Jump to content

Spitfire

Moderator
  • Broj objava

    10446
  • registrirao se

  • Osvojio dana

    174

Objave koje je Spitfire objavio

  1. 1. Kolika je dozvoljena legalna dubina arteškog bunara, a što ako je preko dozvoljenog?

    2. Koji Zakon? Može li bez papirologije ,a da bude legalno?

     

    Samo za individualnu vodoopskrbu domaćinstava, gdje se radi o vrlo malim količinama vode i ako se kaptira prvi vodonosni koji zaliježe pliće od 10 m dozvole nisu potrebne (cca10m je dubina koju propisuje JLS uz prethodno mišljenje Hrvatskih voda, te spada u slobodno korištenje voda)

     

    Za sve ostale slučajeve, koji prelaze opseg općeg, odnosno slobodnog korištenja voada, sukladno Zakonu o vodama prije početka bušenja nužno je ostvariti Vodopravne uvjete te dozvolu kod Hrvatskih Voda, a temeljem projekta vodoistražnih radova uključujući i konstrukciju bunara.

     

    Čl.76-79 Zakona o vodama

     

    Kako su kazne ako se ne pošuje prcedura dosta rigorozne, a želi se raditi legalno, najbolje je kontaktirati JLS i "Hrvatske vode" za mišljenje.

  2. ​Ako može još informacija gdje bi mogao dobiti najtočniju informaciju:

     

    1. u Upravnom odjelu za prostorno uređenje grada i zaštitu okoliša, Zagrebačke županije, ispostavi Jastrebarsko ili

     

    2. u Upravnom odjelu za imovinsko-pravne poslove, gospodarstvo, društvene djelatnosti, komunalni sustav, prostorno uređenje i zaštitu okoliša grada Jastrebarskog

     

    Poštovani, link vam je bio radi usporedbe javnopravnog tijela i nadležnoti nad poslovima.

    Kako grad Jastrebarsko nema takav ured, nadležan je Upravni odjel pod 1.

     

    No svakako bi točnu informaciju trebali dobiti i u Upravnom odjelu pod 2, u Odsjeku za komunalno i vodno gospodarstvo.

     

    p.s. gledajući u PPUG Jastrebarsko iz 2014., sa službenih stranica Grada Jastrebarsko, u čl.57 se određuje da ograda prema ulici i na međi prema susjedima, može se podizati do najveće visine od 3,0m (??) gdje donji dio ograde u visini do 0,5m može biti pun dok ostali mora biti transparentan. Pa onako, iskreno, još nisam vidio ovakove razlike za pitanje ograde između GUP-a (ako ste pod njim) i PP.

  3. U Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima u članku 2. je navedeno sljedeće:

    "Bez građevinske dozvole i glavnog projekta može se graditi:

    2. Ograda visine do 2,2 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz ogradu;3. Ogradni zid visine do 1,6 m i potporni zid visine do 1 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz ogradu odnosno zid do najviše točke ograde odnosno zida;".

    Isto tako piše u čl.1 st.2

    U projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka investitor, projektant i izvođač dužni su pridržavati se svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom ili na drugi način protivno prostornom planu.

     

    Što će reći da je bitnije što je određeno u pp. Ako pravilnik dozvoljava visinu do 2,2m a pp propisuje manje, gradi se po pp.

     

    Da li to znači da je sastavni dio ograde od 2,2 m i ogradni zid koji može biti maksimalne visine 1, 6 m?

    Ne.

    Također mi je sporno koji akti se primjenjuju jer ovisno o tome gdje pitam dobijem drugu informaciju.

     

    S obzirom na lokaciju ovdje bi vam trebali dati najtočniji odgovor. http://www.osijek.hr/index.php/cro/Gradska-uprava/Gradski-uredi-odjeli-i-sluzbe/Upravni-odjel-za-provedbu-dokumenata-prostornog-uredenja-i-gradnje

  4. ARKOD je nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela, odnosno evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj, dok je Geoportal mjesto pristupa prostornim podacima i kao takav je jedan od temeljnih elemenata NIPP. Oba preglednika se temelje na podacima Državne geodetske uprave. Pretraživanje čestica je slično, a najveća razlika je u alatima pri prikazu čestica koji su prilagođeni za potrebe jednog ili drugog preglednika.

     

    Sama uplana DOF i katastra nije 100% svugdje točna te oba preglednika (ponavljam po tko zna koji put) treba uzeti s rezervom.

  5. Dapaće,

    pitanje je legitimno bez obzira na dobivene odgovore. Naime, prema Zakonu o trgovini čl.4 st1.

    Trgovac je, u smislu ovoga Zakona, pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini.

     

    Nadalje, prema odredbama čl.5 st.1

    Djelatnost trgovine osim trgovaca iz čl.4 mogu obavljati i, (među ostalim)

    ...-pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje proizvodne djelatnosti, kada svoje proizvode prodaje na malo.

     

    Prema Zakonu o obrtu i odredbama čl.2 st.1

    Obrt u smislu ovoga Zakona je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa člankom 8. ovoga Zakona od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.,

     

    te čl.49 st.1 istog zakona,

    Fizičke osobe mogu obavljati djelatnosti iz članka 2. stavka 1. ovoga Zakona i kao domaću radinost ili kao sporedno zanimanje samo osobnim radom na temelju odobrenja koje izdaje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba.,

     

    pa kad sve o spojimo s čl.10 st.1 Zakona o trgovini koji kaže,

    Trgovina na malo izvan prodavaonica je oblik trgovine na malo kada se prodaja roba i/ili usluga obavlja na neki od sljedećih načina:

    – na štandovima i klupama na tržnicama na malo,

    – na štandovima i klupama izvan tržnica na malo,...

     

    odgovori bi trebali biti drugačiji. Svi subjekti koji obavljaju trgovinu (bilo u prodavaonicama ili na otvorenom) moraju imati rješenje o minimalnim uvjetima koji su propisani Pravilnikom o minimalnim tehničkim uvjetima za poslovne prostorije u kojima se obavlja trgovina i posredovanje u trgovini i uvjetima za prodaju robe izvan prostorija. Takvo se rješenje izdaje za sve oblike trgovine što podrazumijeva i prodaju robe na klupama izvan tržnica.

  6. Poštovana,

    morali bi ste vidjeti što piše u ugovoru o osiguranju ili direktno kod njih. Naime, prije su se police ugovarale na određeni iznos godina, no s novijim i povoljnijim stambenim kreditima je osiguranje pratilo otplatu kredita. Tako da u nekima piše da se osigurana svota isplaćuje po isteku ugovorenog trajanja osiguranja, ili prijevremene otplate kredita, ili u slučaju smrti osiguranika.

  7. Kakav postupak i sta bi prvo trebao odraditi.,,,,,hvala

     

    Pravac ovl.geodetski ured (ili više njih). Pa tamo dobili relevantnije odg. uz sve činjenice s obzirom gdje se čestice nalaze, da li bi brat tamo što gradio (uz pravni interes itd.), ako ne, je li moguće po čl.161 Zakona o prostornom uređenju, pravni promet+diobni ugovor...

  8. da li je moguće da mi smanje porez ako im priložim sliku stare kuće,koja je u skoro ruševnom stanju,i da nam je potrebna nova?

     

    Teško..njih baš to i ne interesira.

     

    i još me zanima, ako kuća nema energtski certifikat da li se može prodati? hvala

     

    Zakonski, ne. Potreban je certifikat, bez obzira na godinu izgradnje.

  9. znači mogu račnat na porez do 20tis kn. hvala vam.

     

    ..naprotiv, na to vas i upozoravam. 48t E za kuću od 200-tinjak m2 bi se poreznoj učinilo malo te bi porez odredili prema procjenskim tablicama za slične nekretnine tj., na temelju usporednih podataka o kretanju tržišnih vrijednosti sličnih nekretnina s približno istog područja u približno isto vrijeme.

    Zakon o porezu na promet nekretnina kaže u čl.9 st.1, Osnovica poreza na promet nekretnina je tržišna vrijednost nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze, a st.7 Porezna uprava je ovlaštena procjenom utvrditi tržišnu vrijednost nekretnine ako je ukupan iznos naknade iz stavaka 4. i 6. ovoga članka manji od cijena koje se postižu ili se mogu postići na tržištu u trenutku nastanka porezne obveze...

     

    Pa bi se lako moglo desiti da to bude više od 20t kn.

  10. Mislim da vam to neće dopustiti. Kao što rekoh rađen je projekt za gradnju kuće i prema njemu ishodovana građevinska. Kako pomočni objekt ne spada pod građevine za koje je potrebna dozvola, bio bi potreban posebni projekt.

  11. Pozdrav,

     

    Ovako, braća i ja nakupili smo nešto novaca i planiramo kupiti kuću (stara je u katastrofa stanju),netko od nas bi digao kredit da skupimo sve, sad mene zanima plaćanje poreza,pošto nemamo nikakvu nekretninu na sebi,da li smo u obavezi da platimo porez?

     

     

    ..vidite temu http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/86936-promet-nekretnine-porez

    pa bi vam valjalo postaviti upit u područnoj PU.

     

    da li se može plaćati na rate taj iznos od 5% ako smo obavezni?

     

    Ne. Bar se nije moglo do sada.

     

    kuća je oko 213m2 i svi papiri uredni,cijeni oko 48 tis eura,ali bi i za manje išlo .hvala Vam

     

    ..na ovo malo pripazite, da se ne oslanjate na ugovorenu cijenu. Porezna će vam vrlo vjerovatno razrezati porez po procjeni, ne po ugovorenoj cijeni.

×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija