zao

Poštovani Spitfire, nije istina da pučki pravobranitelj postupa jedino sukladno Zakonu o pučkom pravobranitelju. Dotični postupa, osim prema mom mišljenju sukladno Zakonu o općem upravnom postupku jer je javnopravno tijelo, također i sukladno članku 83. stavku 2. Zakona o upravnim sporovima, temeljem kojeg sam mu i podnio svoj zahtjev. Nadalje, podmuklosti ima upravo zbog specifične uloge pučkog pravobranitelja kao svojevrsne "link-veze", koju ja jako dobro osjećam na svojoj koži... Nadalje, koja su pravila "neformalnog" postupka, jesu li negdje napisana ili određena?

U tome i je fora. Takva uputa bi bila sukladna odredbama Zakona o općem upravnom postupku kojeg bi trebao poštivati i pučki pravobranitelj kao javnopravno tijelo. Sukldano kojoj odredbi Zakona o općem upravnom postupku bi bilo podnošenje takve predstavke nekom od tih odbora?

I te kako je odlučio - odbijanjem zahtjeva. To je napravio na podmukli način - obavještenjem - dobro znajući da sudskim putem mogu osporavati njegovo rješenje.

Ukoliko ne postoje pravila pod kojima se provodi postupak, to vodi u srednji vijek, pa se kralju sviđaš on te pusti, u suprotnom skrati za glavu. Ja samo želim ukazati da se upravni postupak primjenjuje kod svakog specijalnog zakona pojedinog javnopravnog tijela. U suprotnom, imat ćemo - kao sto i imamo - pravu poplavu raznih "neformalnih (upravnih) postupaka", odnosno "pučkopravobraniteljskih postupaka". Pitanje za Nefuratiosa: je li pučki pravobranitelj odlučio o mojim pravnim interesima (kad je odbio moj zahtjev)?

Postoji li pojam "neformalni postupak" u ijednom zakonu? Drugo je pitanje rješava li (ombudsmani) moje pravne interese kad obavještenjem odbija moj zahtjev, a budimo iskreni - rješenje o odbijanju mog zahtjeva ne želi donijeti samo iz jednog razloga, da sud ne ispituje zakonitost takve odluke. A kako se u to sve uklapa Ministarstvo pravosuđa i uprave, radi li ono "neformalni postupak" kad u jednom drugom slučaju odbija moj zahtjev bez izdavanja rješenja?

Pitanje je bilo koji POSTUPAK provodi pučki pravobranitelj prilikom svog djelovanja. Vezano za Ministarstvo pravosuđa i uprave, tu je stvar još luđa, jer isto tvrdi kako se postupku, čiji naziv krije kao zmija noge, ne radi o upravnoj stvari.

Po čemu to moj problem nije stvarni problem?! Na svoj zahtjev ne mogu dobiti rješenje nego samo obavještenje. Vezano za razlike između pučkog pravobranitelja i Ministarstva pravosuđa i uprave, pa najbolje bi bilo da su to iste kategorije pravnih institucija i da imaju iste ovlasti djelovanja... Za ovaj slučaj bitno je to što su oboje javno-pravna tijela. I naposljetku, nema odgovora na moje pitanje: koji postupak oni provode prilikom svog djelovanja? Vi niste pravnik (kao ni ja), ali od tog pitanja bježite kao i oni.

Onda se ponovo vraćamo na tzv. "retoričko" pitanje, koji postupak provodi pučki pravobranitelj kao javno-pravno tijelo prilikom svog djelovanja? Ili još bolje pitanje, koji postupak provodi Ministarstvo pravosuđa i uprave prilikom svog djelovanja?

Ne znam kako bi to moglo pomoći, jer istu stvar mi radi Ministarstvo pravosuđa i uprave. No u ovom slučaju radi se o Zakonu o pučkom pravobranitelju.

Hvala na objašnjenju. A koji bi bio odgovor na isto pitanje da ga niste proglasili retoričkim?

A koji je odgovor?

A koji postupak sluzi za primjenu specijalnog zakona,ako ne upravni?

Javnopravno tijelo ne priznaje Zakon o općem upravnom postupku nego samo svoj specijalni zakon koji ga ne obvezuje na donošenje rješenja.

Nisu problem potvrde i uvjerenja nego obavještenja koja se u biti ne razlikuju od rješenja, a služe samo zato da bi javnopravnotijelo izbjeglo spor pred Upravnim sudom, jer protiv obavještenja se ne može pokrenuti upravni spor, a protiv rješenja može. Uglavnom, radi se o legalnoj pravnoj prijevari tihe većine građana, koju to zapravo i ne zanima...

Navedi primjer(e) da "zakon nekog pojedinog upravnog područja" definira neku stvar kao upravnu stvar - koji članak, kojeg zakona? Stavio sam u navodnike (zakon nekog pojedinog upravnog područja), jer kako onda odredbe takvog zakona mogu biti u suprotnostima sa načelima i ciljevima zakona o općem upravnom postupku (ZOUP-a), odnosno kako mogu umanjivati nivo zaštite prava i pravnih interesa stranaka propisanih odredbama ZOUP-a?

Molim za link presude Upravnog suda u Rijeci posl.br. 3 UsI-882/18-4 od 22.kolovoza 2018.

Čl.54. - 59. Zakona o poštanskim uslugama.

Člankom 2. Zakona o općem upravnom postupku (ZUP-a) je definirana, a ja bih rekao zamagljena tzv. "upravna stvar" kao, citat: "svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje." Naglašavam svoju riječ "zamagljena", jer ZUP-om nije definirano što znači pojam "upravno područje", te koji zakoni određuju pojedino upravno područje. Nadalje, zašto postoji samo upravna stvar, zašto adekvatno njoj ne postoji parnična stvar, kaznena stvar, prekršajna stvar, trgovačka stvar isl.? Doduše, u kaznenom zakonu postoji kazneno djelo, njih 25, koji ipak objašnjavaju o čemu se tu zapravo radi, za razliku od upravne stvari. Zaključno, po mom laičkom mišljenju, pojam upravne stvari postoji zato da bi suci odbacivali tužbe u upravnom sporu, pod izlikom kako se u pobijanoj odluci ne radi o upravnoj stvari.

Svaki put kad je pošiljka uručena primatelju, pošta smatra da je obavljena cjelovita poštanska usluga, što im u konačnici sud daje za pravo. Inače, u zakonu o poštanskim uslugama (pogledaj ga) nigdje nije definiran pojam "cjelovitosti poštanske usluge". P.S. zatamni osobne podatke iz priložene dokumentacije, da ne bi imao neprilika.

Proširujem tvoje pitanje: kako javnopravno tijelo uopće može donijeti neupravni akt, odnosno ukoliko ga donese, je li isti pravno neobvezujući?

Može li se pokrenuti spor pred Upravnim sudom protiv odluke Državnog sudbenog vijeća. Ima li itko ikakva iskustva?

Borbena, od koga je Mahoney pruzeo paket i kome je potpisao preuzimanje paketa? Od Hrvatske pošte sigurno nije, a samo je njoj mogao podnijeti prigovor i to odmah pri preuzimanju. Druga stvar: šta za Vas znači da se prigovor sukladno čl.54. st.2. ZPU-a podnosi odmah pri uručenju? Za mene znači da se u prisustvu poštara koji uručuje pošiljku ukaže da je pošiljka oštećena, a onda to poštar potvrdi svojim potpisom ili zabilješkom, pa se onda sve zajedno šalje Hrvatskoj pošti za naknadu oštećenja pošiljke. U suprotnom se ne bi moglo utvrditi kad je nastalo oštećenje pošiljke, prije ili nakon preuzimanja. Treća stvar: po čemu to ja sam sebe pobijam?

Ne slažem se s Vama, jer je Mahoney prigovor (glede naknade zbog oštećenja) podnio jedan dan nakon uručenja pošiljke, a prigovor se podnosi odmah pri uručenju, tako da nije stvar u pogrešnom tumačenju čl.54. st.2. ZPU-a nego u njegovom kršenju od strane Hrvatske pošte jer su paket OSTAVILI na porti njegove firme, a nisu ga uručili uz potpis i pečat firme nadležnoj osobi iz njegove firme. Drugim riječima, ako na dostavnici Hrvatske pošte postoji pečat firme od Mahoney-a onda je za njega stvar izgubljena što se tiče Hakom-a, jer u tom slučaju mu jedino preostaje privatna tužba protiv osobe koja je uz potpis preuzela pošiljku i nije podnijela prigovor Hrvatskoj pošti odmah pri uručenju pošiljke.

I ovo je jako važno: traži od Hakom-a da utvrdi je li čl.10. st.1. Općih uvjeta prekršen ili nije. Tvoj problem je šta Hakom smatra, a šta mu sud (često) daje za pravo, da ukoliko je pošiljka uručena, onda je obavljena cjelovita poštanska usluga. Zato ti tvrdiš da u ovom slučaju nije obavljena cjelovita poštanska kad je Hrvatska pošta prekršila čl.10. st.1. Općih uvjeta. A to je sve zato jer u Zakonu o poštanskim uslugama N.A.M.J.E.R.N.O. nije definiran pojam necjelovitosti poštanske usluge, uostalom jednako kao šta nije definiran ni pojam njene cjelovitosti...

Važno je da zahtjev za rješavanja spora Hakom-u podnosiš prvo zbog necjelovito obavljene poštanske usluge, a tek onda zbog umanjenja sadržaja pošiljke. Odnosno, zbog necjelovite poštanske usluge nisi mogao podnijeti prigovor sukladno čl.54. st.2. ZPU-a. Obvezno od Hakom-a traži dostavu dokumentacije: dostavnice, dostavne liste isl., pozovi se na čl.55. st.3. ZPU-a.