borisc

Poštovani! niste se izjasnili da li mislite na zastaru u prekršajnom postupku ili na zastaru u upravno - pravnom postupku.

Članak 250. mijenja se i glasi: carinski zakon izmjene i dopune (NN140/05) »Postupak za carinski prekršaj ne može se pokrenuti kad proteknu tri godine od dana počinjenja prekršaja. Zastara se prekida svakom postupovnom radnjom nadležnog tijela koja se poduzima radi prekršajnog progona počinitelja zbog počinjenog prekršaja. Nakon svakog prekida zastara počinje ponovno teći. Postupak za carinski prekršaj ne može se pokrenuti niti dalje voditi nakon isteka šest godina od dana kada je prekršaj počinjen.« Članak 250.a Carinskog zakona izmjene i dopune (NN138/06) Izrečene prekršajne sankcije ne mogu biti izvršene ako od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju proteknu tri godine, a zastara počinje teći kada je počinitelj prekršaja primio pravomoćnu odluku urednom dostavom, odnosno od dana kada je prvostupanjska odluka postala pravomoćna. Zastara izvršenja ne teče za vrijeme za koje se prema zakonu izvršenje prekršajnih sankcija ne može započeti ili nastaviti. Zastara izvršenja prekršajnih sankcija prekida se svakom radnjom nadležnog tijela poduzetom radi izvršenja. Nakon svakog prekida zastara počinje teći ponovno. Zastara izvršenja prekršajnih sankcija nastupa u svakom slučaju protekom roka od šest godina od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju.« :klanjam: :klanjam:

na ponašanje državnog službenika prema stranci u ovom slučaju carinskog službenika pisanim putem uputiti prigovor na adresu: Carinska uprava Središnji ured Služba za unutarnji nadzor i kontrolu Alexandera von Humboldta 4 a 10000 zagreb

oslobođenja od plaćanja carine opisana su u Carinskom zakonu (NN78/99...138/06) članak 187., te Uredbom o uvjetima i postupcima za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine (NN 5/07). U koliko nađeš svoj Lap top u ovim odredbama ...

koji dio? Za carinu su predviđena cca 12 ispitna područja!

radi se o zzv podrijetlu robe. naime u koliko ste u Sloveniji kupili gume čije je podrijetlo izvan EU na njih se plaća sve. Osim toga na računu do određene vrijednosti mora biti napisana klauzula : mroba je podrijetlom iz EU. Sve ostale informacije u carinarnici mjesno nadležnoj.

nemojte prilikom uvoza robe namjenjene za prehranu zanemariti vrstu robe. Službe ili državna tjela mjerodavna za dozvolu ulaska su: - carina - fitosanitarna inspekcija (bilje i biljni proizvodi) -veterinarska inspekcija (životinje i roba životinjskog podrijetla) - sanitarna inspekcija (sve što se stavlja na sebe i u sebe...) -državni inspektorat ( kvaliteta i standard)

Potpuno točno! Primjedbu mogu staviti na slučaj u koliko je netko u hrvatskou uveo nekakvu robu za koju je plaćena montaža i to ima uredno prijavljeno na računu, na što su ureno plaćena davanja ( vidjeti što sve spada u carinsku osnovicu) onda će se osoba koja ima alat za takvu montažu pustiti bez problema u RH

Uvoz robe u Republiku Hrvatsku dozvoljen je uz određene uvijete. 1. Uvoz za fizičke osobe dozvoljen je za robu koja je nekomercijalne naravi i nije namjenjena za daljnju prodaju Takva se roba može cariniti na graničnom prijelazu uz primjenu tzv CPD bloka ili obračunslog bloka u putničkom prometu. Mogućnost carinjenja vakve robe ograničena je vrijednošću i ne smije biti na nekakvom režimu (dozvole...) 2. Fizičke i pravne osobe izjednačene su kod uvoza u koliko ne postoje ograničenja (dozvole, kvote i sl) U koliko netko želi uvesti robu koja se smatra tehničkom, za daljnju prodaju i ima otvoren obrt - nema zapreka. razlika je samo u tome što mu se u JCD (jedinstvenoj carinskoj deklaraciji ne upisuje broj trgovačkog društva već njegov matični broj. Naravno takva se roba ne može cariniti na graničnom prijelazu nego se na graničnom prijelazu mora napraviti carinska deklaracija JCD kontrolnik (tzv 420) s kojim će uvoznik otići u željenu robnu carinsku ispostavu te tamo ocariniti tu robu. Naravno prije nego što dođe na robni carinsku ispostavu preporučujem pronaći špeditera jer je potrebno sačiniti JCD kojeg zovemo ( 640) a označava puštanje robe u slobodan promet. Podrobnije podatke možete dobiti u Carinarnici koja se nalazi na vašem području. p.s. ne znam iz kojeg razloga administrator briše moje poruke jer su odgovori točni iz prve ruke

brunowien! Radi tvoje informacije carinici ti neće zapriječiti ulaz zbog toga što nemaš dovoljno sredstava, već granična policija. carina ima druge nadležnosti vezano uz prijenos novčanih sredstava preko državne granice što je opisano u Deviznom zakonu.

Uz časne izuzetke jako malo odvjetnika razumije se u carinsko pravo. budući se radi o stranoj robi bez obzira radi li se o provozu, uvozu ili izvozu nadležna je carina. preporučam da se obratite carinarnici prema mjesnoj nadležnosti.

Pojednostavljenje i ostali carinski postupci najbolje su opisani u Uredbi za provedbu carinskog zakona ((»Narodne novine«, br. 161/2003 i 69/2006 i 5/2007). Naravno nije na odmet pogledati i Carinski zakon (»Narodne novine«, br. 78/99., 117/99., 73/00., 92/01., 47/03. i 140/05. i 138/2006.) Najjednostavniji odgovor na Vaše pitanje bio bi "radi se o postupcima carinjenja robe na graničnom prijelazu uz primjenu carinske stope koja je jedinstvena za sve vrste roba bez obzira kolika je stopa u Carinskoj tarifi. jedinstvena carinska stopa primjenjuje se samo za nekomercijalnu robu i za robu do ograničene vrijednosti.

na web stranici www.carina.hr imate materijale vezane uz NCTS

telefonski broj Carinske uprave je 016102333,tražite Odjel za podrijetlo robe, ili još bolje pošaljite upit pismeno na adresu"Ministarstvo financija, Carinska uprava, Središnji ured,Odjel za podrijetlo robe, Alexandera Von Humbolta 4a, 10 000 Zagreb, tamo ćete dobiti objašnjenje. sretno