borisc

Obrati se nadležnoj carinarnici za ispravan odgovor. Pretpostavljam CCa PLoče ili Split. isto tako imaš web stranicu carine www.carina.hr gdje možeš uputiti upit. Ima tu više elemenata koje utječu na mogućnost upravljanja vozilom strane reg oznake. da bi se moglo odgovoriti po tvojim šturim podacima.

ako mogu pomoć... rado

Mislim da si se onom tko ti je rekao da ti sestra da punomoć na bilo kojem jeziku i da onda možeš upravljati vozilom strane reg oznake nešto strašno zamjerio kad te je htio tako zeznuti. Upravljati vozilom stranih reg oznaka mogu samo strani državljani ili osobe koje imaju radnu ili boravišnu vizu u inozemstvu ( gastarbeiteri, studenti...). Sve ostalo povreda je Carinskog zakona vezano uz Istambulsku konvenciju i kazna je od 10 000 do 1 000 000 kuna. A što se tiče punomoći carini je to samo još jedan od dokaza da si stvarno upravljao vozilom strane reg. oznake. Pa ti vidi, možda te ne uhvate.

Čitam malo imnaka osoba koji "su dobili" automobile. da li te osobe uopće postoje ili su to imena njihovih zaposlenika koji ne smiju pisnuti jer će dobiti otkaz??

A da se obratite carinarnici ili carinskoj ispostavi koja carini vozila mjesno nadležnoj za vaše prebivalište?

carinska pretraga ne smatra se pretragom iz Zakona o kaznenom postupku, stoga nema potrebe da se zastaje sa radnjama pretrage od strane carine i daljnju pretragu prepusti policiji koja će tražiti nalog od suda. Takva pretraga izvedena je sukladno zakonu (Zakonu o carinskoj službi), a osoba kod koje je pretraga prtljage ili prijevoznog sredstva izvršena je znala ili je mogla znati da čim prelazi granicu može očekivati pregled i pretragu. Budući da u Zakonu o carinskoj službi stoji da carinski službenici mogu prijevozna sredstva za prijevoz robe pregledavati i pretraživati na čitavom carinskom području ( čitaj cijelom teritoriju) Republike Hrvatske ispada da to mogu činiti bez naloga svagdje. Ovaj dio mi je malo sporan.

Čekajte još 2 mjeseca pa ćete eventualno ostvariti pravo na povlasticu. Ovdje ste dali premalo informacija za precizan odgovor. U svakom slučaju možete se obratiti Carinarnici nadležnoj prema mjestu Vašeg prebivališta u RH. Pitanje možete prosljediti i putem web stranice www.carina.hr ;otvorite "odnosi s javnošću" i dobit ćete odgovor u pisanom obliku e mailom ili faxom

ako misliš da si za to sposoban, ti i dalje negiraj prolazak kroz crveno, pa još u koliko je policajac bio sam i na mjestu gdje nije baš dobro mogao vidjeti semafor itd, ako imaš sreće mogao bi se izvući na "in dubio pro reo"(dvojba u korist okrivljenika)

Svi se slažemo oko toga da se radi o nelegalnom, ako ne onda barem o nelojalnom odnosu VIP-a prema nama korisnicima. Pitanje je što sad. Gdje i nakoji način se možemo udružiti zbog pokretanja tužbe. ima li dobrovoljaca koji bi skupio sve potpise?

dalje se ide na redovnu proceduru. Znači Prekršajni sud.

tek sam sasd uspio otvoriti JUMBO mail. Dakle ovako, carinici koji su radili nisu sigurni u to što tvrde. naime da su oni sigurni ne bi stranku pozivali na dodatno davanje informacija već bi odmah podnjeli prekršajnu prijavu i Vi ne bi dobili poziv od Odsjeka za provjere i posebne poreze nego od Odsjeka za carinsko prekršajni postupak. Osim toga u ovom Zapisniku carinici se postavljaju u ulogu nečega što nisu, stoga njima nitko ništa ne priznaje, a priznanje koje je njima dato na ovakav način ne može se uzeti u obzir tjekom rasprave. Da ne tražite Vi laboratorij za analizu, probajte nalaz ishodovati iz carinskog laboratorija u Zagrebu.

Slažem se u svemu s Panom, osim što bih dodao malu sugestiju da dopise uputite na središnja tijela koja će predmete spustiti na niže ustrojstvene jedinice. Ovo zato, govorim iz iskustva, jer su se mnogi uvukli u institucije iz kojih bi ih trebalo izbaciti i pretpostavljam zbog takvih ste i dobili odgovor kakav ste dobili. Ovako ipak znaju da ih netko gleda i nadgleda.

ispričavam se u I djelu zbog toga što sam previdio da se ne radi o prekršajnom Rješenju nego o prekršajnom nalogu. Tu si u pravu. Upućuje se prigovor, a ne žalba. Složio se netko samnom ili ne u Središnjem uredu carinske uprave ne postoji Sre­dišnja komisija za carinske prekršaje. Isto molim da se objavi tko je u pravu što se tiče žalbe nakon prekršajnog rješenja Tko nije u pravu plaća cugu. inače može se nazvati i središnji ured carinske uprave na broj 01 61 02 333

Ovdje možete dobiti opće informacije. Za detalje glede uvoza obratite se u carinarnicu koja pokriva Vaše prebivalište. Telefonski brojevi carinarnica su na www.carina.hr

nakon donošenja rješenja I stupnja - carine, žalba se upućuje VPS-u

Šaljete li to u RH ili iz RH?

Sukladno odredbama čl. 187. toč 13.Carinskog zakona predmeti koje su hrvatski državljani i strani državljani stalno nastanjeni u Republici Hrvatskoj naslijedili u inozemstvu,oslobođeni su od plaćanja carine. iz Uredbe: 14) OSLOBOĐENJE PREDMETA NASLIJEĐENIH U INOZEMSTVU Članak 21. Oslobođeni su od plaćanja carine predmeti osobne imovine koje su hrvatski državljani i strani državljani nastanjeni u Republici Hrvatskoj naslijedili u inozemstvu (članak 187. stavak 1. točka 13. Carinskog zakona). Povlastica iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se pri uvozu predmeta kupljenih naslijeđenim novcem, na predmete kupljene novcem dobivenim prodajom naslijeđenih predmeta, kao i na predmete dobivene zamjenom za naslijeđene predmete. Povlastica se ne može ostvariti na uvoz: – komercijalnih prijevoznih sredstava, – stvari koje su služile za obavljanje profesionalne djelatnosti umrle osobe, – zaliha sirovina i poludovršenih ili dovršenih proizvoda, te – stoke i zaliha poljoprivrednih proizvoda što premašuju količine razumno potrebne za obiteljske potrebe umrloga. Povlastica se može ostvariti najkasnije u roku dvije godine od datuma akta o nasljeđivanju, u jednoj ili više odvojenih pošiljaka. Nadležna carinarnica može produžiti ovaj rok po pisanom zahtjevu korisnika povlastice u slučaju nastupa posebnih okolnosti, koje onemogućavaju uvoz u roku iz stavka 4. ovoga članka. Uz pisani zahtjev za ostvarivanje povlastice iz stavka 1. ovoga članka, nadležnoj carinarnici podnosi se akt ovlaštenog hrvatskog ili inozemnog pravosudnog ili drugog tijela o nasljeđivanju predmeta koji se unose, i kojemu moraju biti navedeni predmeti koji se nasljeđuju. Iznimno, glede naslijeđenih predmeta koje je ostavitelj osobno rabio (odjeća, obuća i sl.), kao dokaz u smislu stavka 3. ovoga članka može se podnijeti i izvod iz matične knjige umrlih. Odredbe ovoga članka primjenjuju se i na osobnu imovinu, što su je nasljeđem stekle pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, a koje se bave neprofitnom djelatnošću.

U koliko ne promjene stav mislim da su zreli za tužbu. Njihova tvrdnja: "60 dana 60 automobila Poštovani, prema članku 14. pravila nagradne igre obavještavamo Vas da se daljnje odgovaranje na pitanja u igri "60 dana 60 automobila" obustavlja dana 29.02.2008. godine u 00:00:00 sati zbog nepredviđenih okolnosti na koje priređivač nije mogao utjecati. Ukupni predviđeni nagradni fond automobila bit će raspoređen igračima prema do sada stečenim bodovima koji su ovakvom odlukom u potpunosti sačuvani. Hvala Vam na sudjelovanju u igri. Vip" ne može biti pravno utemeljena, jer su i te kako mogli utjecati na način da su odmah na početku tražili pravilno odobrenje od nadležnog ministarstva, što su oni propustili učiniti i na taj način stekli nelegalnu imovinsku korist, a na štetu svojih korisnika. Usput ima li gdje transparentnost bodova koje su korisnici ostvarili? što mislite je li bolje tužbu podnjeti sam ili zajedno? Prijevara Članak 224. (1) Tko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist dovede nekoga lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica u zabludu ili ga održava u zabludi i time ga navede da na štetu svoje ili tuđe imovine nešto učini ili ne učini, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko ostvari susrete s reklamnom, akviziterskom ili drugom djelatnošću radi pridobivanja sudionika, ili profesinalno širi sustav pri kojem se od uloženih sredstava očekuje dobitak i pri kojem se sudionicima obećava imovinska korist pod uvjetom da oni ili druge osobe pod jednakim uvjetima pridobiju druge sudionike, pri čemu je dobit imovinske koristi povezana ili potpuno ili djelomično od poštivanja igre drugih sudionika. (3) Tko stvori sustav ili već stvoreni sustav uporabi za ostvarenje protupravne imovinske koristi koja po visini nije unaprijed određena, ako u odnosu na pojedine počinitelje nije ostvareno kazneno djelo prijevare, kaznit će se zatvorom od šest mjeseci do tri godine. (4) Ako je počinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzročena znatna šteta, a počinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske koristi ili prouzročenja takve štete, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (5) Ako je počinjenjem kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka pribavljena mala imovinska korist ili je prouzročena mala imovinska šteta, a počinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve imovinske koristi ili prouzročenja takve štete, počinitelj će se kazniti novčanom kaznom do stopedeset dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do šest mjeseci. (6) Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini samo s ciljem da drugoga ošteti, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. (7) Za pokušaj kaznenog djela iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka počinitelj će se kazniti. (8) Kazneni postupak za kazneno djelo iz stavka 5. i 6. ovoga članka pokreće se privatnom tužbom.

treba vidjeti da li se njegov odnos prema vama može okarakterizirati kao kazneno djelo, ali za to treba ipak više podataka. na primjer : Prijetnja Članak 129. (1) Tko drugome ozbiljno prijeti kakvim zlom da bi ga ustrašio ili uznemirio, kaznit će se novčanom kaznom do stopedeset dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do šest mjeseci. (2) Tko drugome ozbiljno prijeti da će njega ili njemu blisku osobu usmrtiti, teško tjelesno ozlijediti, oteti ili oduzeti slobodu, ili joj nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom, ionizirajućim zračenjem ili drugim opasnim sredstvom, ili joj uništiti društveni položaj ili materijalni opstanak, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. (3) Ako je kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka počinjeno prema službenoj ili odgovornoj osobi u svezi s njenim radom ili položajem, ili prema većem broju osoba, ili ako je prouzročilo veću uznemirenost građana, ili ako je osoba kojoj se prijeti zbog toga dulje vrijeme stavljena u težak položaj, ili ako je počinjeno u sastavu grupe ili zločinačke organizacije, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. (4) Kazneni postupak za kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka pokreće se povodom prijedloga. ili KAZNENA DJELA PROTIV ČASTI I UGLEDA Uvreda Članak 199. (1) Tko uvrijedi drugoga, kaznit će se novčanom kaznom do sto dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do tri mjeseca. (2) Tko uvrijedi drugoga putem tiska, radija, televizije, pred više osoba, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je uvreda postala pristupačnom većem broju osoba, kaznit će se novčanom kaznom do stopedeset dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do šest mjeseci. (3) Ako uvrijeđeni uzvrati uvredu, sud može oba počinitelja osloboditi kazne. Kleveta Članak 200. (1) Tko za drugoga iznese ili pronese nešto neistinito što može škoditi njegovoj časti ili ugledu, kaznit će se novčanom kaznom do stopedeset dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do šest mjeseci. (2) Tko za drugoga iznese ili pronese nešto neistinito što može škoditi njegovoj časti ili ugledu putem tiska, radija, televizije, pred više osoba, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je kleveta postala pristupačnom većem broju osoba, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. (3) Ako osoba protiv koje se vodi kazneni postupak zbog klevete dokaže istinitost svoje tvrdnje ili opravdani razlog zbog kojeg je povjerovala u istinitost sadržaja kojeg je iznijela ili pronijela, neće se kazniti za klevetu, ali se može kazniti za kazneno djelo uvrede (članak 199.), ili kazneno djelo predbacivanja kaznenog djela (članak 202.). Iznošenje osobnih ili obiteljskih prilika Članak 201. (1) Tko iznese ili pronese nešto iz osobnog ili obiteljskog života drugoga što može škoditi njegovoj časti ili ugledu, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. (2) Tko iznese ili pronese nešto iz osobnog ili obiteljskog života drugoga što može škoditi njegovoj časti ili ugledu putem tiska, radija, televizije, pred više osoba, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je iznošenje osobnih ili obiteljskih prilika postalo pristupačno većem broju osoba, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do jedne godine. Predbacivanje kaznenog djela Članak 202. (1) Tko predbaci drugome počinjeno kazneno djelo zbog kojeg je pravomoćno oglašen krivim, kaznit će se novčanom kaznom do sto dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do tri mjeseca. (2) Tko predbaci drugome počinjeno kazneno djelo zbog kojeg je pravomoćno oglašen krivim putem tiska, radija, televizije, pred više osoba, na javnom skupu ili na drugi način zbog čega je predbacivanje za kazneno djelo postalo pristupačno većem broju osoba, kaznit će se novčanom kaznom do stopedeset dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do šest mjeseci. Razlozi za isključenje protupravnosti kaznenih djela protiv časti i ugleda Članak 203. Nema kaznenog djela kad se radi o uvredljivom sadržaju iz članka 199. i članka 200. stavka 3., klevetničkom sadržaju iz članka 200. stavka 1. i 2., sadržaju o osobnim ili obiteljskim prilikama iz članka 201. i predbacivanja za kazneno djelo iz članka 202. ovoga Zakona, koji je ostvaren ili učinjen dostupnim drugima u znanstvenom, književnom, umjetničkom djelu ili javnoj informaciji, u obavljanju službene dužnosti, političke ili druge javne ili društvene djelatnosti, ili u novinarskom poslu, ili u obrani nekog prava ili zaštiti opravdanih interesa, ako iz načina izražavanja i drugih okolnosti jasno proizlazi da se ne radi o ponašanju koje je imalo cilj naškoditi nečijoj časti ili ugledu. Pokretanje kaznenog postupka za kaznena djela protiv časti i ugleda Članak 204. (1) Kazneni postupak za kaznena djela protiv časti i ugleda iz članka 199. do 202. ovoga Zakona pokreće se privatnom tužbom. (2) Ako su kaznena djela iz članka 199. i 200. ovoga Zakona počinjena prema predsjedniku Republike Hrvatske, predsjedniku Sabora Republike Hrvatske, predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske, predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u svezi s njihovim radom ili položajem, kazneni postupak poduzima državni odvjetnik po službenoj dužnosti, a po prethodno pribavljenoj pisanoj suglasnosti tih osoba. (3) Osobe iz stavka 2. ovoga članka do pravomoćnosti sudske odluke mogu povući suglasnost za kazneni progon. (4) Ako su kaznena djela iz članka 199. do 202. ovoga Zakona počinjena prema umrloj osobi kazneni postupak može se pokrenuti privatnom tužbom bračnog druga, djece, roditelja, posvojitelja, posvojenika, braće ili sestara umrle osobe. Javno objavljivanje presude za kaznena djela protiv časti i ugleda Članak 205. Sudska odluka kojom je oglašen krivim počinitelj kaznenog djela uvrede, klevete, iznošenja osobnih ili obiteljskih prilika i predbacivanja kaznenog djela počinjenih putem tiska, radija ili televizije može se u cijelosti ili djelomično istim putem objaviti odlukom suda na zahtjev oštećenika, a o trošku počinitelja Stvarno premalo podataka

PRAVILNIK O VOZAČKIM DOZVOLAMA Članak 8. Kada se izdavanje vozačke dozvole traži na osnovi inozemne vozačke dozvole, uz zahtjev za izdavanje dozvole prilaže se: 1. inozemna vozačka dozvola, 2. prijevod inozemne vozačke dozvole, ukoliko se iz inozemne vozačke dozvole ne može zaključiti za koje kategorije se može zamijeniti i vrijedi li, odnosno da joj nije protekao rok valjanosti više od šest mjeseci, 3. uvjerenje o duševnoj i tjelesnoj sposobnosti za upravljanje vozilima koje ne smije biti starije od šest mjeseci, 4. dvije istovjetne fotografije veličine 30 mm ¤ 35 mm. Kada se vozačka dozvola izdaje na osnovi inozemne vozačke dozvole, umjesto datuma polaganja vozačkog ispita upisuje se datum izdavanja inozemne vozačke dozvole. Članak 9. Zahtjev za izdavanje vozačke dozvole, odnosno preslik inozemne vozačke dozvole čuva nadležno tijelo koje vozača vodi u evidenciji.

Najbolje mu je da ode u naše Veleposlanstvo u Beču i zatraži pomoć. Inače priča o tome da je zbog neodlaska na put bez obzira na ololnosti mogao ostati bez posla baš mi nije realna, jer on se sada nalazi nelegalno u Austriji i za to bi mogao platiti popriličnu kaznu, pa onda zabranu ulaska u Austriju, a možda i u EU pa opet neće moći obavljati poslove kojima se bavi ako mora putovati i svejedno dobiti otkaz.

policija je policija, a ne skup baletana. žao mi je dečka, ( sućut obitelji), ali recite mi gdje se to jošu svijetu netko ide prepucavat s policijom, a k tome još intreventnom. voziš, pijan si - šutii pokrij se ušima. Ne ajmo se svađat s policijom policije ima razne, temeljne, krim,... i interventne. Kad interventna izlazi za se da je sra... (barem bi tako trebalo biti) i kad se ideš zajeb... s njima računaj na posljedice. kad policajac brutalno pretuče nekoga tko mirno šeće ulicom ili se vozi u svom autu i slično onda možemo govoriti o policijskoj brutalnosti, ovako svatko neka odgovara za ono što je skuhao. Uz ogradu o ovom slučaju jer neznam sve činjenice.

za one koji žele znati nešto više o gorivima pa i onom plavom dizelu: http://www.ffri.hr/~zvonimir/10%20Pogonski%20materijali.pdf

to bi i bilo točno da u međuvremenu nije izglasan sada već stari Zakon o prekršajima (NN 88/02) sa odredbom NadleŽnost Visokog prekrŠajnog suda Članak 91. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (dalje: Visoki prekršajni sud): 1. odlučuje o žalbama protiv prvostupanjskih rješenja o prekršaju koja su donijeli sudovi i upravna tijela, kao i o žalbama protiv drugih rješenja sudova i upravnih tijela kada je to propisano ovim Zakonom, osim ako posebnim zakonom nije određena nadležnost nekoga drugog suda, 2. rješava sukob nadležnosti između sudova, 3. odlučuje o zahtjevima za izuzećem predsjednika sudova, 4. odlučuje o zahtjevima za izvanredno ublažavanje kazne i o zahtjevima za izvanredno preispitivanje pravomoćnih rješenja o prekršaju, 5. obavlja druge poslove određene ovim Zakonom. a evo i odredaba novog prekršajnog zakona Nadležnost Visokoga prekršajnog suda Republike Hrvatske Članak 95. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske nadležan je: 1. odlučivati u drugom stupnju o žalbama protiv odluka prekršajnih sudova i tijela državne uprave, 2. odlučivati o izvanrednim pravnim lijekovima u slučajevima propisanim ovim Zakonom, 3. odlučivati o sukobu nadležnosti između sudova, 4. odlučivati o zahtjevima za izuzećem predsjednika sudova, 5. obavljati i druge poslove propisane zakonom. Nadležnost tijela državne uprave Članak 96. Tijela državne uprave nadležna su: 1. odlučivati u prvom stupnju o prekršajima kada je to propisano posebnim zakonom, 2. odlučivati o zahtjevima za obnovu prekršajnog postupka: a) u predmetima iz svoje nadležnosti; te b) protiv pravomoćnih prekršajnih naloga u predmetima za koje je za vođenje prekršajnog postupka predviđeno prvostupanjsko odlučivanje toga tijela državne uprave. 3. obavljati i druge poslove propisane zakonom.

Milly je u pravu. Po ovome se može samo nagađati o čemu se točno radi. Ono što meni pada trenutno na pamet je to da je opumoćenik osoba koja upravlja vozilom zbog toga što osoba koja ima pravo na povlasticu ne može upravljati vozilom (slijepac), a nositelj je nekog oslobođenja od plaćanja davanja. Malo više podataka svakako treba