Andrija Katalenić

Imam dosta pitanja vezano uz ozljede na radu koja sam pokušao ukomponirati u jednu cjelinu pa bi to izgledalo ovako: 1) Dakle, ako sam dobro proučio, šteta nastala u prometnoj nesreći prilikom dolaska na posao ili odlaska s posla smatra se ozljedom na radu, ali to je samo iz pozicije ostvarivanja prava s osnova bolovanja. S pozicije odgovornosti poslodavca - odgovornosti nema jer da bi poslodavac bio odgovoran šteta mora nastati na radu ili u vezi s radom, odnosno šteta mora biti posljedica utjecaja radnog i tehnološkog procesa i organizacije rada poslodavca. Načelno je to tako, a što se događa ako radnici putuju službenim vozilom na posao? Npr. poslodavac dobije posao u stranoj državi i pošalje radnike tamo raditi. Kakva je pozcija trećih iz takvih pravnih odnosa? Npr. radnici putuju na posao i u prometnoj nesreći u kojoj su oni krivi strada neki pješak (bilo da je teško ozlijeđen ili pogine). Od koga u tom slučaju nasljednici mogu tražiti naknadu štete? Može li poslodavac u tom slučaju odgovarati? 2) Drugo pitanje vezano za ozljedu na radu je ozljeda nastala na radnom mjestu ali krivnjom radnika. Npr. radnik ne nosi radne cipele (iako mu je to omogućeno, ali vruće mu je i odbija ih nositi). Po čl. 25. Zakona o zaštiti na radu poslodavac odgovara objektivno ali se može osloboditi odgovornosti (st. 2. istog članka). Mislim da je i u tom slučaju također riječ o ozljedi na radu i radnik ima pravo na bolovanje u punom iznosu (ako se ozljeda prizna), a ima li pravo na odštetu od osiguranja? Ima li tu ikakve mogućnosti da odgovara i poslodavac jer npr. nije inzistirao da radnik koristi zaštitnu opremu ili ga nije radi toga isključio iz radnog procesa. Događa se često u praksi da se radnik ne pridržavamjera zaštite na radu a onda poslodavac radi toga odgovara. 3) Što ako se radnik ozlijedi na poslu ali npr. ugane gležanj kad ide na gablec, dakle ozljeda nema nikakve veze s radom koji on obavlja? Koja on prava može ostvariti tada i postoji li kakva odgovornost poslodavca u tom slučaju?

U redu, hvala na odgovoru!

Što se događa ako na ročište kao zastupnik po zaposlenju za tuženika pravnu osobu pristupi zastupnik bez položenog pravosudnog ispita (dakle suprotno odredbi čl. 91. ZPP-a)? Može li takav zastupnik predložiti odgodu radi svojeg procesnog nedostatka? Koje su posljedice u slučaju da sud odbijetakav prijedlog (hoće li se uzeti kao da tuženik nije ni pristupio)?

Ima li u ovakvim slučajevima vjerovnik (koji je zakasnio a naknadna prijava tražbine mu je odbačena) ikakvo drugo pravo namirenja od dužnika u stečaju?

Hvala na odgovorima! Provjerio sam i kazneni nalog je pravomoćan. Dobio sam savjet za pisanje tužbe radi stjecanja bez osnove u ovoj situaciji.

Tijekom kaznenog postupka nije postavljen imovinskopravni zahtjev i izdan je kazneni nalog kojim je osoba oglašena krivom. Može li se naknadno postaviti imovinskopravni zahjev i u kojim rokovima? Gdje je to propisano?