Wanksta

Upravo čitam da je Deutsche Bank izgubila spor u Americi i treba platiti kaznu od 7,5 milijardi dolara jer je nudila i prodavala papire-vrijednosnice ljudima kao vrijedne a sama je na bankarskom tržištu te papire ocijenila suprotno, da ne vrijede.

Bez obzira. Boravi i zarađuje u A.

Porez plaća samo u Austriji (ako nema primanja u HR ).

Dokumentaciju sudu podnosite u dva primjerka.

Evo presude u kraćem obliku gdje banka kod odobravanja kredita nije uzela u obzir da osoba ima dodatne troškove radi posla pa osoba nije dužna vraćati novac. U zadnjoj rečenici stoji da banka ima pravo tužiti klijenta, ali upravo ona mora dokazati da je ispitala sve zakonske odredbe(rizike), a što nije.

Neue Urteile: Kreditfähigkeit - Bank prüfte ungenügend - Artikel - www.saldo.ch.pdf

I tako... Evo jedne lijepe presude..nije o kreditu, ne trebate se spremati na paljbu iz razloga nepoznavanja takvih presuda u HR..ukratko ću (imam presudu isprintanu) dobar je pisač.. Ukratko, zaposlenik je bio mobiran na poslu, radio prekovremeno, (neplaćeno) sve uredno prijavio na burzu rada i advokatu. Po savjetu (savjetnika) burze rada, dao je otkaz i unatoč tome imao pravo u sljedeće dvije godine dobivati 80% od plaće.(što je i iskoristio, školovao se..) Firma je morala platiti sve prekovremene sate i sve burze rada u CH su ju izbacile iz sistema da preko njih traži zaposlenike.

Upravo suprotno, ona je pošteno priložila tri platne liste što ju je banka tražila a po CH zakonu premalo. To sam naveo "citirao presudu" odmah na početku. poslena, puno radno vrijeme, sekretarica, banka je zatražila samo njezine tri zadnje platne liste

Kod nas su takve presude još nažalost utopija, u ovom slučaju pošten stjecatelj presudom nije u obvezi vraćati što je dobio i ne mogu nastati nikakvi pravni ni institucionalni poslovi iz šepavog posla. U CH mislim.

Upravo to je problem kod naših presuda radi sličnih slučajeva kreditno nesposobnih ljudi koje je banka zadužila bez ispitivanja rizika a iz tog šepavog posla je nastao ispravan, ovrhe, cesije i sl., neispravno naravno. Osnova u ovom slučaju nije postojala kod banke, bila je nezakonita, ne kod dužnika koji je pošten stjecatelj, nije djelovao nezakonito. Znači dužnik je pošten u tom slučaju banka nije imala osnovu. Banka je nastojala prihoditi dobit bez osnove, ne dužnik..a gdje se nastoji prihoditi dobit na nezakonit način, postoji gubitak..to je tako u jednoj od najsređenijih zemalja na svijetu. Ne nagađam nego znam i napamet broj slične presude gdje dužnik presudom nije u obvezi vratiti kredit. Obergericht Bern Urteil ZK 16 148 od 23.04.2016

Ni ja ne sumnjam u text od autora kao ni na prije navedene presude..kondikciju banka može koristiti kao jedino pravno sredstvo na povrat stečenog bez osnove. Osnova u ovom slučaju ne postoji prvo od strane banke i njezino postupanje je protivno zakonu u CH, naime banka nema dokaza da je detaljno ispitala rizik..djelovala je hazardno, doslovno samo na osnovu tri platne liste poklonila novac ženi koji ova po presudi nije dužna vraćati.

Stjecanje bez osnove bi bilo da banka ima dokaz o ispravnosti postupanja, a dužnik neće vraćati što je dobio. Ovdje je dužnik dobio ono što mu banka nije trebala biti smjela zakonski dati. Vjerojatno iz rimskog prava, ne može iz šepavog posla nastati ispravan.

Ne. Što je uplatila, uplatila je. Daljnje vraćanje kredita nije u obvezi po sudskoj presudi jer je banka postupila suprotno kodeksu o upravljanju(ispitivanju) rizicima kod odobravanja kredita. Banka si je sama kriva i takvim postupanjem je ušla u "monitoring" kao loša banka. Kod svih sličnih presuda naveo sam i brojeve presuda koje se lako mogu pozvati...i takve ispravne presude ne donosim ja nego sudovi u CH..ja ih samo citiram. Da bi bila u obvezi vraćati onda bi bila dužnik a to po bonitetu ne može biti.

Čitam ch tjednik K-tipp od 30.05.2017, redaktora Karla Kumina naslova Nicht alle Kreditvertrage sin gultig, nisu svi ugovori o kreditima važeći.. Naime, žena iz CH je u banci zatražila kredit. Uredno zaposlena, puno radno vrijeme, sekretarica, banka je zatražila samo njezine tri zadnje platne liste i odobrila joj kredit u visini 37.000,00 CHF cca 250.000,00 KN. Rata je iznosila oko 800,00 CHF, koju je žena podmirila samo u trajanju nekoliko mjeseci. Naravno, banka brže bolje ide podnijeti tužbu na sud (zakinuta, klijent ne plaća, dajte ju na Betreibung (ovršite ju). No, sud je tužbu uredno odbio iz razloga da dokumentacija od samo tri platne liste nije dovoljna da se ispita potencijalni klijent, štoviše takvo postupanje je ocijenjeno kao teški "pfusch" (propust banke) pa je žena oslobođena daljnjeg vraćanja kredita. -to piše u gore navedenom tjedniku, broj sudske presude je za taj članak kostenpflichtig (plaća se)

Radi se o novcu u jednom i drugom slučaju. Trgovina je u Baselu (CH), čovjek koji nije platio (i ne treba po sudskoj odluci) isto.

Ispunite sve obrasce i priložite dokaze koji su relevantni. Možete i napisati podnesak uz to. Čim više dokaza to bolje. Bitno je da to šaljete u zemlju u kojoj boravi dužnik na sud koji je nadležan (za neke zemlje su mi poznate adrese) Ako pogriješite sud, dolazi do komplikacija a može vam se i zahtjev odbiti. Ovisno u koju članicu EU šaljete nalog, postupa se po zakonima te zemlje. Dužnik ima pravo na žalbu/prigovor. Ovisno o visini duga dolazi ili do jednostavnijeg postupanja (- 5.000,00eur) ili ako je dug veći može doći do ročišta. (ovisno o zemlji) Troškove plaća stranka koja izgubi. Morate imati u vidu da sudska praksa u nekim zemljama nije ista kao u HR, tj. dužnik može uspješno uložiti žalbu i vaš nalog biti odbijen.

U kojoj eu-članici se nalazi protustranka i koliki je dug ?

Obrazloženje u presudi je da kupac nije djelovao prijevarno, nego naprotiv pružatelj usluga je taj koji je u obvezi ispitati bonitet kupca, (tek kad dokaže da je pružio uslugu osobi dobrog financijskog stanja, a ovaj neće platiti onda je prijevara i novac se treba vratiti) još stoji da neplaćanje računa nije kazneno djelo, dakle neplaćanje računa je stvar onog koji nudi uslugu..po meni razumljivo. Ako nekom olako posudim novac bez ikakve provjere i osoba ne vraća jer je nikakvog financijskog stanja, sam sam si kriv.

Odbačene su obje, niti je prijevara niti postoji odgovornost kupca za dug.

Upravo na kavi (da ne fulam temu) čitam slijedeću presudu u kojoj je kriv ovrhovoditelj/pružatelj usluga. Hrvatsko pravosuđe zajedno sa ovrhovoditeljem bi takvog tuženika u najmanju ruku "skalpiralo" Naime, čovjek je preko interneta od jedne trgovine poručio pisač u vrijednosti od 2,300.00 chf, cca. 15,000.00 kn Pisač je dobio, no račun nije platio. Trgovina je kupca tužila sudu radi duga i dodatno da je kupac svjesno kupio pisač s namjerom da ga ne plati. I kako još uvijek nepristran sud reagira, tužba trgovine je odbačena s obrazloženjem da kupac može poručiti bilo što a na trgovini je obaveza ispitati kredibilitet kupca i odlučiti temeljem ispitanog dali će robu isporučiti ili ne. Vjerujem da sada kao i gore navedeni slučaj moderatora u predmetu teleoperatera i ta trgovina ispituje buduće klijente i odbija dosta narudžba. Bundesgericht Urteil, 6B 887/2015 od 08.03.2016

Dapače, ja tu praxu i potičem i podržavam.

Takvu praxu podržavam i ističem između ostalog i na ovom forumu da treba vrijediti i za banke. Iz ovog se vidi da navedeni teleoperater je tek kad se "opekao" počeo primjenjivati tu praxu provjere, prije je samo olako "dijelio" ugovore i sada zna u nekom boljem omjeru tko će plaćati usluge a tko je rizičan i neće. Za takvu provjeru rizika i odbijanje rizičnih klijenata i navodim sudske odluke. No, na žalost banke ne žele "učiti" iz ovog primjera teleoperatera (niti neće) jer zarađuju na ovrhama i sve loše plasmane si višestruko naplate preko agencija, (re)osiguratelja, otpisa poreza jer dug prodaju agenciji za manji iznos, kojeg bi i platila većina dužnika a u slučaju sudskog postupka banka/ovrhovoditelj ima dodatni vjetar u leđa gdje sud u 90% slučajeva ne pristupa predmetu po zakonskim definicijama.

Takvo pitanje mi je bilo postavljeno i kad sam naveo da je banka kriva ako je prodala novac bez ispitivanja rizika. Bilo mi je rečeno navedi barem jednu presudu da je banka kriva ako dužnik ne vraća novac..kad sam ih naveo pet više nitko ništa nije komentirao. Tako i u ovom slučaju imam naravno dokaz gdje je u mojem postupku smijenjen sudski savjetnik radi pristranosti ovrhovoditelju. Meni nije smiješno nego žalosno, kao i dokaz da isti sastav komentara postoji na ovom forumu a moj je obrisan.

Pošto mi se odgovori brišu, a nečiji istog sastava ne..koristit ću ovaj odlomak za savjete..usput da iznesem zanimljivu presudu na općinskom sudu Giessen (D) Klijentu je odbijen zahtjev za kredit u svrhu kupnje auta. Gospođa je podnijela tužbu sudu smatrajući da je kreditno sposobna (radi, nema dugovanja) i da je kreditna institucija krivo izračunala njezinu kreditnu sposobnost. Sud je odbio tužbu i potvrdio stajalište kreditne institucije o neprihvaćanju klijenta jer odbijanje kreditnog zahtjeva ne mora biti obrazloženo. Az:VI ZR 156/13 Giessen

Pošto mi je ovaj odlomak Caffe najbliži temi, želio bih iznjeti iskustvo da sud isto može biti stranka u postupku i to na način pristranosti sa ovrhovoditeljem gdje stranka/ovrsenik, suprotno zakonu, nema ovlasti iznjeti svoje dokaze i činjenice nego presudu dogovore sud i ovrhovoditelj zajedno. Imam osobno iskustvo u tome. Potaknut sam na to iznošenje u temi "Ovrhe" gdje je moderator iznio svoj stav koji nema veze s otvorenom temom s moj odgovor je izbrisan.