Jump to content

poki

Korisnik
  • Broj objava

    182
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je poki objavio

  1. Drajo druže , možeš očekivati svašta, teško je to reći dok ne dođeš na komisiju, možeš dobiti puno a možeš dobiti i malo, zavisi što ti očekuješ??? Dobro je što udaraš u svim pravcima po pitanju svojih prava, samo nemoj ići na nikakve tužbe, jer tada si istek zakompliciraš život, žalba da ali i to dobro razmisli i rješenje prije žalbe dobro 5 puta pročitaj a onda uzmi zakon i 5 puta pročitaj po kojima člancima zakona su te odbili pa razmisli da li pisati žalbu ili ne, ali u svakom slučaju dalje doktorima i skupljaj papire za drugu komisiju.. Puno sreće kolega Nekada i mi koji malo znamo ne možemo si pomoći
  2. Hm, dobro ste rekle, najgore prolaze oni koji su ostali raditi, tj. oni su kažnjeni, ali što je tu je, u zakonu o pravima branitelja u članku 154. jasno stoji da će se izvršiti prevođenje svih prava na naknadu plaće. Što vama sada ostaje, skoro pa ništa, na žalost, muž ima dvije mogućnosti a to je: 1. ostati raditi i primati tako kako je dobio rješenje, 2. prestati radni odnos i uzeti punu mirovinu (iako se bojim da nećete imati veća primanja)jer sada dobiva mislim samo 80% mirovine a 20% mu je smanjena zbog radnog odnosa, i ono zadnje je: 3. tjerati papire za komisiju da ga proglase potpuno nesposobnim tj. da dobije opću i da mu se poveća omjer rata – mira. Neka počne kupiti papire za novu komisiju… ja druge mogućnosti ne vidim, da se žali ne bih rekao da ima ikakve šanse kada članak zakona jasno kaže profesionalna mirovina,
  3. Na drugostupanjsko povjerenstvo se čeka oko godinu dana
  4. ova ti je dobra, ha, ha, ali čovjek će se naljutiti što mu nisi rekao i koliku će mirovinu dobiti
  5. Kolega koliko raspolažem informacijama nekih velikih pomaka u plaći za djelatnike HV neće biti, ne bar za sada, plaća ide gore u toj mjeri koliko se poveća koeficijent a to je najviše 5 %, u principu ona ide gore samo ne onoliko koliko neki očekuju. Osim povećanja plaća za djelatnike HV plaća ide istim postotkom gore za sve državne službenike i namještenike u RH.
  6. Ja sam isto mislio da se radi o prvostupanjskoj mirovinskoj komisiji.. MOLIMO VAS DA SVOJA PITANJA POSTAVLJATE KONKRETNO SA ŠTO VIŠE POZNATIH INFORMACIJA, Jer događa se da odgovaramo bez veze i trudimo se a trud je uzaludan..
  7. Sva pitanja vezana za prava dijetnih vojnih osoba, HRVI-DVO ili samo aktivnih djelatnika HV možete postaviti ovdje.. Poki
  8. Kolege želi se priključiti raspravama o otpremninama, ne želim se petljati u MUP ali što se tiče HV sve mogu objasniti pa vas molim ako ima pitanja u svezi HV slobodno ga uputite na mene , rado ču odgovoriti, jedan je gospodin postavio pitanje kako je u HV jer nema kolektivnog ugovora, točno nema ali se primjenjuje Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike i na djelatnike HV, to znači bolovanje duže od 90 dana ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć u visini jedne proračunske osnovice a sukladno čl. 48. stavak 1. točka 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ( „Narodne novine“ broj 92/04) zahtjev se predaje preko personalnog časnika sa potvrdom doktora opće prakse o dužini bolovanja i ispunjavanjem jednog zahtijeva.(sve info. Dobijete kod personalca) Što se tiče otpremnine u HV, o tome sam već pisao, u koliko se na komisiji dobije profesionalna nesposobnost za rad djelatnici HV imaju pravo na otpremnine u visini svojih 6 bruto plaća + 525 kuna za svaki puni mjesec proveden u Domovinskom ratu, Ako se dobije opća nesposobnost za rad otpremnina iznosi 3 proračunske osnovice što izlazi oko 9800 kuna. Ako nekoga nešto zanima o pravima djelatnika HV mogu pitanja postavljati i na moj PM. pozdrav
  9. Za čekanje na poziv prvostupanjskoj komisiji nema pravila , ali svakako možete provjeriti u Područnom uredu mirovinskog gdje se predmet nalazi i kada bi otprilike mogao doći na red, čekanje ovisi o broju predmeta ali u principu dođete na red u neka 3 mjeseca, ali velim sve zavisi od broja predanih predmeta. Ako niste znali u Područnom uredu mirovinskoga možete zatražiti vaše tajno korisničko ime gdje dobijete i lozinku, kada to dobijete možete u svakom trenutku provjeriti gdje je vaš predmet. Jednostavno odete na stranice mirovinskog tj. www.mirovinsko.hr – zatim Upit na evidenciju gdje upišete svoje korisničko ime , lozinku i kada se stranica otvori imate pred sobom svoje podatke, odete na "Gdje je moj predmet" ili tako nešto i dobijete točno broj predmeta i gdje se nalazi… Pozdrav Hrvatskom braniteljima
  10. Hvala na odgovoru, prepuštam Dragom Bogu u ruke sve pa kako bude Pozdrav
  11. Hvala kolega, imam još jedno konkretno pitanje, reci te mi po svojim iskustvima kako funkcionira ta revizija u Selskoj, što se u principu najviše gleda i koliko se u postotku ona slaže sa prvostupanjskom. Recimo ja sam od 01.01.1991.- 31.06.2006. non-stop aktivan, zapovjednik od 09. mjeseca 1991. u aktivnoj. imam 10 ležanja u bolnici, priznato oboljenje kao posljedica rata, HRVI trajno 20 % , sada na ponovnom vještačenju prvostupanjska podigla na 40 % trajno trenutno otišlo gore na reviziju u Zg , ratni puta 4 lista + ratni put iz policije, na prvostupanjskoj dobio opću 60% rat 40 % ostale okolnosti. Što se ovdje najviše gleda ??????? Nije mi jasno kako ja mogu imati ostale okolnosti 40% kada nikada nisam nigdje radio, prvo radno mjesto zasnovao u MUP pa prešao u HV i od kuda ostale okolnosti, sada teško obolio na kosti, pa gdje sam ja to obolio, mogao sam samo u mokrim rovovima i spavanju vani, prošao sam jako puno terena i dobro da sam i normalan iako se liječim i na psihijatriji i vele da imam PTSP koje papire nisam priložio jer me sramota. Svi moji kojima sam zapovijedao su otišli u mirovinu davnih dana, ja sam zadnje vrijeme radio pri GS HV, otišao sam u 6a mirovinu jer sam bio prisiljen i sada sam podnio papire za invalidsku kao HRVI.. objasni mi što se gleda i kako se što gleda ili ne gleda, imaš iskustva u tome i da li ima veze što sam već u 6a mirovini
  12. Pitanje za ZG-1 Kolega ako radite u Mirovinskom, zanima me da li mirovinsko radi revizije prvostupanjskih ocjena, recimo dođem u Sl. Brodu na komisiju i oni vele recimo opća, 50%-50%. Da li Mihanovićeva radi reviziju ili samo prosljeđuje u Selsku…????
  13. Gospodo ovo nije mjesto za prepiranje, molim Vas da se suzdržavate ovakvih situacija, ovdje smo da ljudima pomognemo koliko možemo i znamo, nitko ne zna sve , ali svi zajedno znamo sve.. Hvala
  14. Ako si se već toliko zauzeo za taj slučaj ja ti savjetujem da odeš direktno u Ministarstvo branitelja i da pitaš nekoga u pravnoj služni.. tamo ćeš dobiti sigurno ispravne i točne odgovore..
  15. Upravo tako, to je vrlo teško reći , ali bi po svemu sudeći mogla djeca nešto dobiti( i to je upitno) na osnovu dragovoljca ali umirovljenje ako postoje maloljetna djeca mora ići prema drugim zakonima, jer ovdje se ne radi o ranjavanju, bolesti izazvanoj ili pogoršanoj u obrani, itd. što znači ne pripada ovdje, na žalost ali velim da djeca ako su maloljetna možda mogu nešto ostvariti, mislim da imaju pravo na jednokratnu novčanu pomoć,
  16. Postavi si toliko teško pitanje da vjerojatno nitko na njega ne može dati odgovor, upravo što kolega veli netko je dobio prije a netko kasnije a netko ni neće dobiti jer dok se svi izredaju pa dok na mene dođe red ukinut će ministarstvo i liste jer svi traže kredite pa ti sada gledaj.
  17. Kolega nikome ne moraš ništa vratiti, nemoj se ništa brinuti, samo ti tjeraj papire dalje,, i ne brini.. poki
  18. Otpremnine O ovoj temi je već bilo govora neka kolega malo potraži, pisali smo o tome pa ne bi ponavljali, za otpremnine ne treba mijenjati zakon o policiji niti mora ići u saborsku proceduru, to ministar rješava pravilnikom isto tako je riješeno u MORH-e,
  19. Koliko sam ja čuo a vjerojatno ima neke istine u tome, ljudi nešto dobivaju ali koliko vele jako sitno,, velim priča se …. Nisam još od nikoga čuo osobno da je dobio bilo kakvo rješenje pozitivno ili negativno, a znam bar njih 100 koji su podnijeli i dali oko 300 -400 kuna za sve papire koje su povadili.. Dečki držim Vam fige da dobijete svoj novac jer to je novac koji je naš i može ga netko dijeliti, neka prvo isplate dividendu koju su dužni isplatiti jer je ona naša.. To ti je isto kao kada se oženiš imaš ženu a zabrane ti da s njom spavaš 3 godine, dok ju oni ne iskoriste onda ju daju tebi.
  20. Iz svoga iskustva bih ti savjetovao da se nemaš kome žaliti, nego samo prikupiti novu dokumentaciju i krenuti u obnovu postupka, ako se žališ nećeš dobiti ništa jer nitko mi još nije rekao da je bilo nekih pozitivnih pomaka nakon žalbe Dobro razmisli,
  21. Kolega kako si naveo da si desetnik , ne znam da li si pripadnik gardijske ili ne, da li si HRVI ili ne, ali ja sam ti stavio polazni faktor 1,50 i izračun ti izlazi oko 2800 a ako imaš polazni faktor 1,10 onda ti izlazi oko 2400. ali trebao bi imati 1,50 koliko vidim Kada dobiješ konačno napiši što si dobio i koliko Pozdrav Pokija ne sjećam se što si prije pisao i kako sam ti računao
  22. Profesionalnu bolest utvrđuje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje a moraš priložiti medicinsku dokumentaciju, obavezno opis radnoga mjesta, on je glavni u tome, doktor opće prakse pravi zahtjev za priznavanje prava, podnosiš područnom uredu koji daje ili ne daje, nakon toga ide u Zagreb na reviziju. Koliko sam ja upoznat postoji popis profesionalnih bolesti za određena zanimanja, tako recimo profesionalni vozači ukoliko dođe do teškog oboljenja kičme mogu bez velikih problema dobiti profesionalnu bolest,, znači pogoršanje ili nastanak bolesti mora biti uzrokovan poslom koji je osoba obavljala ( to je bitno dokazati) . Bitno je da u opisu radnoga mjesta bude uistinu napisano ono što je istina, koliko znam iz prakse 90% poslodavaca u opisu radnog mjesta ne žele napisati ono što je radnik radio pa ispada da se u firmama ništa ne radi. Mislim da si shvatio, ako nešto nije jasno pitaj. Da još nešto nisam spomenuo a što je bitno, bilo bi dobro da osoba ima liječnički pregled pri prijemu u službu tako da se vidi da je prilikom zapošljavanja bila zdrava a sada je došlo do pogoršanja ili nastanka bolesti.. U principu se može istjerati ali dosta je teško,, treba samo upornosti pozdrav
  23. Zanima me ako netko zna, a znam da ovdje ljudi jako puno znaju, da mi se veli da li će ove godine biti isplata Božićnice za umirovljenike pa makar i 100 kuna ??
  24. Kolega ako vas je 4 a stan od 50 kvadrata onda imaš pravo na razliku kvadrata i imaš pravo na stambeni kredit za adaptaciju, ali ti nisi naveo da li si HRVI ili nisi ali evo ti kolega pa malo pročitaj i probaj se naći u tome. 5. PRAVO NA STAMBENO ZBRINJAVANJE Članak 36. (1) Pravo na stambeno zbrinjavanje, prednost pri stambenom zbrinjavanju te mogućnost kupnje stanova uz obročnu otplatu pod pristupačnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate, imaju osobe utvrđene ovim Zakonom ako nemaju riješeno stambeno pitanje ili je riješeno na neodgovarajući način, odnosno ako 10 godina neprekidno prebivaju u obiteljskoj kući ili stanu u državnom vlasništvu ili vlasništvu jedinica lokalne samouprave. (2) Pravo na stambeno zbrinjavanje ostvaruje se dodjelom stambenog kredita za kupnju stana ili kuće, odnosno izgradnju kuće ili stana, za razliku u površini, za nadogradnju, nastavak izgradnje i dovršenje obiteljske kuće, za poboljšanje uvjeta stanovanja, te mogućnošću kupnje stanova uz obročnu otplatu po pristupačnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate. (3) Pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita, odnosno mogućnost kupnje stana uz obročnu otplatu po pristupačnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate imaju: 1. članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, 2. članovi obitelji zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, 3. HRVI iz Domovinskog rata od I. do X. skupine. (4) HRVI iz Domovinskog rata 100% I. skupine koji se kreću isključivo u invalidskim kolicima stambeno se zbrinjavaju po posebnom Programu Vlade Republike Hrvatske izgradnjom kuće s posebnom prilagodbom. (5) Prednost pri ostvarivanju prava na stambeno zbrinjavanje između članova obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvrđuje se prema propisima o nasljeđivanju, na način da članovi obitelji istoga nasljednog reda ostvaruju pravo prema međusobnom sporazumu, s time da to pravo može ostvariti samo jedan član obitelji. Ako se sporazum ne postigne pravo na stambeno zbrinjavanje ima član obitelji koji je imao zajedničko prebivalište sa smrtno stradalim u vrijeme stradavanja. (6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka ako je u pitanju roditelj smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji nije stambeno zbrinut može mu se dati stan u najam s pravom na zaštićenu najamninu do njegove smrti, ali bez prava otkupa. (7) Djeca smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje prema ovom Zakonu ako su u trenutku podnošenja zahtjeva bili mlađi od 15 godina, odnosno ne stariji od 26 godina i ako su na redovitom školovanju. (8) Pravo na stambeno zbrinjavanje imaju i članovi uže obitelji u slučaju smrti HRVI iz Domovinskog rata, ako su imali zajedničko prebivalište s umrlim u trenutku njegove smrti, s time da to pravo ostvaruju zajedno. (9) Pravo na stambeno zbrinjavanje korisnici prava ostvaruju na temelju pravomoćnog rješenja o trajno utvrđenom statusu. Članak 37. Pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita ostvaruje se ako osoba iz članka 36. ovoga Zakona nema sljedeće zapreke za ostvarivanje istog: – ako ima u vlasništvu odgovarajući stan ili kuću, – ako takav stan ili kuću koristi u svojstvu zaštićenog najmoprimca na neodređeno vrijeme, – ako je imala stan ili kuću u vlasništvu koju je prodala, darovala, zamijenila ili na drugi način otuđila nakon početka Domovinskog rata, – ako je na temelju Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo to isto pravo ustupila drugom stanaru i na navedeni način tom drugom stanaru omogućila kupnju stana po povoljnijim uvjetima, – ako se odrekla nasljedstva kuće ili stana prema propisima o nasljeđivanju, odnosno da je drugom ustupila ili diobenim ugovorom zamijenila svoj nasljedni dio kuće ili stana za drugo stvarno pravo, – ako je stambeno zbrinuta putem Zakona o obnovi na način da je obnovljena kuća ili stan bila IV., V. ili VI. kategorija oštećenja, a na istoj su navedene I. – V. faza obnove, – ako je stambeno zbrinuta dodjelom stana, odnosno stambenog kredita prema ranije važećem Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Članak 38. (1) Osobe iz članka 36. stavka 3. ovoga Zakona koje ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita to pravo ostvaruju sljedećim redoslijedom: 1. djeca smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, te ostali članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma od 100% I. i II. skupine, 2. HRVI iz Domovinskog rata prema stupnju oštećenja organizma (od 90% do 50%), 3. HRVI iz Domovinskog rata prema stupnju oštećenja organizma (od 40% do 20%). (2) Stambeno zbrinjavanje osigurat će se prema raspoloživim sredstvima, a pod istim se podrazumijevaju financijska sredstva, odnosno kuće i stanovi u državnom vlasništvu koja kao i koje za stambeno zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata osigurava Republika Hrvatska, te jedinice lokalne samouprave koje osiguravaju sredstva za odgovarajuće građevinsko zemljište, uređenje komunalne infrastrukture i priključke na infrastrukture, odnosno podmirenje troškova koji se odnose na infrastrukturu i priključke kao i troškove komunalnog doprinosa. (3) Osobe koje ostvare pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita, stambeni kredit mogu koristiti: – za kupnju stana izgrađenog u organiziranoj izgradnji ili – za kupnju stana u vlastitoj organizaciji ili – za izgradnju kuće ili – za kupnju korištenog stana ili kuće u vlasništvu Republike Hrvatske ili – za razliku u površini, odnosno za nadogradnju stana ili kuće ili – za nastavak izgradnje i dovršenje kuće ili – za poboljšanje uvjeta stanovanja. (4) Stan, odnosno kuća stečena na način propisan u stavku 2. ovoga članka u osobnom je vlasništvu nositelja prava osim u slučaju ako su pravo stekli članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i u tom slučaju su stečene nekretnine suvlasništvo članova obitelji i ne mogu se otuđiti dok su članovi obitelji malodobni. Članak 39. (1) Organizirana izgradnja provodi se putem Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a u suradnji s Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka, sukladno poslovima iz njihova djelokruga utvrđenim Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave. (2) Organizirana izgradnja provodi se prema mjestu prebivališta korisnika u vrijeme stradavanja, odnosno u mjestu u kojem korisnik prava ima prebivalište neprekidno 5 godina od 1991. godine ili je u tom mjestu boravio kao prognanik neprekidno 5 i više godina i pisanom izjavom pod materijalnom i kaznenom odgovornošću iskazao da se u tom mjestu želi trajno nastaniti jer ga za to vežu obiteljske i druge prilike. (3) Građevinsko zemljište i komunalno opremanje za organiziranu izgradnju ustupaju jedinice lokalne samouprave na čijem se području provodi program organizirane izgradnje. Jedinice lokalne samouprave mogu ostvariti povrat sredstava za ustupljeno građevinsko zemljište i komunalno opremanje od jedinice lokalne samouprave u kojoj korisnik stambenog zbrinjavanja iz ovoga Zakona ima prebivalište. (4) Jedinice lokalne samouprave mogu provoditi izgradnju objekata za potrebe osoba iz članka 36. stavka 3. ovoga Zakona na području te lokalne samouprave i mimo redoslijeda utvrđenog člankom 38. stavkom 1. ovoga Zakona ako korisnici stambenog kredita imaju prebivalište na tom području. Članak 40. (1) Jedinice lokalne samouprave dužne su, u slučaju kad osoba iz članka 36. ovoga Zakona koristi stambeni kredit za izgradnju obiteljske kuće u mjestu prebivališta sukladno članku 39. stavku 2. ovoga Zakona, ustupiti bez naknade građevinsko zemljište i komunalno opremanje. (2) Pravo na komunalno opremanje stambenog objekta imaju i osobe iz članka 36. ovoga Zakona ako ostvaruju pravo na dodjelu stambenog kredita za poboljšanje uvjeta stanovanja na istome stambenom objektu, kao i osobe koje nisu podnijele zahtjev za stambeno zbrinjavanje, ako se u posebnom postupku utvrdi da bi imale to pravo, o čemu Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti izdaje odgovarajuću potvrdu. (3) U komunalno opremanje građevinskog zemljišta iz stav¬ka 1. ovoga članka podrazumijevaju se: – uređenje pristupne ceste, javne rasvjete i okoliša potrebnih za korištenje građevine izgrađene na ustupljenom zemljištu, – priključci i mreža za osiguranje priključka i elektro priključak, priključak na vodovod i odvodnju, instalacije DTK (distributivne telefonske kanalizacije) te ako na tom području postoji medij za grijanje – plin i/ili toplovod. (4) Jedinice lokalne samouprave dužne su u slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka snositi i troškove komunalnog doprinosa, odnosno povrat istih za odgovarajuću BRP (bruto razvijenu površinu). Članak 41. (1) Sredstva za stambeno zbrinjavanje osoba koje ostvaruju prava na dodjelu stambenog kredita osigurat će se u državnom proračunu i proračunima jedinica lokalne samouprave ili u vrijednosti kuća i stanova u vlasništvu Republike Hrvatske. (2) Sredstva ostvarena otplatom kredita i obročnom prodajom kuća i stanova uplaćivat će se na račun Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti do završetka provođenja programa stambenog zbrinjavanja prema ovom Zakonu. (3) Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti dužno je voditi cjelokupnu evidenciju prodanih stanova i drugih nekretnina, pratiti obročnu otplatu i naplatu dodijeljenih stambenih kredita, voditi evidenciju o naplati, uplaćenim sredstvima te prispjelim financijskim i drugim obvezama u vezi sa stambenim zbrinjavanjem prema ovom Zakonu ili je dio tih poslova dužno povjeriti poslovnoj banci na temelju Ugovora o poslovnoj suradnji. Članak 42. (1) Osobe koje ostvaruju pravo na dodjelu stambenog kredita prema ovom Zakonu, dodijeljeni kredit otplaćuju umanjen za iznos postotka oštećenja organizma, s tim da su članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata s 90% i 80% oštećenja organizma izjednačeni s HRVI iz Domovinskog rata sa 100% oštećenja organizma. (2) Kada se stambeni kredit koristi prema odredbama ovoga Zakona, HRVI iz Domovinskog rata plaćat će kamatu po slje¬dećim kamatnim stopama: – za HRVI iz Domovinskog rata od 50% i više od 50% oštećenja organizma po stopi od 2%, – za HRVI iz Domovinskog rata od 40% oštećenja organizma po stopi od 3%, – za HRVI iz Domovinskog rata od 30% i 20% po stopi od 4%. (3) Razliku od beneficiranih kamatnih stopa iz stavka 2. ovoga članka do tržišne vrijednosti subvencionirat će Republika Hrvatska. (4) Kada se koristi stambeni kredit za kupnju stana na obročnu otplatu, u vrijednosti cijene stana ne uračunavaju se troškovi građevinskog zemljišta, komunalnog opremanja i komunalnog doprinosa sukladno članku 40. ovoga Zakona. Članak 43. Stambeni kredit i druga prava vezana za stambeno zbrinjavanje ostvaruju se za odgovarajuću stambenu površinu i određuju se prema broju članova obitelji i to: a) samac – 35m2 b) dvočlana obitelj – 45m2 c) tročlana obitelj – 60m2 d) četveročlana obitelj – 70m2 e) peteročlana obitelj – 80m2 – za svakoga sljedećeg člana obitelji dodatnih 10m2 odstupanje od odgovarajuće stambene površine dozvoljeno je samo kod kupnje stana putem stambenog kredita ili dodjele stana izgrađenog u organiziranoj izgradnji, za veličinu +/- 10m2. Članak 44. Iznos kredita korisne stambene površine kuće ili stana za kupnju stana ili kuće, izgradnju kuće i razliku površine, nadogradnju, odnosno nastavak izgradnje te poboljšanje stambenih uvjeta kao i vrijednost kredita po m2 neto korisne stambene površine kuće ili stana za osobe iz članka 36. stavka 3. ovoga Zakona regulirat će se uredbom Vlade Republike Hrvatske iz članka 47. ovoga Zakona. Članak 45. Pravo na stambeno zbrinjavanje po ovom Zakonu imaju i osobe iz članka 36. stavka 3. ovoga Zakona kojima je djelomično obnovljena kuća ili stan na način i u iznosu koji će se regulirati uredbom Vlade Republike Hrvatske iz članka 47. ovoga Zakona. Članak 46. Iznos stambenog kredita za kupnju stana ili kuće u vlastitoj organizaciji utvrđuje se prema predugovoru o kupoprodaji, a najviši iznos stambenog kredita po m2 odgovarajuće površine stana iz članka 43. ovoga Zakona regulirat će se uredbom Vlade Republike Hrvatske iz članka 47. ovoga Zakona. Članak 47. Vlada Republike Hrvatske uredbom će utvrditi visinu te način i postupak ostvarivanja prava na dodjelu stambenog kredita, kao i druga pitanja i uvjete vezane za dodjelu stambenog kredita te kupnju stanova i kuća uz obročnu otplatu. Članak 48. (1) Članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje osim na način propisan člankom 36. stavkom 2. ovoga Zakona i dodjelom te otkupom stana. (2) Članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i HRVI iz Domovinskog rata koji koriste stanove u vlasništvu Republike Hrvatske ostvaruju pravo na dodjelu i otkup tih stanova ako su isti izgrađeni u građevinama starijim od 15 godina, i ako nemaju zapreka za ostvarenje prava koje propisuje članak 37. ovoga Zakona. Članak 49. Vlada Republike Hrvatske uredbom će prenijeti pravo upravljanja stanovima i kućama u vlasništvu Republike Hrvatske, a na upravljanju – Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane Republike Hrvatske, Ministarstva pravosuđa, Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, Ureda za državnu imovinu Republike Hrvatske, a na koje se ne odnose odredbe Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, te ih koriste osobe iz ovoga Zakona, na Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Članak 50. Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti obavlja sve stručne i druge poslove koji se odnose na stambeno zbrinjavanje.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija