Andrija Katalenić

Može li se nakon ODBIJENOG prijedloga za izdavanje rješenja o izvedenom stanju (zbog nedostavljanja dokumentacije) ponovno podnijeti novi zahtjev u novom roku?

Da, postoje. Čak je i navedeno da se kupuje dio čestice u XY površini i ta površina odgovara upravo površini novoformirane čestice (brojevi čestica su zadržani). P.S. Nekako je u jednu česticu u međuvremenu upisano vlasništvo treće osobe, ali to je već neka druga tema...

Kupoprodajnim ugovorom 2006. godine kupljeno je 7 čestica iz 2 uloška. Poslan je zahtjev za uknjižu koji je privremeno povučen jer 2 čestice nisu do kraja formirane (odnosno kupljena je manja površina čestica od one koja je bila navedena u zk). U međuvremenu su te nove čestice formirane i površinski odgovaraju onima iz ugovora. Da li je sad za kompletiranje uknjižbe dovoljno poslati novi prijedlog kao dopunu starog, uz navođenje ovih objašnjenja ili je potrebno dostaviti i neku dokumentaciju još? Što je s pristojbom? Mora li se platiti nova i to možda višestruko veća zbog toga što uknjižba nije zatražena na vrijeme?

Zna li netko?

Da li ishođenje takvog naloga suda može ići na štetu poslodavca koji odbija dati te podatke? Drugi ovrhovoditelj vrlo je uporan i traži podatke o ovrhovoditelju koji je ispred njega i posl.br. ovrhe. Pritom se poziva na čl. 182. Ovršnog zakona: (1) Ovršenikov dužnik odgovara ovrhovoditelju za štetu koju mu je nanio time što se nije očitovao, ili što se neistinito ili nepotpuno očitovao. (2) Sud će upozoriti ovršenikova dužnika na tu njegovu odgovornost.

Provjeravao sam u jednoj banci u RH s kojom surađujemo i odgovorili su mi ovako: Kad bi mi primali takvu mjenicu zahtijevali bi da na njoj piše "bez protesta" te da se ta klauzula potpiše i pečatira. Također, uz akcept je obavezno staviti pečat trasata. Dakle, očito da ovako ispunjena mjenica ne bi bila naplativa u RH, ne znam kako je u BiH.

Klon, ako sam sad dobro shvatio, plaću ne možemo smatrati novčanim primanjem koje bi se ovršavalo preko FINE, točno? Znači, FINA šalje poslodavcu obavijest da je otvoren zaštićeni račun. Nakon toga, poslodavac isplaćuje iznos CIJELE plaće na taj zaštićeni račun i tako sve do zaprimanja valjanog rješenja o ovrsi koje dostavlja ovrhovoditelj, nakon čega poslodavac nastavlja uplaćivati na zaštićeni račun 2/3 plaće a sada preostali iznos uplaćuje direktno ovrhovoditelju? U ovom slučaju obavijest FINE poslodavcu o otvorenom zaštićenom računu znači samo to da poslodavac plaćanje prebaci s redovnog tekućeg na zaštićeni račun, a tek će po primitku rješenja o ovrsi na plaći "cijepati" uplate na dva računa? Ako je tako, postoji li i mogućnost da FINA naloži poslodvacu izvršavanje uplata i na redovni račun i na otvoreni zaštićeni? Ima li takve obavijesti FINE kad?

Imam mjenicu sa slike koja je izdana u BiH i ovjerena kod javnog bilježnika tamo. (Crvenom sam označio mjesto gdje se nalazi pečat firme izdavatelja, a plavom je označeno mjesto potpisa direktora). Blanket je gotovo identičan hrvatskom. Ima li netko iskustva s naplatom ovakve mjenice? Da li bi se s obzirom na način kako je potpisana i pečatirana mogla naplatiti u banci u BiH u slučaju potrebe? Ili bi bilo bolje da je drugačijeg sadržaja? Radi se o tome da je izdana kao jedna garancija, a nisam siguran da li je ovakva kakva jest uopće naplativa. Hvala na ogovoru!

Imam problem s prednosnim redovima u firmi u kojoj radim, molim savjet. 1) Zaprimili smo obavijest FINE o otvaranju računa na koji se trebaju vršiti daljnje uskrate plaće za jednog zaposlenika i poziv da se uskrate obavljaju na taj račun do druge obavijesti FINE (pretpostavljam do obavijesti da je namirenje izvršeno u potpunosti). Zaposleniku se nakon toga uredno isplaćuje 2/3 plaće a 1/3 ide na taj račun. 2) Nakon toga privatni ovrhovoditelj (banka) dostavlja administrativnu zabranu a mi odgovaramo da se već uskraćuje propisani iznos i da su zavedeni u prednosni red. Oni ponovno šalju isti zahtjev i traže da se ovrha plaća njima ne navodeći ništa novo. Ponovno ću im odgovoriti na isti način, ne vidim što bih drugo. 3) U međuvremenu je još jedan ovrhovoditelj poslao rješenje o ovrsi preko odvjetnika i odgovoreno mu je na isti način (da je u prednosnom redu). On traži dodatno objašnjenje, a po mojem mišljenju sam dodatno komplicira, odnosno traži da se: a) u slučaju obustave 1/3 plaće u korist nekog drugog ovrhovoditelja o tome očitujemo i dostavimo dokaz, b) u slučaju obustave 1/3 plaće preko tekućeg računa to prekinemo i uplaćujemo na njegov račun. E sad, proučavao sam načine uskrate i ono što sam zaključio je sljedeće. Ako se po bilo kojoj valjanoj osnovi radniku uskraćuje dio plaće u propisanom iznosu, pritom je sasvim svejedno ide li to na tekući račun (prema zahtjevu FINE) ili direktno na račun ovrhovoditelja (npr, administrativna zabrana). Svaki drugi zahtjev mora biti stavljen u prednosni red i onaj tko takav zahtjev uputi mora biti obavješten da je stavljen u prednosni red, ali ništa više od toga (nikakvi dokazi i sl. nisu potrebni). Da li je ovo točno? Hvala!

U prekršajnom postupku za pretovar kamiona terete se pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi. Pogrešno je navedena odgovorna osoba u pravnoj osobi. Stvar je došla do suda (istaknut prigovor na obavezni prekršajni nalog). Može li se s obzirom na pogrešno navedenu odgovornu osobu (nesporno, promašena pasivna legitimacija) pobijati i odgovornost pravne osobe. Jer njihova odgovornost je i uzajamna, prekršaj je netko morao počiniti, dakle de facto prekršaj čini fizička osoba (koja odgovara kao odgovorna osoba u pravnoj osobi), a kako nema identiteta takve osobe počinitelja ne može se teretiti niti pravnu osobu.

Imaš li možda neki propis njihov koji to tako navodi?

Plaćanje ide danas, o tome se i radi. Prije nije moglo iz raznoraznih razloga, pa bi sad barem volio znat na čemu sam. Al mislim si, ako je naše pravo utemeljeno na germanskom, onda je valjda i ovo računanje identično

Da li se rokovi u njemačkom prekršajnom pravu računaju identično našima? Što znači platiti u roku od tjedan dana, kako je navedeno u opomeni koja je pristigla 21.2.? Da li se i taj 21.2. računa u rok (7 dana) ili se sedam dana broji od 22.2., dakle isto kao u RH (dan kad stigne pismeno se ne broji već od idućeg dana)? Hvala

Vlasnik je, koliko mi je poznato - pravna osoba. Da li bi to moglo biti u nekom redovnom postupku prijave štete i zahtjeva za naknadu od osiguranja ili u sudskom postupku? Odnosno, jesu li za to predviđene kakve kategorije naknade štete već od osiguranja u "redovnom" postupku naknade?

Kako se naplaćuju sporedni troškovi prouzročeni štetom na automobilu? Da li se i to može kako podvesti pod nastalu štetu koju će namiriti osiguranje. Konkretno, u postupku naknade štete na automobilu, koju bi naknadilo osiguravajuće društvo štetnika, kako od njih zahtijevati da plate i troškove zbog nemogućnosti korištenja vozila, vrijeme utrošeno za procjenu štete (vozilo se mora voziti na procjenu i ići po njega i sl.). Dakle, je li osiguranje dućno naknaditi samo "goli" iznos štete ili i takve sporedne troškove koji neminovno nastaju?

Hvala. Kako se u ovakvom slučaju određuje VPS? Što može biti bitno radi troškova i sl.?

Jel netko imao u praksi tužbeni zahtjev postavljen kao nalog za naknadu štete neutvrđenog iznosa a koji iznos će se utvrditi naknadno vještačenjem? Jel uopće moguće tako postaviti tužbu ili je potrebno urediti ju na način da se odredi ta šteta? Dakle, niti vrijednost predmeta spora nije definirana...

Nastavak teme (pitanje troškova). Imam jednu ovrhu na nekretnini protiv ovršenika koja će vjerojatno ostati nenaplaćena (jer postoji drugi vjerovnik ranijeg prednosnog reda). Sad razmišljam pokrenuti ovrhu na novčanim sredstvima i plaći ovršenika, temeljem istog dokumenta (to je ovršna isprava), pred sudom. Zanima što je s ranije nastalim troškovima iz prethodne ovrhe? Npr. sudske pristojbe, pribava razne dokumentacije itd. Može li se to nekako uključiti u ukupnu tražbinu pa probati ovršiti sve zajedno?

Na gradilište je dopremljena roba i prilikom dopreme vozač dostavnog vozila je oštetio vozilo preuzimatelja. U njihovom dogovoru ispravljena je otpremnica na način da je umanjen iznos dopremljene robe i preuzimatelj je zadržao tu robu koju će naknadno potvrditi dopremnicom kad mu dostavljač popravi vozilo. Sad firma dostavljača tvrdi da to nije zakonito i traži plaćanje sve dopremljene robe. Po meni je sve čisto, odnosno vozač to mora riješit sa svojom firmom, odnosno opravdati to što nije dopremio svu robu. Točno?

Hvala. Osporavao bih samo radi toga jer smatram krajnje nepoštenim da mi se radi kašnjenja od 8 minuta (što je zapravo 3 minute jer postoji propisana tolerancija od 5 minuta nakon isteka) naplaćuje dnevna karta kao kazna. I to nakon što sam već produživao parking 4 puta i zakasnio kod tog 4. plaćanja par minuta. Ne vjerujem da se to sve odmah kroz sustav nije vidjelo i provjerilo, znači čovjek koji naplaćuje karte na parkingu, a kasnije i kroz prigovor koji je odbijen. Pa kao da sa hladnim strojevima komuniciram a ne sa živim bićima. Razumijem da mora biti neka granica, tu je i ta tolerancija postavljena, sve štima, ali s obzirom na već kupljene karte i sve što sam im opisao, obrazložio, dostavio... dobijem neki bezvezni šablonski odgovor. Mislim, nije problem platiti, tehnički jesam kriv ali opet se osjećam glupo. Ali imam i vlastitog vrlo ugodnog iskustva gdje sam u sličnom benignom slučaju u stranoj državi nešto zeznuo s kartom javnog prijevoza (kupio pogrešnu ili tako nešto, ne sjećam se) pa sam isto tako naveo razlog greške na što mi je odgovoreno profesionalno i ljudski, smanjena kazna na realnu itd... samo to doživjeti kod nas je malo teže.

Piše ovako: VIŠESATNA PARKIRALIŠNA KARTA - VRIJEDI OD TRENUTKA IZDAVANJA DO ZAVRŠETKA VREMENA TRAJANJA PARKIRANJA U DANU U KOJEM SE NAPLAĆUJE PARKIRANJE Što znači da ako se parking naplaćuje recimo od 8 - 20h i kupiš već deset satnih karata još uvijek stigneš dobiti "kaznu" u iznosu dnevne karte.

Jel imam pravo odbiti plaćene pojedinačne cijene karata koje sam platio prije nego mi je došla kazna u vrijednosti dnevne karte? Prilikom zadnje uplate zakasnio sam 8 minuta.

Mislim da je trebalo pribaviti i do rješenje o likvidaciji zadruge, da se vidi što se dogodilo s njom i ima li kakvih sljednika. Tek ako ima tužba bi bila potrebna.

Na koji način se "vaditi" ako uđeš u raskrižje na zeleno pa te prometna gužva uštopa i kad si već u raskrižju upali se crveno? Policija tvrdi da je vozač prošao na crveno?

Hvala svima. Ovo što je sivko stavio sam jednom vadio, takvu punomoć, trebala mi je za put u drugu državu gdje ne razumiju jezik. Nema veze radi li se o državi članici EU, potrebno je za sve, službeno je tako. Dobro kaže Spitfire, neslužbeno punomoć nije potrebna ako se putuje u stranu državu gdje razumiju jezik a time i pročitati dokumente. Nedavno me zaustavila policija u BiH, prošao sam bez problema bez punomoći. Ako bi se baš zainatili vjerujem da bi mogli stvarati probleme oko toga.