Floki

Možeš ti u podnesku tražiti svašta, ali tvoj zahtjev da ti se sud očituje putem e-maila ili da te zove na mobitel - naravno da neće biti uslišan.

cigo1 je napisao:

No Flokač,to ni nalik na tebe!

 

A što ću, kad su forumaši neposlušni; ništa me ne slušaju

Zeljana-Desire je napisao:

Mogu li odvjetnika teretiti za napravljeni propust?

 

Pitajte ga

Kako rekoh - odvjetnik vas je pogrešno savjetovao.

Savjetovati radnika da se ne vrati na posao nakon što je uspio u sudskom sporu radi utvrđenja otkaza nedopuštenim je apsurd zbog kojega ste izgubili drugi spor.

tom_penny je napisao:

Hvala jučer sam se raspitao kod kolegica i one isto to kažu. Floki još jedno pitanje. U slučaju da se okrivljeniku odredi kazna od 5 godina zatvora pa se zbog toga u presudi mora odrediti i obvezatni pritvor, na kojem se mjestu navodi rješenje o pritvoru ? Naravno uvijek postoji mogućnost da se ne odredi kazna zatvora od 5 godina da bi se izbjeglo pisanje rješenja, ali što ako se dobije slučaj kaznenog djela za koje je predviđena minimalna kazna od 5 godina zatvora ?

 

pišeš posebno rješenje. na novom listu. i njega staviš zajedno s presudom. s tim da označi brojeve stranica, od prve do zadnje.

 

ako ne odrediš zatvor od 5 godina ili težu kaznu, ne znači da nećeš trebati pisati rješenje o pritvoru

 

p.s. nikad nemoj u presudi pisati i rješenje o pritvoru. to je glupost. u praksi se to nikada ne radi.

golum je napisao:

pravnica_st je napisao:

Kolege koji spremate pravosudni za rujan, kako se pripremate za pismeni? Posebno za pisanje kaznene presude.

 

Unaprijed :hvala:

 

 

molim za odgovor na mail golumgolumg@gmail.com

 

pozdrav i hvala

 

Skiciraj si ono što je svim presudama zajedničko - a svima je zajednička forma (pogledaj prethodni post).

 

Za svako od djela koje su najavili da bi moglo biti na pismenom (razbojništvo, silovanje, droga, ubojstvo, davanje i primanje mita i još neka) nabavi si po par osuđujućih presuda i barem dvije oslobađajuće.

 

Uzmi si jednog suca po kojem ćeš raditi.

 

Preporučujem raditi po presudama suca Mrčele i njegovati njegov stil pisanja. Njegove su presude jednostavne, razumljive, imaju uvijek isti slijed i on je po meni (a radio sam po nekoliko sudaca) najbolji izbor.

 

Za svaki element obrazloženja presude (oblik krivnje, obrazloženje sankcije itd.) po djelima prođi nekoliko presuda da skužiš kako treba obrazložiti svaki od navedenih elemenata.

 

I to je to!

 

Sretno!

tom_penny je napisao:

Opaaaaa. Ja ću biti sretan ako prođem. Nije mi jasna još jedna stvar pa molim za objašnjenje. Primijetio sam da u kaznenim presudama nakon uvodnog dijela obično ide navođenje da je državno odvjetništvo podnijelo optužnicu itd. Onda se navodi obrana okrivljenika pa potom dokazi koju su izvedeni na glavnoj raspravi. Na način da se isti citiraju taksativno.

 

Međutim ovo je sve ako je okrivljenik iznesao obranu u istrazi ili glavnoj raspravi. Što ako okrivljenik iznese obranu na kraju glave rasprave? S čime se počinje pisati presuda nakon uvoda i prve rečenice u obrazloženju koju sam gore naveo.

 

U uputama piše da se počinje citiranjem izvedenih dokaza. Da li to znači njihovo taksativno navođenje. Stavio bi upute na forum ali su u pdf-u.

 

Nije bitno u kojoj fazi postupka je okrivljenik iznio obranu.

Redoslijed je sljedeći:

 

ŽDO Zagreb podiglo je uvodno citirani optužni akt protiv okrivljenog XY, stavljajući mu na teret da je počinio kazneno djelo iz čl. ..... te je ovlašteni tužitelj predložio da sud okrivljenika oglasi krivim i osudi ga po zakonu.

 

Pozvan da se izjasni o tome kakav stav zauzima prema optužbi okrivljenik XY naveo je.....

 

U svojoj obrani okrivljenik je iskazao....

 

Tijekom dokaznog postupka sud je.... (navesti provedene dokaze)

 

Zatim navesti dokaze koje je sud odbio i zašto ih je odbio.

 

Analizirajući sve provedene dokaze kako svakog pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti kao i obranu okrivljenika, sud je utvrdio nedvojbeno da je okrivljenik počinio kazneno djelo koje mu je stavljeno na teret optužnim aktom.

 

Zatim ide analiza iz koje proizlazi stav suda o osnovanosti optužbe, izjašnjavanje suda zašto neke dokaze prihvaća, zašto ne prihvaća.

 

Obrazloženje oblika krivnje, sankcije i troškova dolaze na kraju.

Zeljana-Desire je napisao:

Šalje mi zatim telegram u kojem me poziva na rad.

 

Ja odgovaram telegramom u kojem ga upućujem da mojem odvjetniku objasni što želi,na što se poslodavac oglušio. Po savjetu mojeg odvjetnika nisam se odazvala pozivu. Nakon toga mi se ponovno otkazije isti ugovor o radu.Odvjetnik savjetuje da podignemo novu tužbu. Tako je započeo novi sudski postupak koji je prije nekoliko dana okončan na općinskom sudu i to u korist tuženika. U objašnjenju presude stoji kako mi se isti ugovor može otkazati dva puta na temelju drugostupanjske odluke ravnatelja iako je navedena odluka pobijena pravomoćnom presudom nakon prvog postupka. Postoji li uopće ovakav primjer u pravnoj praksi i kakve su šanse da županijski sud pobije odluku općinskog

.

 

Pogriješili ste jer se niste odazvali pozivu ravnatelja da počnete raditi.

 

Odvjetnik vas je krivo savjetovao (ako vam je uopće to savjetovao).

 

Na potpuno zakonit način vam je drugi put otkazan ugovor o radu.

 

Vama ugovor (iako tako tvrdite) nije otkazan ponovno na temelju drugostupanjske odluke koja je utvrđena nezakonitom u prvom postupku već zato jer se niste se odazvali pozivu ravnatelja da se vratite na posao.

 

Ne znam zašto ste nakon brzojava u kojem vam je ravnatelj poručio da se vratite na posao, istome odgovorili sa upitom "da vašem odvjetniku objasni što želi." Ravnatelj je vrlo jasno naveo što želi - da se vratite na posao. Vi to niste ispoštovali.

 

Otkaz ste dobili zbog neopravdanog izostanka s posla i takva će odluka 99% biti potvrđena i po Županijskom sudu.

devetke sam imao.

tom_penny je napisao:

Koji načinom je " bolje " pisati presude na pravosudnom ispitu.

 

Naime iz uputa kako pisati presudu i iz samih presuda sam uočio da postoje dva načina pisanja presuda. Ukratko. Prvi način se sastoji u tome da su kompletno citiraju iskazi okrivljenika i svjedoka a potom se utvrđuju kontradikcije itd. Dok se drugim načinom odjedanput inkorporira sve utvrđeno na glavnoj raspravi u obrazloženje, na način da se iz provedenih dokaza utvrđuje kontradikcije u obrani okrivljenika.

 

Osobno mi se čini da je drugi način puno zahtjevniji i traži više iskustva. Što ga kandidati koji pristupaju pravosudnom ispitu vjerujem još nemaju.

 

Što kolege misle o ovoj temi ?

 

U ovoj rečenici

 

"sto ga kandidati koji pristupaju pravosudnom ispitu vjerujem još nemaju"

 

nemoj generalizirati. Ja sam se napisao presuda i presuda za vrijeme vježbeništva i na pravosudnom ispitu sam pisao ovim načinom (odmah sam išao u analizu). Sve i da hoćeš, nećeš stići drugačije - jer neće ti ostati vremena da završiš presudu ako budeš prepisivao iskaze (a spisi su obično takvi da ima dosta svjedoka i da su njihovi iskazi i iskazi stranaka preopširni).

martina555 je napisao:

Imam 2 pitanja:

1. Može li vam poslodavac dati izvanredni otkaz za vrijeme bolovanja? Na bolovanju sam već mjesec dana.

2. Kao obrazloženje su naveli zlouporabu položaja i pronevjeru, bez da je itko ista dokazao!!!!!

Šta da radim???

 

1. može. ali samo u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izv. otkaz temelji.

2. dokazat će u sudskom postupku (ako do njega dođe).

3. Zahtjev za zaštitu prava se podnosi poslodavcu u roku od 15 dana od dana zaprimanja izv. otkaza.

Mislim da ti je promaklo pročitati moj prethodni post pa ću ti ga citirati još jednom:

 

"Ono što ti čitaš u Smokvinom listu (i ostalim takvim tiskovinama) ja prakticiram uživo."

 

Kužiš sad?

nicols je napisao:

Evo objašnjenja koje mi je rekao gospon inspektor:

 

ZZP je itakako potreban ako kasnije želim ostvariti svoja prava na sudu.

 

 

Nije točno. Toliko o ispravnosti informacija koje skupljaš od "naenonimnih osoba".

 

Članak 129. Zakona o radu:

 

 

(1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

(2) Ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovoga članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

(3) Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovoga članka,osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugim novčanim potraživanjima iz radnog odnosa.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom može i bez prethodnog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, u roku od petnaest dana od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zatražiti radnik koji ima sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, radnik koji je na temelju ugovora o radu upućen na rad u inozemstvo i radnik na kojeg se ne primjenjuje niti jedan kolektivni ugovor.

(5) Ako je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu predviđen postupak mirnoga rješavanja nastaloga spora, rok od petnaest dana za podnošenje zahtjeva sudu teče od dana okončanja toga postupka.

(6) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na postupak zaštite dostojanstva radnika iz članka 130. ovoga Zakona.

(7) Ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno, nadležan sud u smislu odredbi ovoga Zakona je sud nadležan za radne sporove.

Mislio sam zapravo - što misliš o tome da Nicols svim izvorima informacija vjeruje samo u onom dijelu informacije koji njemu odgovara?

 

Evo sad je nahvalio taj inspektorat, a kad mu čovjek iz inspektorata kaže da ne treba podnositi ZZP, on ne vjeruje već inzistira da mu se "pišljivi" ZZP servira na pladnju?

Cigo, ne znam što će mu pišljivi zzp, kad je napisao da su mu u inspektoratu rekli:

 

nicols je napisao:

Čovjek mi kaže da čak ni nemoram poslati ZZP

 

što ti misliš, Cigo?

polipatrid je napisao:

 

Aha, znači ipak pratiš šta tete pišu u Cosmopolitanu...al budi barem muško pa priznaj da škicneš kojiput Smokvin list.

 

Ne.

Ja ono što ti čitaš u Smokvinom listu prakticiram uživo

free_soul je napisao:

 

 

A druga strana medalje je ta da u državnoj službi teže napreduješ u materijalnom smislu jer plaća je po koeficijentima (nemojmo se lagati, svi radimo radi para)...

 

Ja ne. Radim ovaj posao zato što volim pravo i volim to što radim.

 

 

free_soul je napisao:

U gospodarstvu i privatnom sektoru, teoretski je nebo granica...

 

Je, rad od jutra do sutra, ovisnost o proizvodnji i mogućnost otkaza svaki dan.

 

free_soul je napisao:

Kak se kreću plaće?!

Na sudu krećeš valjda sa nekih 4 i kusur...ako doguraš kroz par godina nakon pravosudnog do savjetnik onda to približno iznosi cca 6...jednom kad si neki zamjenik 8...sudac 10-12 ovisno o stažu...

 

Ne treba ti par godina da postaneš savjetnik. Možeš i odmah nakon položenog pravosudnog postati savjtnik.

 

free_soul je napisao:

Privatni sektor?

Teoretski možeš već krenuti i sa 7...evo baš gledam neki natječaj gdje za pripravnike nude 6-7...

u velikim korporacijama startaš sa 4 i pol...ali ako se dokažeš možeš u početku svakih 6mj računati na "korekciju" plaće prvo na 6 pa 7-8...nakon nekih 2g si već na 10 ili jako blizu tome...dok tvoji kolege na sudu još uvijek hrmblaju za 4 i sitno.

 

Nije sve u novcu. N zaboravi da taj radi 10-12 sati dnevno, uvijek je dostupan i izvan radnog vremena, dok sudac u pol 4, 4 zna da mu je tu kraj radnog dana i može se posvetiti drugim obvezama.

 

free_soul je napisao:Položaj u društvu?!

Sve ovisno o perspektivi...mene nimalo ne impresioniraju suci, državni tužitelji...previše se toga svodi na šprance...

Rad u gospodarstvu je kreativniji...

 

Kako za koga.

 

polipatrid je napisao:

 

Floki obično dijeli ok savjete, ali ovaj je ko da čovjek čita Gloriju, Arenu, Cosmopolitan, mislim da čak i Smokvin list ima bolje ....

Patetika s raskrižjem me posebno bode u oči.

 

Ja sam započeo u odvjetništvu.

Mjesec dana nakon toga je bio natječaj za sud.

I propustio sam ga. A bilo bi bolje da nisam. Danas bih već bio godinu dana bliži imenovanju za suca.

Mnogi kolege koji su primljeni na mom natječaju pobjegli su iz odvjetništva u sudstvo.

Baš se pitam zašto?

Eto, to je moje mišljenje, pa mžda nekom pomogne

 

A gloriju, arenu i smokvin list ne čitam - al vidim da je polipatrid redoviti čitatelj spomenutih tiskovina

Poslodavac koji otpušta radnike kao tehnološki višak MORA prema svima primijeniti ISTI kriterij (a ne mixati kriterije kako mu odgovara); suprotno bi dovelo do stavljanja radnika u neravnopravan položaj (diskriminacija radnika) pa bi to rezultiralo mnogobrojnim utvrđenjima otkaza nezakonitim ukoliko bi se radnici odlučili na sudske sporove.

Yaris je napisao:

I znaš kaj, daj ljudima koji trebaju savjete neke korisne informacije, a ne da se tu prepucavaš kad i sam znaš da je tak :hvala:

 

Izgubiš spor na svim instancama, pa su svi suci korumpirani? Super zaključak, nema što.

Yaris je napisao:

Ma daj molim te, pa Vrhovni sud ni ne čita odluke Županijskog suda, već samo prepišu i potvrde odluku,pazi kad ti Županijski poništi odluku Općinskog, i kad retardirani skuži da drugostupanjski nalaže prvostupanjskom kaj da napiše, ma nemaš ti pojma, zato nam i jest pravosuđe na "visokoj grani" . A što se tiče korumpiranosti pravosuđa pogledaj si malo ankete, to je "gnojni čir" kak bi Kosorica rekla.

 

Ankete su mjerilo korumpiranosti? Nisam to znao

cigo1 je napisao:

Cokula1,

Ja sam svojedobno u jednoj raspravi sa našom članicom Sue a mislim da je i Floki bio uključen,ustvrdio da su radni odnosi regulirani zakonima i aktima po redosljedu važnosti Zakon o radu.ugovor o radu kol.ug...na što su me pomenuti profesionalci pobili pa je rečeno da kol.ugovori odnosno sporazumi imaju najveću težinu pri odlučivanju o jednom te istom pravu a koje je različito uređeno aktima i zakonom jer se radi o konkretnom problemu i dogovoru oko njega...tako nekako

 

E nije "tako nekako" Ni približno tako nisam napisao.

Kada je JEDNO TE ISTO pravo predviđeno različitim propisima ZOR, Kolektivni, Pravilnik o radu, Ugovor o radu, Sporazum između RV i poslodavca), tada se primjenjuje ono pravo (odnosno onaj akt) koji je za radnika najpovoljniji.

 

U konkretnom slučaju, ako bi neki od tih akata predviđao 2 dana plaćenog dopusta radniku za sklapanje braka, neki drugi akt 3 dana, sljedeći 5 dana, neki od njih 6 dana - radnik će imati pravo na 6 dana.

 

 

cigo1 je napisao: Ja ću "upozoriti" Flokja na tvoje pitanje i on će ti sigurno ispravno odgovoriti. Često to radim i g. Floki je uvjek voljan razriješiti sporne situacije.

 

Poslodavac mora UZETI U OBZIR sve kriterije predviđene ZOR-om za otpuštanje radnika (duljina radnog odnosa kod tog poslodavca, starost radnika i obveze uzdržavanja), međutim on NE MORA na temelju sva 3 kumulativno donijeti odluku o otkazu. On dakle, MOŽE - DATI PREDNOST - JEDNOM od tih kriterija (ali ih je sve dužan uzeti u obzir).

 

Vaš je poslodavac očito tim sporazumom sklopljenim sa Sindikatom prednost dao KRITERIJU DULJINE TRAJANJA RADNOG ODNOSA.

 

Prema tome, ako se bude držao tog kriterija, osobe koje dobiju otkaz neće moći sa uspjehom pobijati otkaz (uz pretpostavku da je procedura otkazivanja - savjetovanja, suodlučivanje - suglasnost - provedena pravilno).

 

Da naglasim - poslodavac prema svim radnicima prilikom otpuštanja iz poslovno uvjetovanih razloga MORA primijeniti JEDNAK kriterij.

 

Ako bude otpuštao prema različitim kriterijima, a naveo je jedan kriterij kao odlučujući - eto uzmimo za primjer duljinu trajanja radnog odnosa ( pa npr. 50 radnika otpusti jer su oni najmanje vremena proveli kod njega, a 10 otpusti jer npr. su najmlađi - otkazi ovih 10 bili bi nezakoniti).

 

Pozdrav!

commando je napisao:

Molim odgovor poznavatelja upravnog prava na pitanje do kojeg trenutka ja kao podnositelj zahtjeva mogu tražiti obustavu nekog upravnog postupka?

Naime tijelo (ministarstvo) koje je vodilo postupak je donijelo rješenje koje je konačno, ali imam pravo na pokretanje upravnog spora u roku od 30 dana, te me zanima mogu li u tom roku podnijeti zahtjev za odustajanjem od postupka, tako da navedeno rješenje ne postane pravomoćno ili je ono pravomoćno postalo sa datumom uručenja.

 

Unaprijed hvala na odgovoru.

 

 

Vi možete odustati od zahtjeva u cijelosti ili djelomično i to tijekom prvostupanjskog postupka, ali i drugostupanjskog postupka - sve do dostave konačnog rješenja (članak 46. ZUP-a).

 

Nakon što pokrene upravni spor, u tijeku upravnog spora stranka ne može odustati od zahtjeva po kojem je vođen i okončan upravni postupak, jer se odredbe čl. 46. odnose samo na upravni postupak.

 

Ako u roku od 30 dana za pokretanje upravnog spora ne pokrenete spor, rješenje će istekom tog roka postati pravomoćno.

 

Dakle, da sumiram: Odustati više ne možete (jer vam je rješenje Ministarstva dostavljeno), jedina mogućnost da spriječite pravomoćnost rješenja je da podnesete tužbu Upravnom sudu RH, jer će istekom navedenog roka od 30 dana rješenje postati pravomoćno a time i izvršno.

Izvor: Marin Mrčela, Vodič kroz kazneni postupak, priručnik za novinare

http://www.abanet.org/rol/publications/croatia-journalists-guide-criminal-procedure-cr.pdf

 

Zastara

 

Zastara je institut kaznenog prava prema kojem zbog protoka vremena

prestaje pravo države na primjenu kaznenopravnog zakonodavstva.

Ovaj institut kaznenog prava temelji se na kriminalnopolitičkim ciljevima

kaznenog prava, na općim načelima kaznenog prava, te na razlozima i svrsi

kažnjavanja. Primjena kaznenopravne sankcije poslije dužeg vremena nije

svrsishodna. Protokom vremena kazna gubi svoju aktualnost, a time nestaje i

svrha kazne. S vremenom stvari padaju u zaborav, teže je utvrditi odlučne

činjenice, rizik zablude je veći, a počinitelj se možda popravio i bez sankcije. To

su uglavnom razlozi koji opravdavaju institut zastare.

5 Velik broj izvora sadrži odredbe o imunitetu po međunarodnom pravu. Zato su ovdje samo primjerice

navedene neke situacije u kojima je na snazi imuniteta prema tom pravu.

10

Kazneni zakon poznaje dva oblika zastare: zastara kaznenog

progona i zastara izvršenja kazne (čl. 19 – 24 KZ). U oba oblika postoje

apsolutna i relativna zastaru.

Kazneni zakon za oba oblika propisuje rokove zastare, nakon kojih više

nije moguće pokrenuti kazneni progon, odnosno izvršiti kaznenopravnu

sankciju. Tu je riječ o relativnoj zastari zato što je tijek zastare moguće

prekinuti postupovnom radnjom nadležnog tijela radi pokretanja kaznenog

postupka prema počinitelju ili radi izvršenja kaznenopravne sankcije.

Apsolutna zastara je definitivno nastupanje zastare poslije dvostrukog

zakonom određenog zastarnog roka.

Prema Kaznenom zakonu nikada ne zastarijeva kazneni progon radi

počinjenja određenih kaznenih djela kao niti radi izvršenja kazne koja je izrečena

počinitelju tih kaznenih djela. Sljedeća kaznena djela nikada ne zastarijevaju:

• Genocid (čl. 156 Kaznenog zakona)

• Agresivni rat (čl. 157 Kaznenog zakona)

• Ratni zločin protiv civilnog pučanstva (čl. 158 Kaznenog zakona)

• Ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika (čl. 159 Kaznenog zakona)

• Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika (čl. 160 Kaznenog zakona)

• Kaznena djela koja ne zastarijevaju prema međunarodnom pravu.

1.2.4.1 Zastara kaznenog progona

Kad protekne određeno vrijeme od počinjenja kaznenog djela, kazneni

progon ne smije biti poduzet. Nastup zastare tijekom kaznenog postupka

dovodi ili do obustave kaznenog postupka (rješenjem izvan glavne rasprave) ili

do presude kojom se optužba odbija (tijekom glavne rasprave).

Zastara kaznenog progona je okolnost koja isključuje kazneni progon i

ona je razlog za odbijanje optužbe na glavnoj raspravi (tzv. formalna presuda),

a nikada za oslobađajuću presudu. Pogrešno je reći ili napisati da je

okrivljenik oslobođen od optužbe, jer je nastupila zastara kaznenog

progona.

Zastarni rokovi za kazneni progon ovise o propisanoj kazni za određeno

kazneno djelo:

ZA KAZNENO DJELO JE PROPISANA KAZNA RELATIVNA

ZASTARA

APSOLUTNA

ZASTARA

1. Dugotrajni zatvor (npr. teško ubojstvo, genocid, ratni zločini, 25 godina 50 godina

11

kvalificirani oblik zlouporabe opojnih droga iz čl. 173 st. 2,

kvalificirani oblik spolnog odnošaja s djetetom iz čl. 192 st. 5)

2. Teža od 10 godina zatvora (npr. kvalificirani oblik zlouporabe

opojnih droga iz čl. 173 st. 2, ubojstvo, kvalificirano silovanje,

kvalificirani oblik razbojništva, oružana pobuna)

15 godina 30 godina

3. Teža od 5 godina zatvora (npr. ubojstvo na mah, kvalificirani

oblici teške tjelesne ozljede, osnovni oblik silovanja, osnovni

oblik razbojništva, kvalificirani oblik prijevare, čedomorstvo)

10 godina 20 godina

4. Teža od 3 godina zatvora (npr. osnovni oblik otmice, teška

krađa, osnovni oblik prijevare, osnovni oblik iznude,

organiziranje zločinačke organizacije čl. 333 st. 2)

5 godina 10 godina

5. Teža od 1 godina zatvora (npr. osnovni oblik teške tjelesne

ozljede, nasilničko ponašanje u obitelji, prikrivanje)

3 godine 6 godina

6. Zatvora do 1 godine ili novčana kazna (npr. tjelesna ozljeda,

uvreda, kleveta, obmanjivanje kupaca, nedozvoljena trgovina)

2 godine 4 godine

Zastara kaznenog progona počinje teći od dana počinjenja kaznenog

djela.

Zastara ne teče za vrijeme za koje se prema zakonu kazneni progon ne

može poduzeti ili se ne može nastaviti, a prekida se svakom postupovnom

radnjom poduzetom radi kaznenog progona počinitelja kaznenog djela. Nakon

svakog prekida zastara počinje teći iznova (relativna zastara). Zastara

definitivno nastupa poslije dvostrukog zakonom predviđenog roka (apsolutna

zastara).

1.2.4.2 Zastara izvršenja kazni i sigurnosnih mjera

Nakon određenog vremena kaznenopravna sankcija koju je izrekao sud

ne smije biti izvršena. Rok ove zastare ovisi o mjeri izrečene kazne.

Za sigurnosne mjere vrijedi pravilo da zastara izvršenja nastupa

nakon protoka vremena jednakog onome kojeg je sud odredio za trajanje te

mjere (relativna zastara izvršenja sigurnosne mjere). Apsolutna zastara

izvršenja sigurnosne mjere nastupa protokom dvostrukog roka relativne

zastare.6

Za kazne vrijede ovi zastarni rokovi:

IZREČENA MJERA KAZNE ZATVORA RELATIVNA

ZASTARA

APSOLUTNA

ZASTARA

1. Dugotrajni zatvor 25 godina 50 godina

2. Kazna zatvora u trajanju duljem od 10 godina 15 godina 30 godina

3. Kazna zatvora u trajanju duljem od 5 godina 10 godina 20 godina

4. Kazna zatvora u trajanju duljem od 3 godina 5 godina 10 godina

6 Primjerice, ako je izrečena sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od dvije

godine, rok relativna zastare izvršenja je dvije godine, a rok apsolutne zastare izvršenja je četiri godine.

12

5. Kazna zatvora u trajanju duljem od 1 godina 3 godine 6 godina

6. Novčana kazna ili kazna zatvora do 1 godine 2 godine 4 godine

Zastara ovdje počinje teći od dana pravomoćnosti odluke kojom je

izrečena kazna ili sigurnosna mjera.

Zastara ne teče za vrijeme za koje prema zakonu izvršenje ne može

započeti ili se nastaviti, a prekida se svakom radnjom tijela nadležnog za

izvršenje kazne ili primjene sigurnosne mjere.

Nakon svakog prekida zastara počinje teći iznova (relativna zastara).

Zastara definitivno nastupa poslije dvostrukog zakonom predviđenog roka

(apsolutna zastara).

1.3 Započinjanje kaznenog postupka

Ma neka Vlada sudi i stvara sudsku praksu

Čl. 58. ne može se ignorirati.