Andrija Katalenić

Imam isti problem. Nemam puno informacija, ali ono što je sigurno da ne priznaju nikakve vlastite vodomjere kao kontrolne po kojima bi računali potrošnju. Takav vodomjer mora biti baš njihov službeni i baždaren od njih (ili firme koju oni ovlaste za to). A glavno pitanje je zapravo može li se takvo odvajanje provesti i kako je to regulirano. Ako nešto saznam javim.

Mislim da to baš i ne pridonosi povjerenju partnera za suradnju. Tko će poslovati s firmom koja ne mora plaćati svoje obveze i koje onda ne ulaze u nagodbu? S jedne strane mi je to malo čudno, al opet zna se da je (pred)stečaj rizičan postupak, a i ta nagodba se mora nekako zaključiti i negdje podvući crta. Sve navedeno vrijedi po novom zakonu, po starom mislim da ni obveze nužne za nastavak poslovanja nisu naplative prije okončanja postupka predstečaja.

Ponovno su mi se pojavila neka pitanja i dileme vezano za naplatu potraživanja nastalih nakon otvaranja predstečajnog postupka i sad me to još više zbunjuju - je li doista po starom zakonu vjerovnik u tom slučaju nemoćan i mora čekati sklapanje predstečajne nagodbe ili se to može prema nekom drugom zakonu naplatiti? Dakle, predstečaj je pokrenut još po Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi i tijekom predstečaja su stvoreni novi dugovi za čiju naplatu sad navodno treba čekati sklapanje nagodbe. Točno?

1) Po tadašnjem Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave a današnjem Zakonu o lokalnim porezima (odredbe koje se tiču Vašeg pitanja su prepisane u novi zakon) Vi ste oslobođeni poreza na dar jer je isti primljen od roditelja i nema obveze plaćanja poreza. 2) Obvezni ste prijaviti primitak dara bez obzira na olakšicu oslobođenja od plaćanja poreza (rok za prijavu je 30 dana od primitka dara) i onda porezna uprava izdaje rješenje o oslobađanju plaćanja poreza. Tako bi trebalo biti. Ne znam koliko se ljudi zapravo drže ovoga i koliko se kažnjava, rekao bih da nije praksa. Strogo zakonski Vi ste u prekršaju i propisana kazna je od 500 do 30 000 kn. Ali kažem, onako iz uobičajene prakse - možete mirno spavati.

OK. Hvala! Sad mi je potpuno jasno.

Pretpostavljam da smatrate da je u tom slučaju potrebno prije podnošenja prijedloga za predbilježbu dobiti i "zeleno svjetlo" od RH, Županije i Grada. No, zašto je to potrebno uopće? Pokušavam razmišljat logički. Ako se upiše predbilježba potrebno ju je kasnije opravdati, a ako se ne opravda ona se ionako briše i bez učinka je. Opravdanje ili neopravdanje u ovom slučaju bi predstavljala ta dovola RH, Županije i Grada.

Da nadovežem još nešto: Jel bolje pokrenuti ovrhu Predstečajni postupak je pokrenut prema odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Vjerovniku je to nepovoljnije i zbog još jednog razloga - ne može (a mogao bi to da se predstečaj vodi po Stečajnom zakonu) prijaviti tražbinu nastalu nakon otvaranja predstečajnog postupka, kako to sada predviđa čl. 69. st. 3 Stečajnog zakona, već je potrebno čekati sklapanje predstečajne nagodbe i tek nakon toga može se prisilnom naplatom tražiti svoje potraživanje. Inače, nevezano, ako vjerovnik zna da se dužnik sprema u predstečaj, je li bolje pokrenuti ovrhu prije predstečaja ili čekati predstečaj pa tamo prijaviti tražbinu?

Ne bi bilo loše razmisliti da platite te režijske troškove, ali da se za toliko umanjuje kupoprodajna cijena. I to se uglavi u ugovor i plati se toliko manje. To je po meni najsigurnije. Za svaki slučaj, nakon podmirenja troškova tražiti od svih komunalnih i ostalih službi potvrdu da dugovanja nema. Agencija gleda svoj interes i bitno je da proda nekretninu, nisam siguran koliko bi bili voljni kasnije se uplesti u nekakve sporove. A može ih biti, jer npr. ako Vam isključe plin (plinara to može), ponovno uključenje, koje se naravno plaća, može Vam se uvjetovati podmirenjem svih troškova, bez obzira tko ih je uzrokovao. Znam da je tako kod elektre, ali bolje ne riskirati niti s ostalima. Po meni, napravite ovako kao što sam naveo u potcrtanom tekstu i nećete imati problema.

Dakle, prešutnog produljenja ugovora nema ako se radi o zakupu poslovnog prostora, ali prešutnog produljenja bi bilo ako bi se radilo o zakupu nekog drugog sadržaja (npr. zemljišta)? Uzmimo da bi prešutnog produljenja bilo i u ovom slučaju koji sam naveo - primjenjuju li se u tom slučaju odredbe iz glavnog ugovora ili aneksa ugovora? Po mojem mišljenju primjenjivao bi se aneks.

Zakupniku je zbog zakašnjenja u plaćanju zakupnine potrebno otkazati ugovor (i iseliti ga). Ugovor je sklopljen 2011. godine i navedeno je da zakupodavac može otkazati ugovor ako zakupnik zakasni s plaćanjem mjesečne zakupnine više od 30 dana od dana pisanog priopćenja (opomene za plaćanje) zakupodavca, te u tom slučaju zakupnik ima rok za iseljenje od 15 dana od dana primitka obavijesti o otkazu. Taj ugovor je zaključen na rok od 1 godine, a posljednjim aneksom je produljen do kraja 2016. godine, s tim da je u tom aneksu dodano da otkazni rok iznosi 90 dana. E sad, nikakav aneks naknadno nije sklopljen i po mojem mišljenju ugovor je prešutno produžen na neodređeno vrijeme (čl. 546. ZOO), pa ga je potrebno i otkazati kao takvog i to na način: 1) Zakupniku je već poslana opomena početkom srpnja ove godine (da plati u roku od 8 dana uz prijetnju otkaza ugovora) i oglušio se na plaćanje. Doduše, ta opomena je poslana običnom poštom, ali preporučena pošiljka niti nije propisana zakonom (čl. 535. ZOO). - je li to u redu? 2) Sad je potrebno pisano otkazati ugovor - je li otkazni rok 90 dana sukladno posljednjem aneksu ili 15 dana sukladno izvornom ugovoru? Ili neki treći rok (zakonski rok sukladno čl. 24 st. 3 Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora je 30 dana? 3) S obzirom na čl. 24. st. 4 ZZKPP ako otkaz zakupniku stigne ovaj tjedan otkazni rok teče tek od 15.8.?

Gledao sam Uvjete za obvezno osiguranje, koji jesu slični, ali nisu kod svakog osiguratelja identični, tako da se i dio s ovom odredbom razlikuje, ali sadržava ili se poziva i na te odredbe, sve sukladno čl. 24. st.1. t.1.-7. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu. Hvala!

U Zagrebu, na križanju Slavonske av. i ul. Marijana Čavića sam nedavno tako proletio. Nit je bilo za stati niti za nagaziti gas. Ja odabrao ovo drugo i mislim da me čak i crveno mrvicu poklopilo. Al čini mi se da je bilo nekih govora da se kamere na semaforima postavljaju radi snimanja takvih prekršaja.

Koliko su osjetljive kamere na semaforima postavljene (valjda) za tu namjenu? Jel registriraju svaki prolazak na crveno, dakle i onaj blagi gdje niti nisi siguran jel narančasto ili crveno ili to baš mora biti prolazak na debelo već upaljeno crveno?

Osiguranje je uputilo regresni zahtjev za naknadu štete koju su platili vozačima vozila oštećenim od šljunka koji je prevozio kamion štetnika. Vide podlogu za regres u pravomoćnoj presudi prekršajnog suda kojim je štetnik proglašen krivim. U presudi se navodi da je zbog tehničke neispravnosti vozila došlo do ispadanja tereta. Takvo stajalište sud pak izvodi iz policijskog zapisnika u kojem se navodi identično. E sad, ima li osiguranje pravo na takav regres? Na što bi se moglo pozvati da odustanu od regresne naplate? Radilo se o slučaju, jasno, za koji vozač nije mogao znati.

Hvala za odgovor. Ne znam kako knjigovodstveno stvari stoje, no možda vjerovnik može tom uplatom prvo zatvoriti te naknadno nastale dugove dok raniji dugovi ostaju otvoreni i uredno naplaćeni putem "stare ovrhe".

Da, tako sam i ja računao. A koje bi to bile druge opcije eventualno? I da proširim pitanje za neke buduće probleme oko europskog ovršnog naloga. Dakle, ako bi dužnik bio iz neke strane države članice EU moguće ga je ovršiti na način da se na domaće rješenje o ovrsi izda potvrda o ovršnom europskog nalogu. Takvo rješenje s potvrdom se zatim na propisanom obrascu dostavlja u državu dužnika. To je jasno. No, pošto prakse nema (barem ja nisam uspio nigdje saznati kad mi je prije trebalo): 1) Na koji način se izdaje ta potvrda o europskom ovršnom nalogu? znam da ju izdaje naš sud, a je li dovoljno uputiti zahtjev i rješenje o ovrsi u privitku? 2) Znamo da se potvrde o europskom ovršnom nalogu ne mogu izdati na rješenja o ovrsi donesena kod javnog bilježnika. Kako onda ishoditi takvu potvrdu ako imamo samo vjerodostojnu ispravu?

Kako se prisilno naplatiti od dužnika pravne osobe iz BiH? Dug je s osnove zajma, a vjerovnik je pravna osoba u RH. Europski ovršni nalog nije primjenjiv jer dužnik nije iz države članice EU. Pretpostavljam da je potrebno pokrenuti ovrhu pred hrvatskim tijelima. To je moguće pred javnim bilježnikom temeljem izvatka iz poslovnih knjiga. Postoji i ugovor o zasnivanju hipoteke na nekretninama koje su u BiH, može li se taj ugovor (koji je obrađen kod JB u BiH) kako iskoristiti? Što nakon donošenja rješenja o ovrsi?

Da sumiram slučaj koji sam naveo . Dakle, nakon donošenja rješenja o ovrsi (za neisplaćenih 5 rata zakupa) dužnik plaća 4 rate pa se pravomoćno i ovršno rješenje o ovrsi ne šalje na FINU. Međutim, nastavlja se poslovni odnos i dužnik nastavlja gomilati dugove tako da oni ponovno dostižu iznos iz prethodnog rješenja o ovrsi. Da bi se naplatio taj sada novi dug, ovrhovoditelj šalje "staro", neiskorišteno rješenje o ovrsi na FINU. Javim kakav će biti ishod. S jedne strane ovrhovoditelj ima pravo na naplatu svojeg potraživanja, ali strogo formalno - nema pravni osnov jer se rješenje o ovrsi odnosi na dug koji je zatvoren. Čini mi se da FINA nema mogućnost provjere takve naplate.

Postoji zabilježba prava prvokupa (u teretovnici) i to za korist RH, Županiju i Grad.

Svaka izmjena objekta suprotna građevinskoj dozvoli i njenom sastavnom dijelu - glavnom projektu čini objekt nelegalnim. To se odnosi i na Vaš slučaj, dakle i svaka unutarnja promjena (npr. ova koju navodite) a koja nije u skladu s građevnom dokumentacijom objektu oduzima legalnost. No, praktično, za takve unutarnje promjene, a pogotovo kod obiteljskih kuća, nitko Vam neće "uzeti za zlo" jer vanjski prostor nije estetski pogoršan, nije se promijenio obujam građevine (što je bitno radi plaćanja nameta koji idu razmjerno obujmu), nisu povećani vanjski gabariti građevine itd. Tako da s te strane nemate problem, rekao bih da nitko ne može uočiti promjenu koju ste izveli pa da bi Vas radi toga prijavio a Vi snosili neke neželjene posljedice. Ipak, objekt je pravno nelegalan a najveći problem je promjena statike kuće. Da se nešto dogodi, (npr. u slučaju potresa), mogli biste odgovarati radi takve rekonstrukcije. Za legalizaciju je potrebno podnijeti zahtjev nadležnom upravnom odjelu za graditeljstvo (70 kn biljega) i angažirati arhitekta koji će izaći na teren, evidentirati izmjene i izraditi potrebnu dokumentaciju koja se dostavlja istom upravnom odjelu koji nakon toga odredi naknadu i donosi rješenje o izvedenom stanju, tj. rješenje o legalizaciji. O konkretnoj situaciji svakako je dobro konzultirati se pri Vašem upravnom odjelu jer sam svjedočio doista raznolikom postupanju upravnih odjelu po cijeloj RH.

Može li se upisati predbilježba prava vlasništva za nekretninu na kojoj postoji pravo prvokupa Grada na području kojeg se nekretnina nalazi? Ili je već i za predbilježbu potrebno od tog Grada ishoditi odobrenje za prodaju tj. neko očitovanje da Grad neće koristiti pravo prvokupa?

Evo stigao novac na račun i kamata na FINI je izračunata od dana donošenja prvostupanjske presude.

Pitanja iz materije imovinskopravnog zahtjeva: Ukradene su neke stvari i vodi se kazneni postupak. Dio stvari je vraćen a za dio je sad potrebno uputiti imovinskopravni zahtjev. 1) Može li se zahtjev postaviti kumulativno i za povrat stvari i za naknadu štete ili se to podrazumijeva ako je povrat nemoguć? 2) Može li se tražiti i naknada štete koja je nastala jer su stvari bile otuđene (kao neka izmakla dobit, npr. ukraden je neki stroj kojim je inače oštećenik privređivao)? 3) Od kojeg dana teku zatezne kamate u tako postavljenom zahtjevu, od dana otuđenja ili od dana presude? 4) Vidim da se može a i ne mora naznačiti rok za ostvarenje imovinskopravnog zahtjeva pa me zanima - uvažava li sud taj rok ako se postavi ili uvijek postavlja svoj? Hvala

Pitanje je iz predstečaja ali čini mi se da je identičan odgovor i za stečaj pa nek ostane ovdje. Dakle, čl. 68. Stečajnog zakona zabranjuje pokretanje ovršnih postupaka protiv stečajnog dužnika, ali odmah daje i iznimku tako da se ta zabrana odnosi samo na dugove nastale prije otvaranja predstečaja. Imam jedan takav slučaj gdje su dugovi nastali nakon otvaranja predstečaja koji još uvijek traje). Radi se o mjesečnoj zakupnini koja se ne plaća redovito. U jednom trenutku pokrenuta je ovrha pred javnim bilježnikom na temelju izvatka iz knjige konta (6 rata) i doneseno je rješenje o ovrsi nakon kojeg dužnik dobrovoljno plaća 5 rata i to bez kamata. Dakle, ostala je po toj osnovi za platit jedna rata i kamate. Također, nije plaćao niti nadalje pa se skupilo dodatnih rata koje sad ponovno treba naplatit nekako. Moja pitanja: 1) Općenito, šalje li ovrhovoditelj takvo rješenje o ovrsi (doneseno od javnog bilježnika) na FINU ili to radi javni bilježnik? 2) Kako će se naplatiti (ili se inače naplaćuje) ta jedna preostala neplaćena rata i kamate sad po tom rješenju o ovrsi? Ide li neki dopis uz rješenje o ovrsi s novim izvatkom iz knjige konta da se vidi da je sad stvarni dug manji od donesenog po rješenju? 3) Možda i najjednostavniji način - ponovno pokrenuti ovrhu sa svim nenaplaćenim tražbinama pa i ovima za koje je već ranije doneseno rješenje o ovrsi?

Kao prilog temi, budući da sam čitao baš ovo jedan moj slučaj: Prvostupanjska presuda donesena 4.4.2015. Drugostupanjska donesena 3.4.2017. Iskazana pravomoćnost na dan 3.4.2017. Iskazana ovršnost na dan 20.5.2017. Prvostupanjskom presudom odbijen je zahtjev tužitelja i dosuđen trošak tuženiku. Ne vidim s obzirom na kluzule kako bih u ovrsi mogao tražiti trošak od dana donošenja prvostupanjske presude. Mislim da se može od ovršnosti, tj. od 20.5.2017.