Wanksta

U redu, znači pravomoćnost je nastupila s presudom. Ponavljanje postupka se traži 30 dana nakon pravomoćnosti presude, tako da je odbijanje žalbe za ponavljanje postupka nastupilo daleko nakon pravomoćnosti presude, pa me zanimao rok za reviziju.

A dali nakon odbijanja žalbe za ponavljanje postupka postoji kakav pravni lijek ?

Da ne otvaram novu temu dali vrijedi u toj situaciji da ovrsenik prije dolaska ovršitelja napuni jednu sobu uređaje koje pokupi u kontejneru otpada tehničkih stvari (Tv, pojačala , DVD..) pa kaže evo to sve je moje, pokupite ?

Hvala na pojašnjenju. Još me zanima dali se revizija može podnijeti i nakon odbijanja prijedloga za ponavljanje postupka ? I Ako je kaznena prijava podnesena državnom odvjetništvu u Zagrebu a podnositelj boravi u drugom gradu, dali je ta prijava važeća ?

Moderator može spojiti ovaj post s gore navedenim, zanima me isto još: -koji su rokovi za podnošenje tužbe ustavnom i vrhovnom sudu nakon pravomoćnosti presude - i kome se podnosi kaznena prijava zbog sumnje u nezakonita djela ovrhovoditelja, DORH-u, uskoku.. Hvala.

U redu, no sud u obrazloženju navodi da " tuženik je imao u zasebnom parničnom postupku tražiti ništetnost ugovora" ili ga pobijati. Dali se time misli da tuženik može i dalje podnijeti tužbu u istoj stvari i tražiti utvrđivanje ništetnosti ugovora ? Ako ništetnost ne zastarijeva.

Parnični postupak je završen presudom u korist ovrhovoditelja. Odbijene su žalbe i prijedlog o ponavljanju postupka. Tuženik bi pokrenuo tužbu protiv ovrhovoditelja o istoj stvari. Dali je to moguće i postoji li kakav rok za tužbu ?

Na forumu nisam našao zakon u vezi tužbe pravomoćno završenog postupka, naime tuženik bi nakon pravomoćne presude i odbijenog prijedloga o ponavljanju postupka podnio tužbu protiv ovrhovoditelja o istoj stvari, dali je to moguće i postoji li rok u odnosu na vrijeme donesene presude. Hvala.

U rješenju o ovrsi, smatram, bi trebalo biti navedeno što se ovršuje, a pošto niste vlasnik neke imovine i nemate primanja, ovrhovoditelj vam nema što ovršiti. Na svako rješenje imate pravo prigovoriti..obično vam piše u uputi o pravnom lijeku.

Naravno da nema pravde ni tamo, odbija se 90% zahtjeva (meni su odbijena 4, jedan s razlogom dva bez jedan još bez odg.), no navodim slučaj koji je eto pozitivan.

Postoji presuda na Europskom sudu za ljudska prava (negdje sam ju već naveo na ovom forumu) gdje je sud presudio u korist dužnika jer su ovrhovoditelj/sud po presudi samo prekidali zastarne rokove objesno. Sud je donio obrazloženje da se rješenja/presude donose u svrhu ostvarivanja a ne odugovlačenja, a ako se ovrhovoditelj ne može naplatiti po donijetom rješenju/presudi onda bi sam sebe trebao ispitati dali je djelovao hazardno.

Banka po pravilu ne isplaćuje nenamjenski kredit (za kojeg ne pita na što se troši ) ako uvidi da predstavljate rizik. To su (ne svi), ali većinom fiktivni poslovi i " drže vodu" dok ne dođe (radi nevraćanja kredita npr.) do suda, parničnog postupka jer banka sama zatvara dugovanja (namjenski kredit) da bi vi postali kreditno sposobni i malu, simboličnu razliku vam isplaćuje iz tog sve u nazivu nenamjenskog kredita. Upravo navedena banka ima takav slučaj na sudu pa vjerojatno ne želi poslovati više na taj način.

Da ne otvaram novu temu..naime dolazi mi mjernik izmjeriti zemljište koje sam kupio da postavim međe kojih na čestici nema.(bilo je trnje i otpad koje sam očistio). Imam izvadak iz katastra u omjeru 1:1000 te čestice i po tome je široka 7mm, znači 7 m u stvarnosti. Vlasnica kaže da ta čestica nije tako široka, najviše 4m, zanima me dali mjernik s aparatom može naći točnu među i jeli izvadak iz katastra mjerodavan ili postoji još neki dokument iznad ? Hvala.

Zakon je reguliran za većinu (ne sve) država u EU, postupa se po zakonu gdje dužnik ima prebivalište/boravak, ako nadležan sud prihvati EU nalog. U praksi većinom ovrhovoditelj čeka da se dužnik prijavi u državi gdje je dužan pa da regulira uobičajenim putem naplatu (Betreibung, ovrhu ), ovisno o visini duga i interesu ovrhovoditelja u smislu pokretanja EU naloga.

Opomena je način komuniciranja da se na nešto podsjeti (u vašem slučaju na plaćanje), iz A nema pravni značaj tako dugo dok Glaubiger (ovrhovoditelj) iz A ne pokrene europski ovršni postupak. Na to ima pravo i ovisno o dokumentaciji koju priloži na nadležni sud u HR, sud može taj nalog odbaciti ili prihvatiti. Ako odbaci ovrhovoditelj ima rok da dopuni zahtjev, a ako prihvati pokreće se postupak koji odgovara hrvatskom zakonu i vi svakako imate pravo podnijeti prigovor na rješenje koje dobijete. Za ovrhovoditelja iz A, koji treba predujmiti troškove (npr.10.000,00-EUR spor, troškovi oko 600,00-EUR) i koji ne zna kojom imovinom raspolažete u HR je to svakako rizik.

Postupak se pokreće: -preko odvjetnika koji se razumije u CH pravo ili naći odvjetnika u CH ili -naći Inkassoburo u CH ili agenciju za naplatu potraživanja u HR koji su voljni pokrenuti ovrhu (Betreibung) u CH Postupak na kraju plaća stranka koja izgubi, no vjerovnik treba predujmiti troškove koji su poveći. Ako dužnik izjavi žalbu, postupak je duži i ne postoji garancija da će se dug naplatiti jer se "sudi" po zakonu gdje se dužnik nalazi, u ovim slučaju CH koja ima određena odstupanja u sudskoj praksi od Hrvatskih.

Hvala na odgovoru, znači od JB sa kupp.ugovorom idem u katastar ili gruntovnicu ?

Cjelina od 120m2, tako je nacrtana u izvadku iz katastra, samo vlasnica ne zna točno među s druge strane.

Poštovani, U ovom području se ne snalazim pa bih molio savjet.. Kupio sam komad zemlje gdje je bio vinograd, obraslo je grmljem, trnjem..to sam očistio i dogovorio se sa vlasnikom na način da mi to proda. Platio sam vlasnici, sad me zanima koja je daljnja procedura ? Što moram napraviti da postanem vlasnik (ta parcela se veže uz moju), dali trebam zvati mjernika jer vlasnica isto ne zna točno gdje se nalaze međe s druge strane. Radi se o maloj parceli ( 120m2), koliki bi bili troškovi ?

Bankama je u cilju prodati novac, pogotovo klijentima koji su slabih primanja a kod kojih se mogu kasnije naplatiti imovinom. Njima je novac samo broj koji ne pokazuje da taj novac zaista postoji u trezoru, vrijednost banke se mjeri u imovini (nekretnine, firme) što posjeduje.

Švicarski sabor je usvojio zakon po kojem se zabranjuje bankama (agresivno) reklamiranje kredita jer time se građanima daje poticaj i mogućnost da se prezaduže.

U mjesečniku k-tipp od 08.2018 je iznesena presuda u kojoj klijentica banke nije dužna platiti troškove (naknade) koji joj unaprijed nisu objašnjeni, konkretno za uplatu iz računa na drugi račun.

Luxembourg ima zakon da se iznos duga do 10.000,00 EUR smatraju jednostavnim procesom i prvo proces počinje kod "friedensgerichta", mirovnog suda. Ako znate adresu dužnika trebate nadležnom sudu dostaviti zahtjev sa dokumentacijom o pokretanju postupka. Najjednostavnije je u vašem slučaju podnijeti zahtjev mirovnom sudu sa svim relevantnim podacima o dugu i dužniku. Ako se ništa na riješi friedensgericht prosljeđuje slučaj redovnom sudu. Na sličan način je protiv mene pokrenut postupak u CH, samo što je sud u CH odbio zahtjev jer je zapravo ovrhovoditelj u HR postupao krivo to jest suprotno zakonima u CH.

Probajte pronaći adresu osobe na www.editus.lu

Koliko je još ostalo duga ?