borisc

ja volim samo podastrijeti dokumente iz kojih je vidljiv odgovor,a ne govoriti na pamet. usput hvala što ste protumačili ono što u ovom članku CZ piše

Pretpostavljam da su vam prošli rokovi za žalbu??. Ovdje imate dva postupka 1.Prekršajnii 2. Upravni Sada vam ostaje samo da se probate nagoditi sa carinarnicom da vam se omogući plaćanje u ratama. Na žalost, u drugom slučaju vozilo ide na prodaju. Tako oduzeta vozila prodaje HAK pa se i s njima možete nagoditi,ali davanja morate platiti

Eivo iz Carinskog zakona: Pazite na paritete Članak 38. (troškovi i izdaci koji ulaze u carinsku vrijednost) (1) Kod određivanja carinske vrijednosti prema članku 31. ovoga Zakona cijeni koja je stvarno plaćena ili koju treba platiti za uvezenu robu treba dodati: a) sljedeće stavke, do iznosa do kojeg ih snosi kupac, a nisu uključene u stvarno plaćenu cijenu ili cijenu koju treba platiti za robu: 1. proviziju i naknade posredovanja, osim kupovne provizije, 2. troškove ambalaže koja se u svrhu carinjenja smatra jedinstvenim dijelom dotične robe, 3. troškove pakiranja bilo da se radi o radnoj snazi ili gradivu, 4. troškove prijevoza i osiguranja uvezene robe do luke ili mjesta ulaska u područje Republike Hrvatske, 5. troškove utovara, istovara i troškove rukovanja povezane s prijevozom uvezene robe do luke ili mjesta ulaska u područje Republike Hrvatske. b) prikladno raspoređenu vrijednost sljedećih roba i usluga koje je kupac isporučio izravno ili neizravno bez naplate ili po sniženoj cijeni, a radi uporabe u proizvodnji i prodaji uvezene robe radi izvoza, i to do stupnja do kojeg ta vrijednost nije bila uključena u cijenu koja je plaćena ili koju treba platiti: 1. materijala, sastavnih dijelova i sličnih stvari ugrađenih u uvezenu robu, 2. alata, matrica, kalupa, odljeva i sličnih roba koje su upotrijebljene u proizvodnji uvezene robe, 3. materijala utrošenih u proizvodnji uvezene robe, te 4. usluga projektiranja, razvoja, umjetničkog rada, oblikovnog rada, te planova i skica napravljenih izvan Hrvatske a potrebnih za proizvodnju uvezene robe, c) tantijeme i licencijske troškove za robu koja se procjenjuje, a koje kupac izravno ili neizravno mora platiti kao uvjet za prodaju robe koja se procjenjuje, ako takve tantijeme ili licencijski troškovi nisu uključeni u stvarno plaćenu ili plativu cijenu, d) dio iznosa ostvaren daljnjom prodajom, ustupanjem ili uporabom uvezene robe koji se izravno ili neizravno plaćaju prodavaču. (2) Cijena koja je stvarno plaćena ili koja treba biti plaćena bit će uvećana prema odredbama ovog članka samo na temelju objektivnih i mjerljivih podataka. (3) Kod određivanja carinske vrijednosti osim uvećanja propisanih ovim člankom nisu dopuštena druga uvećanja stvarno plaćene cijene ili cijene koju treba platiti. (4) U ovome poglavlju „kupovna provizija“ znači naknadu koju je uvoznik platio svojemu zastupniku za uslugu zastupanja u inozemstvu pri kupovini robe koja se vrednuje. (5) Bez obzira na stavak 1. točku c) ovoga članka: a) plaćanja za dobivanje prava za umnožavanje uvezene robe u Republiku Hrvatsku neće se dodavati stvarno plaćenoj ili plativoj cijeni pri određivanju carinske vrijednosti, b) plaćanja kupca za dobivanje prava za raspačavanje i ponovnu prodaju uvezene robe neće se dodati stvarno plaćenoj cijeni ili cijeni koju treba platiti za uvezenu robu ako ta plaćanja nisu uvjet prodaje za izvoz u Republiku Hrvatsku.

Koraljka, ovo mi se čini kao dobra prilika da vas obavijestim da Carinska uprava upravo priprema dokument "Naputak za provedbu carinskih postupaka pri nadzoru robe u putničkom prometu s inozemstvom" u kojem ćete moći pročitati na koji način carinski službenici moraju postupiti u slučaju dileme o komercijalnoj odnosno nekomercijalnoj robi u putničkom prometu. Naputak će nakon što prođe proceduru biti objavljen na stranicama CURH-a. S poštovanjem

Vi ste carinik, a ja fizička osoba koja uvozi robu. Roba po količini ili svrsi može biti dvojbeno i za osobnu , ali i za komercijalnu uporabu. Vi kao carinik tvrdite da je roba za komercijalnu uporabu, a ja kao uvoznik da je za osobnu uporabu. Znači vi ćete robu ocariniti po PCD-u,a nećete me uputiti na redovni postupak i o tome obavijestiti poreznu upravu? Živila, kraj rasprave.

Koraljka, vidi se da jako puno zanš o carini, međutim ima tu dosta stvari koje ne stoje. 1. Pitanje je na koji način DHL uvozi robu,na svoje ime ili na ime osobe-krajnjeg korisnika. Ako uvozi zbirno na svojeime onda tu svakako u obzir dolazi JCD i troškovi špedicije. 2.carinik ima diskreciono pravo da posumnja da je nekakva roba namjenjena za komercijalne svrhe i da u tom slučaju uputi uvoznika na tzv redovno carinjenje znači JCD,a stranka može odustati od uvoza. Ono o obavješćivanju Prezne uprave zbog tog razloga ne stoji. itd

idemo redom. 1. Vi ste upravljali vozilom a nemate boravište izvan RH ( radnu ili boravišnu vizu) i carina na GP Vam je zbog toga privremeno oduzela vozilo. To stoji. Naime povrijedili ste odredbe tzv Istambulske konvencije Annex C. Vozilo stranih reg oznaka može koristiti osoba koja nema prebivalište u RH ili ima boravište izvan RH dok senalazi privremeno u RH. U Vašem slučaju taj njemac je trebao vozilo odvesti nazad sa sobom izvan RH. Ovdje Vi ne spominjete daje protiv Vas podnjeta i prekršajna prijava. (Da li je ?) 2. U drugom dijelu spominjete da njemac nije htio platiti nekakva davanja!? Kakva davanja? Nešto tu ne štima. Njemac je bez problema mogao to vozilo izvest iz RH kao što je i ušao. Očito da ste nešto zaboravili napisati ili je došlo do zamjene redosljeda događaja,a ja mislim da je bilo ovako,a Vi me ispravite: a) njemac je došao sa tim vozilom u RH b) njemac je otišao izvan RH a Vama dao to vozilo na upravljanje c) Carina Vas je zatekla kako upravljate tim vozilom te utvrdila da postoje elementi carinskog prekršaja te protiv vlasnika i Vas pokrenula prekršajni postupak. (protiv vlasnika članak 241. a protiv Vas članak 243.) d)Prekršajno vijeće carinarnice proglašava Vas krivim i određuje Vam kaznu e)budući da sukladno Carinskom zakonu dug nastaje i počinjenjem carinskog prekršaja uz kaznu za prekršaj dobivate i uplatnicu za naplatu carinskog duga (ona ovisi od vrijednosti auta i u principu je uvijek puno veća od same prekršajne kazne) Ako nije bilo tako javite pa ćemo vidjeti što dalje

Točno je da carina uz Državni inspektorat i Državni zavod za intelektualno vlasništvo provode mjere i radnje suzbijanja povrede intelektualnog vlasništva nad robom (IPR) Međutim, naravno iako ima tako malo informacija koje ste dali ipak bi se moglo zaključiti da se carinik u koliko vam je tako nešto rekao malo zaigrao. Sve se te službe bave sprječavanjem uporabe IPR robe u velikim količinama a ne zbog jednih tenisica. Više o naputku koje imaju carinici vezano uz IPR na Web stranici http://www.carina.hr/Dokumenti/Naputci.aspx sretno

loše postavljeno pitanje! kakva roba? Kolika je vrijednost? Da li podlježe drugim kontrolama ( fito, veto, sanitarnoj?) Da li je roba na ograničenjima ili zabranama?

Čim se radi o uvozu u pitanju je Carinska uprava. Iako za neku robu trebaju određene dozvole carina sigurno zna koje i od koga se dobavljaju. Moja preporuka: Prema mjestu prebivališta obratiti se nadležnoj carinarnici i tamo pitati. U koliko se ne dobije odgovor koji Vas zadovoljava onda se obratiti Središnjem uredu +385 1 61 02 333. Na web stranici carine www.carina.hr ima rubrika "odnosi s javnošću" možete se obratiti i putem te stranice. Sretno :

Contact the local Customs office regarding the place of residence. There you will get all the answers. We also request you can refer to the web page www.carina.hr or phone 016102333 (Customs Administration of the Central Office)

13. Oslobođenje od plaćanja carine predmeta koji se iz inozemstva preseljavaju u Republiku Hrvatsku Članak 17. Od plaćanja carine oslobođeni se predmeti kućanstva koje pri svom preseljenju fizičke osobe uvoze u Republiku Hrvatsku (članak 187. stavak 1. točka 11. Carinskog zakona), uz slijedeće uvjete: a) da je korisnik oslobođenja prije preseljenja boravio u inozemstvu najmanje 12 mjeseci neprekidno, te b) da pri preseljenju uvozi: - predmete kućanstva koje je prije preseljenja posjedovao i rabio u svojem kućanstvu u inozemstvu najmanje 6 mjeseci. Predmetima kućanstva smatra se svaka imovina namijenjena osobnoj uporabi korisnika povlastice ili u svrhu udovoljavanja potrebama njegovoga kućanstva. Predmetima kućanstva se naročito smatraju: - predmeti za opremanje i uređenje stambenoga prostora, - prijevozna sredstva za privatnu uporabu, kao bicikli, motocikli, prikolice, osobni automobili, kamp prikolice, plovila za razonodu, privatni zrakoplovi, i slično, - kućne zalihe živežnih namirnica i drugih potrošnih dobara, odgovarajuće razumnim potrebama obitelji, - kućni ljubimci, životinje za jahanje, kućni alat, biblioteke, umjetničke zbirke, kao i pomagala i nosivi instrumenti iz područja umjetnosti, potrebni korisniku oslobođenja za njegov rad u slobodno vrijeme. Predmetima kućanstva ne smatraju se alkohol i alkoholna pića, duhan i duhanski proizvodi, komercijalna sredstva prijevoza, strojevi, te alati i instrumenti za obavljanje određene profesionalne djelatnosti. Članak 18. Zahtjev za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine iz članka 17. stavak 1. ove Uredbe podnosi se carinarnici nadležnoj prema mjestu boravišta korisnika u Republici Hrvatskoj. Uz zahtjev za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine glede predmeta kućanstva korisnik podnosi: a) potvrdu diplomatskoga ili konzularnoga predstavništva Republike Hrvatske ili drugu odgovarajuću ispravu, kojom se dokazuje njegov prethodni neprekidni boravak u inozemstvu od najmanje 12 mjeseci, b) ispravu o boravištu u Republici Hrvatskoj, c) pisanu izjavu o danu njegova preseljenja u Republiku Hrvatsku, te, d) popis predmeta kućanstva koji se preseljavaju, s navođenjem dokaza o njihovom posjedovanju i uporabi u inozemstvu najmanje 6 mjeseci prije njegova preseljenja. Predmeti kućanstva uz oslobođenje od plaćanja carine iz članka 17. ove Uredbe mogu se uvoziti u roku 12 mjeseci od dana preseljenja. U posebno opravdanim slučajevima, ovaj rok se po zahtjevu korisnika i uz podnošenje dokaza o nastupu izvanrednih događaja, može produžiti za još najviše 12 mjeseci. Na zahtjev korisnika, koji ispunjava ili će do dana preseljenja ispuniti uvjete za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine, carinarnica može odobriti uvoz predmeta iz stavka 1. ovoga članka i prije dana naznačenoga za preseljenje u Republiku Hrvatsku, ako iskaže namjeru preseljenja u roku šest mjeseci od dana podnošenja toga zahtjeva, te položi jamstvo za namirenje carinskog duga koji bi mogao nastati, ako do preseljenja u odobrenome roku ne dođe. Razdoblje prethodnog posjedovanja i korištenja predmeta kućanstva iz članka 17. stavak 1. točka b) ove Uredbe, mora biti ispunjeno do dana podnošenja ovoga zahtjeva. Uvoz predmeta kućanstva može se obaviti i u više navrata, s tim da se rok iz stavka 3. ovoga članka računa od dana preseljenja, odnosno od dana prvoga uvoza u slučaju iz stavka 4. ovoga članka. Članak 19. Od plaćanja carine oslobođeni su predmeti gospodarskog inventara koje pri svom preseljenju fizičke osobe uvoze u Republiku Hrvatsku (članak 187. stavak 1. točka 12. Carinskog zakona), radi preseljenja i nastavka iste gospodarske djelatnosti u Republici Hrvatskoj, uz slijedeće uvjete: a) da je korisnik oslobođenja prije preseljenja boravio u inozemstvu najmanje 12 mjeseci neprekidno, b) da je u inozemstvu obavljao samostalnu gospodarsku djelatnost, koju će nastaviti obavljati u Republici Hrvatskoj, te c) da uvozi predmete gospodarskoga inventara koje je prije preseljenja rabio u okviru gospodarske djelatnosti u zemlji prethodnoga boravka najmanje 12 mjeseci. Uz zahtjev za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine pri uvozu predmeta gospodarskog inventara, korisnik oslobođenja prilaže slijedeće isprave: a) potvrdu diplomatskoga ili konzularnoga predstavništva Republike Hrvatske ili drugu odgovarajuću ispravu, kojom se dokazuje njegov prethodni neprekidni boravak u inozemstvu od najmanje 12 mjeseci, b) ispravu o boravištu u Republici Hrvatskoj, c) pisanu izjavu o danu njegova preseljenja u Republiku Hrvatsku, d) isprave o obavljanju gospodarske djelatnosti i prestanku obavljanja iste u inozemstvu, e) izvadak iz sudskog registra ili drugu odgovarajuću ispravu, koja sadrži odobrenje za obavljanje odnosne gospodarske ili druge djelatnosti, odnosno predstavlja dokaz o ispunjavanju uvjeta za obavljanje iste, te f) popis predmeta gospodarskog inventara koji se uvoze, s naznakom njihovoga trgovačkoga naziva, tarifne oznake i količine za svaku stavku pojedinačno, te ukupne vrijednosti robe koja se uvozi. Predmeti gospodarskog inventara uz oslobođenje od plaćanja carine mogu se uvoziti najdulje do isteka razdoblja od 12 mjeseci od dana kada je gospodarska djelatnost u drugoj zemlji prestala s radom. Oslobođenje od plaćanja carine odobriti će se samo ako se radi o proizvođačkoj ili uslužnoj djelatnosti. Oslobođenje se ne odnosi na zalihe namijenjene za ljudsku potrošnju ili za životinjsku hranu, gorivo, te zalihe reprodukcijskog materijala, gotovih proizvoda, poluproizvoda ili nedovršenih proizvoda, kao i na zalihe istih kod komisionara. Članak 20. Korisnici oslobođenja od plaćanja carine iz članka 187. stavak 1. točka 11. Carinskog zakona, koji preseljavaju svoje boravište u Republiku Hrvatsku radi zaključenja braka, mogu uz oslobođenje od plaćanja carine uvoziti i darove (nove ili rabljene), dobijene prigodom sklapanja braka. Od plaćanja carine oslobođeni su i darovi koje osobama iz stavka 1. ovoga članka šalju osobe s uobičajenim boravištem u drugoj zemlji. Oslobođenje od plaćanje carine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuje se ukoliko je kunska protuvrijednost pojedinačnog dara do 1000 EUR-a. Za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nadležnoj carinarnici se uz isprave iz članka 18. stavak 2. ove Uredbe podnosi i isprava o sklapanju braka. Oslobođenje na robu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se ostvariti najranije dva mjeseca prije datuma utvrđenog za zaključenje braka, odnosno najkasnije četiri mjeseca po datumu zaključenja braka. Kada se predmeti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka uvoze prije zaključenja braka, korisnik oslobođenja polaže jamstvo za namirenje carinskog duga koji bi mogao nastati ukoliko do zaključenja braka ne dođe, odnosno nadležnoj carinarnici ne podnese ispravu o zaključenju braka. Oslobođenje se ne može odobriti za alkohol i alkoholna pića, te duhan i duhanske proizvode. Članak 21. Korisnici oslobođenja iz članka 187. stavak 1. točka 11. Carinskog zakona, koji u Republiku Hrvatsku preseljavaju radi školovanja, mogu bez plaćanja carine uvoziti pomagala za učenje (predmete i instrumente), namijenjene svojoj osobnoj upotrebi tijekom školovanja ili studiranja. Pri tome se dozvoljava unos pomagala za učenje za cijelo vrijeme školovanja. Oslobođenje od plaćanja carine ostvaruje se uz podnošenje nadležnoj carinarnici, isprava iz članka 18. stavak 2. ove Uredbe, potvrde odnosne obrazovne ustanove o pohađanju škole ili studija, te mišljenja nadležnog tijela državne uprave (ministarstva), kojom se identificira korisnik, vrsta, količina i vrijednost pomagala, te njena neophodnost za odnosnu vrstu školovanja odnosno studija. Za ostale informacije 016102333 Carinska uprava ili mijesno nadležnoj carinarnici. web stranica www.carina.hr

najjednostavnije ovako: 1.Napraviti spisak stvari ( u koliko posjedujete račune još bolje, ali nije uvijet.) 2. Doći na granični prijelaz i prijaviti robu carini putem špeditera 3.Sa robom i carinskim papirima JCD otići u robnu carinsku ispostavu ponovno kod špeditera radi carinjenja. ( priložiti sve papire + ostavinski list. Na nekim granični prijelazima postoji mogućnost carinjenja Postoji još niz stvari koje treba odraditi. Predlažem da se javite nekoj od špediterkih kuća ili najbližoj carinarnici. Iz Uredbe koja regulira oslobođenja u carinskom postupku: 14. Oslobođenje od plaćanja carine predmeta naslijeđenih u inozemstvu Članak 22. Oslobođeni su od plaćanja carine predmeti osobne imovine koje su hrvatski državljani i strani državljani nastanjeni u Republici Hrvatskoj naslijedili u inozemstvu (članak 187. stavak 1. točka 13. Carinskog zakona). Oslobođenje od plaćanja carine iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se pri uvozu predmeta kupljenih naslijeđenim novcem, na predmete kupljene novcem dobivenim prodajom naslijeđenih predmeta, kao i na predmete dobivene zamjenom za naslijeđene predmete. Oslobođenje od plaćanja carine se ne može ostvariti na uvoz: - komercijalnih prijevoznih sredstava, - predmeta koje su služili za obavljanje profesionalne djelatnosti umrle osobe, - zaliha sirovina i poludovršenih ili dovršenih proizvoda, te - stoke i zaliha poljoprivrednih proizvoda što premašuju količine razumno potrebne za obiteljske potrebe umrloga. Oslobođenje od plaćanja carine se može ostvariti najkasnije u roku dvije godine od datuma akta o nasljeđivanju, u jednoj ili više odvojenih pošiljaka. Nadležna carinarnica može produžiti ovaj rok po pisanom zahtjevu korisnika oslobođenja u slučaju nastupa posebnih okolnosti, koje onemogućavaju uvoz u roku iz stavka 4. ovoga članka. Uz pisani zahtjev za ostvarivanje oslobođenja od plaćanja carine iz stavka 1. ovoga članka, nadležnoj carinarnici podnosi se akt ovlaštenog hrvatskog ili inozemnog pravosudnog ili drugog tijela o nasljeđivanju predmeta koji se unose, i u kojemu moraju biti navedeni predmeti koji se nasljeđuju. Iznimno, glede naslijeđenih predmeta koje je ostavitelj osobno rabio (odjeća, obuća i sl.), kao dokaz u smislu stavka 6. ovoga članka, može se podnijeti i izvod iz matične knjige umrlih. Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na osobnu imovinu, što su je nasljeđem stekle pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, a koje se bave neprofitnom djelatnošću.

Potpuno je različit carinski tretman robe koja se unosi u putničkom prometu s inozemstvom, od robe koju fizičke osobe primaju u poštanskim pošiljkama. U putničkom prometu je roba do vrijednosti ukupno 300 kuna, oslobođena obračuna uvoznih davanja, neovisno o načinu stjecanja robe (kupljena roba ili roba dobivena kao poklon). U poštanskom prometu je roba do vrijednosti ukupno 300 kuna oslobođena obračuna uvoznih davanja samo kada se radi o poklonu – dakle besplatnoj pošiljci, koju fizička osoba iz inozemstva šalje drugoj fizičkoj osobi u Republici Hrvatskoj. Roba koja prispijeva od pravnih osoba, kao i sva roba koja je rezultat narudžbi – kupoprodaje, neovisno o svojoj vrijednosti podliježe carinjenju, odnosno obračunu carine i PDV-a. vidi:http://www.carina.hr/Glasnogovornik/PIOEntitet.aspx Znači plati i uživaj.

Tebi nitko ne može pomoći. Osim toga probaj se obratiti vidovnjacima, možda oni mogu naslutiti što tebe muči. Svaka daljnja rasprava je suvišna

Snimanje ulice sigurno nije zabranjeno, ali je neovlašteno snimanje osoba protuzakonito.

imao sam sličan slučaj. Doduše kod mene nije bilo problema sa odnosima sa vlasnikom grobnice. preporučam da se obratite nekom od pogrebnih poduzeća, njima je to već uobičajna praksa

odgovor na pitanje koje te muči naći ćeš u: 1 Međunarodni ugovori tzv. "Istambulska konvencija - Annex C" 2. Carinski zakon 3. Uredba za provedbu carinskog zakona. Znači sve iz domene carine. Iz Carinskog zakona: Čl. 241. „Novčanom kaznom od 3.000,00 do 900.000,00 kuna kazniti će se za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 1.000,00 do 100.000,00 kuna odgovorna osoba u pravnoj osobi kao i fizička osoba: 11) ako postupa s robom kao da ispunjava uvjete za privremeni uvoz a to postupanje je protivno uvjetima za privremeni uvoz robe propisanim odredbama ovoga Zakona ili Konvencijom o privremenom uvozu, za ostalo se raspitaj u najbližoj carinarnici.

Ajmo ga još malo zakomplicirat. Recimo, nositelj prava je otac koji je bio u ratu, ostvario pravo na povlasticu tj. kupio auto, nakon toga otišao ponovno u rat recimo "oluja" i tamo poginuo. Ima li sada obitelj pravo na povlasticu?

privremeni uvoz regulira Istambulska konvencija, Carinski zakon i Uredba za provedbu carinskog zakona. Obratite se mjesno nadležnoj carinarnici ili postavite pitanje na web stranici www.carina.hr

Za to se pisanim obrazloženjem obratite mjesno nadležnoj carinarnici koja će iz okolnosti slučaja odlučiti o mogućnosti uvoza takve robe.

Fizičke osobe mogu u RH uvesti predmete za vlastite potrebe, odnosno za potrebe svog domaćinstva. Analogno tome u koliko uvažate rezervne djelove za vozilo, prduvjet je da takvo vozilo već posjedujete ( dokaz prometna dozvola, knjižica vozila). U koliko ste uspjeli ocariniti vozilo bez homologacije, vi osobno niste počinili nikakav prekršaj, ali je upitan carinik koji vam je to omogućio. Posljedica za vas može biti jedino u kolikio se ode u naknadnu kontrolu sukladno carinskom zakonu, pa vam se naloži jedno od carinskih postupaka s robom kao na primjer vraćanje robe u inozemstvo. :amen:

tako je to kad se nespremno ide u biznis. Da ste se raspitali kod bilo koje carinarnice na što sve morate paziti prilikom uvoza nebi vam se to dešavalo. A zamislite da su vozila još i ukradena, bi li i onda tvrdili da niste znali?!