u odgovoru na tužbu dotaknuti baš svih činjenica i predložiti baš sve dokaze, ili nešto mogu ostaviti i za pripremno ročište? Ako je pripremno ročište dio prethodnog postupka, a činjenice i dokazi mogu se iznositi/predlagati do kraja prethodnog postupka, to znači da odgovor na tužbu može biti koncizan i da ništa ne propuštam ako neke stvari izostavim iz odgovora na tužbu i ostavim ih za pripremno ročište...?

Prijatelj nema dozvolu za držanje oružja, niti ju je ikad imao. Oružje ga ne zanima. Njegov otac imao je pištolj iz drugog svjetskog rata (trofejno oružje). Otac je umro, a prijatelj je jedini zakonski nasljednik. Oporuke nema. Prijatelj želi naslijediti očev pištolj i legalno stupiti u njegov posjed. Što mu je činiti? Rekli su mu (navodno mu je tako rekao javni bilježnik) da on mora očev pištolj predati policiji, te da tek nakon toga javni bilježnik na ostavinskoj raspravi može donijeti rješenje o nasljeđivanju. Meni to ne izgleda logično. Ja mislim da je pitanje nasljeđivanja odvojeno od pitanja prava na posjed oružja temeljem dozvole za njegovo držanje. Mislim da prijatelj može pristupiti na ostavinsku raspravu i izjaviti da se prihvaća nasljedstva, koje uključuje i predmetno oružje, nakon čega bi javni bilježnik trebao donijeti rješenje o nasljeđivanju, neovisno o tome što nasljednik nema/ima dozvolu za držanje oružja. Nakon takvog rješenja prijatelj bi mogao pokrenuti postupak za izdavanje dozvole za držanje. Možda nisam u pravu, zna li netko nešto o ovome...? Budući da se ovdje miješaju nasljedno i upravno pravo, objavit ću post u obje kategorije.

3.5.2018. stiglo je rješenje tijela jedinice lokalne samouprave kojim je razrezan porez na kuću za odmor, i to za godine 2015., 2016. i 2017. Pretpostavljam da zastara nije nastupila ni za jednu od navedenih godina, jer teče od isteka godine na koju se odnosi, a prema Općem poreznom zakonu rok zastare je 6 godina...?

Pravnik sam po struci, ali autorskim pravom se nisam nikad bavio. Moram se pozabaviti nekim pitanjem iz ovog područja, pa me zanima što mi preporučate kao literaturu za stjecanje osnovnog znanja - Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima? Možda neki udžbenik, neka druga publikacija? Vjerojatno je tu Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima lex generalis, pa se primjenjuje supsidijarno ako neko područje nije pobliže određeno? Ima li puno lex specialisa, ili je ZASP uglavnom dovoljan?

Dugogodišnji posjednik koji posjeduje bez pravnog temelja (nezakoniti posjednik) bude ometen u posjedu na način da neposjednik koji ima jače pravo na posjed nasilno uđe u posjed (tim činom nanijeta je materijalna šteta na stvarima dugogodišnjeg posjednika jer su prilikom provaljivanja uništene stvari) . Nakon toga dotadašnji posjednik iskoristi svoje pravo na samopomoć i vrati se u posjed. Pitanje: može li dugogodišnji posjednik parnicom tražiti naknadu štete za stvari koje je prilikom smetanja posjeda uništio neposjednik koji ima jače pravo na posjed?

Pokušao sam drugom korisniku poslati poruku, ali Legalis kaže da mi je sandučić pun i da izbrišem poruke. Kad to pokušam, vidim samo jednu poruku. Funkcioniraju li poruke uopće?

Postoji i druga mogućnost. Moguće je poništiti učinke darovanja pod određenim okolnostima. Treba pogledati odredbe koje pobliže propisuju darovanje. (pretpostavljam ZOO) Mislim da je to moguće u slučaju grube nezahvalnosti darovanog prema darivatelju. Ne znam kakvi su odnosi tebe i supruge, ako su stvarno jako loši i ako se to na neki način može pripisati njoj u "krivnju", mogao bi nešto napraviti. AKo želiš, javi mi se u inbox.

Ne moraš mi persirati, Željac. Sad ću ovdje citirati odredbu st. 2. čl. 63. ZKP-a, pa neka ljudi (koji su to u stanju) procijene koliko je ovo što si pod navodnicima napisao sukladno sadržaju odredbe. Ovo "na vrijeme" što si citirao uopće se ne odnosi na opravdane razloge, već se odnosi na promjenu adrese stanovanja. Smisao odredbe je ova: onaj tko *iz opravdanih razloga* ILI *na vrijeme nije mogao dostaviti promjenu adrese*. Ako ćemo se držati slova zakona, onda se može zaključiti da se o opravdanim razlozima sud može obavijestiti u roku od 8 dana OD PRESTANKA smetnje koja je dovela do propuštanja ročišta. Evo odredbe o kojoj pričamo: (2) Predsjednik vijeća ili sudac pojedinac dopustit će povrat u prijašnje stanje privatnom tužitelju koji iz opravdanog razloga nije mogao doći na raspravu ili pravovremeno izvijestiti sud o promjeni adrese ili boravišta ako u roku od osam dana nakon prestanka smetnje podnese molbu za povrat u prijašnje stanje.