Andrija Katalenić

Provjerio sam za pristojbe još na sudu - to je točno , ne plaćaju se nego se dosudi trošak u presudi (navodno nekih 100 - 200 kn). Ne, utvrđeno je da su okrivljenici počinili prekršaj ali su oslobođeni od kazne temeljem čl. 38.st.2.t.2. Prekršajnog zakona (taj članak kaže da sud može osloboditi počinitelja kazne kad je počinitelj otklonio ili umanjio posljedice prekršaja ili naknadio štetu koju je njime prouzročio, ili je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog čijeg neplaćanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak). Konkretno, radilo se o zakašnjeloj prijavi radnika.

Plaćaju li se pristojbe prilikom podnošenja žalbe Visokom prekršajnom sudu? U Zakonu o sudskim pristojbama ne nalazim ništa za takve žalbe. I ima li smisla podnositi žalbu radi troškova postupka određenih paušalno (500kn za pravnu osobu i 500 kn za odgovornu osobu u pravnoj osobi)? Troškovi su određeni iako su "okrivljenici" oslobođeni od kazne.

Pravno logično. Hvala.

Hvala. Da osnivam društvo upisao bih baš sve :fucka:. Jedino je možda zez prema van. Mislim, kak to izgleda ako se društvo bavim svim i svačim. Može značit i da se ne bavi ničim.

Može li trgovačko društvo kojem su između ostalih kao predmet poslovanja upisane šifre 60 (kopneni prijevoz; cjevovodni transport), 63 Prateće i pomoćne djelatnosti u prometu i 74.4. Promidžba (reklamna i propaganda): * Međunarodni prijevoz robe, tereta i putnika cestom, nuditi usluge uslužnog prijevoza tereta (to ne bi bila primarna djelatnost). Ako sam dobro shvatio ovaj dio prava, društvo se može baviti samo onim djelatnostima koje su upisane u sudski registar društva. Ako je tako, može li društvo kod osnivanja nabrojati sve i svašta samo da ne mora kasnije mijenjati osnivački akt i upis u sudski registar ili postoje neka ograničenja tome?

Što je s tim peterostrukim iznosom pristojbe u slučaju da kupac zakasni s uknjižbom (nije u roku od 60 dana) ali onda on prenese takvo svoje izvanknjižno vlasništvo nekom novom stjecatelju? Hoće li novi stjecatelj (u postupku uknjižbe u kojem dokazuje pravni slijed) platiti i tu peterostruku pristojbu kao kaznu za svojeg prethodnika ili novom stjecatelju teče novi rok od 60 dana za podnošenje prijedloga za uknjižbu?

Ima netko da zna odgovor? Je li se netko susreo s ovim problemima u praksi?

Zakonom o zaštiti osobnih podataka propisana je obveza voditelja zbirke osobnih podataka voditi i dostavljati te zbirke Agenciji za zaštiti osobnih podataka (AZOP) i stalna komunikacija s Agencijom (u slučaju promjene podataka iz zbirke i sl.) Kako se ovo tumači prema pravnim osobama s nekoliko stotina zaposlenika ali čiji broj zbog vrste posla često varira a i velika je fluktuacija radnika. Jesu li primjena ovih odredbi stroga ili tek načelna? Jer vidim u Zakonu da postoje novčane sankcije za nepridržavanje odredbi (npr. ako zbirka ne vodi, ili se ne dostavi u AZOP). Zna li netko kako to funkcionira u praksi? Hvala.

Hvala. Dakle, samo prodajom iz nekretnine se namiruje tražbina. Ne vidim baš neku logiku zašto je tako, ali eto. Čl. 318. je jasan. Treba čitati zakon kao cjelinu, za što ponekad nema baš vremena. Što se tiče procedure javim kako to ide. Ako uopće dođe do toga jer javlja se novi problem u cijeloj priči, a to je stečaj dužnika. Vidjet ćemo.

NOVO PITANJE IZ FIDUCIJE Kako se ona provodi, tj. kako fiducijarni vjerovnik može aktivirati svoje pravo ako ima ovršnu ispravu koja potvrđuje da obveza fiducijarnog dužnika nije ispoštovana? Koliko vidim to se radi isključivo putem prodaje što je radnja javnog bilježnika (on to može ili pute javne dražbe ili putem elektroničke prodaje (FINA)). Kako fiducijarni vjerovnik poziva javnog bilježnika na prodaju? Malo me zbunjuje i čl. 310 st 5. Ovršnog zakona koji kaže da fiducijarni vjerovnik (predlagatelj osiguranja) može tražiti predaju nekretnine u posjed. Znači li to da ne mora biti prodaje, tj. da nekretnina može izravno u vlasništvo fiducijarnog vjerovnika?

Vrlo moguće. Jer ni sadašnji vlasnik se nije uspio uknjižiti na neke od tih čestica.

Hvala na odgovoru! :hvala:

Hvala na odgovoru. Je, malo je to komplicirano. Htio sam samo provjeriti ima li kakve zakonom propisane osnove da kupoprodaja nije izvršena ako ni uknjižba nije uspješno provedena i kojem slučaju bi onda došlo do raskida ugovora (ili barem djelomičnog raskida). Znači bez da se to navodi u ugovoru. To bi se eventualno kasnije tužbom moglo. Konkretni problem je da su u tom zbiru nekretnina koje su predmet kupoprodaje neke od njih izvanknjižno vlasništvo za što postoji opasnost da se neće moći uknjižiti. Pojedinačni ugovori nažalost nisu mogući.

Je li ugovor o najmu s pravnom osobom koja ode u stečaj raskinut već otvaranjem stečaja ili je potrebno i posebno ga raskinuti, već kako je navedeno u ugovoru (npr. jednostrano)?

Da ne otvaram novu temu... Ima li kakve zakonske osnove da se isplata kupoprodajne cijene za nekretnine uvjetuje i konačno izvršenom uknjižbom? Npr. kupuje se jedan niz nekretnina ali samo za neke se uspješno provede uknjižba a za ostale iz tko zna kojih razloga ne. Ima li u takvom slučaju neke osnove da kupoprodajna cijena bude isplaćena razmjerno uknjiženim kvadratima i sl?

Hvala. Da li je to temeljem odredaba ZOO-a o opasnoj stvari (jer auto je motorno vozilo koje se smatra opasnom stvari)?

Tko snosi odgovornost ako se prometna nesreća dogodi vozaču koji nije vlasnik vozila već je zaposlenik kod vlasnika? Pod onim standardnim uvjetima - da je kriv taj vozač, da je s automobilom sve u redu itd.

Još da pitam - kad neki dug dospije u cijelosti a usred otplatnog plana (npr. dužnik prestane vraćat kredit) nakon nekoliko urednog vraćenih rata, a prije još uvijek nedospjelih rata i zbog toga mu cijeli dug dospije i postane ovršna isprava temeljem koje je i primio kredit, može li se utuživati i te naknadne kamate koje bi bile plaćene uz svaku ratu kredita ili je dozvoljeno utužit samo preostalu glavnicu a kamate samo one koje su dospjele ranije?

Da. U tom smislu bi ponovno trebalo zatražiti potvrdu ovršnosti?

Da, dužnik je i nakon ovršnosti ugovora o zajmu iz 2014. povremeno zbog neurednih uplata pozivan da to učini što je uz manja ili veća kašnjenja izvršavao pa nije bilo potrebe za pokretanje ovrhe. Sad je to potrebno samo je problem da se to događa usred otplatnog roka. Dakle imamo neke obroke uredno oplaćene a neki još nisu ni dospjeli. Odnosno, radi klauzule ovršnosti možemo reći da su svi obroci još 2014. dospjeli na naplatu. E sad kako se na to gleda kod prijedloga za ovrhu? Ne znam je li bitno, ali u otplatnom planu je za svaki obrok iskazana posebno glavnica i posebno kamata na tu glavnicu. To se po mojem mišljenju gleda sveobuhvatno i ne podliježe zabrani naplate kamata na kamatu.

Molim pomoć oko postavljanja prijedloga za ovrhu na novčanim sredstvima. Situacija je sljedeća: 1) Dana 24.3.2014. sklopljen je ugovor o zajmu. Iznos zajma je 50.000kn, jedna osoba je zajmoprimac a druga osoba je založni dužnik. U ugovoru je navedeno da cijeli dug dospijeva ako otplata kasni mjesec dana. 2) Dana 17.12.2015. izdaje se potvrda ovršnosti ugovora koji je ovršan 16.11.2014. Nakon toga ponovno redovno sjedaju uplate kako je dogovoreno, s manje ili više poštovanim mjesečnim rokovima otplate. 3) U trenutku izdavanja potvrde ovršnosti dug je bio 45000, ovrha nije pokretana, sad je 16000 i potrebno je pokrenuti ovrhu. Moje viđenje: To što je ovršnost iz 2014. ne bi trebao biti problem i potrebno je prijedlog za ovrhu postaviti na način da se uzme cijela glavnica koja je preostala i sve redovne neplaćene kamate koje su preostale a predviđene su za otplatu. Je li to točno? S kojim datumom je potrebno postaviti takav prijedlog s obzirom na tu staru ovršnost i različite datume dospijeća kamata i činjenicu da je cijeli dug dospio još 2014. godine ali do sad nije prisilno naplaćivan. HVALA!

Ne znam ti u potpunosti odgovoriti na postavljena pitanja, ali na jedno znam - ja radim u firmi od preko 400 zaposlenih i procjenu rizika nam radi vanjska tvrtka.

Hvala na odgovoru! Sve što me trenutno zanimalo je pokriveno odgovorom

Tako sam i mislio (ovo za 70,00 kn kod osnivanja). Znači podnošenje financijskih izvješća se ne naplaćuje? To me zanimalo zapravo. I ako je prihod mizeran ne plaća se nikakav porez..

Koji troškove imaju osnivači prilikom osnivanja udruge? Koji troškove birokratske imaju nakon osnivanja udruge (npr. godinu dana od osnivanja) ako nema nikakvih prihoda ili ako prihoda ima (od donacija)?