MsBourne

Zalbu saljete javnom biljezniku zajedno sa potvrdom o vec placenom racunu. Jeste li sigurni da se radi o istom racunu obzirom da je kao sto navodite "taj račun plaćen po prijedlogu za ovrhu iz prvog mjeseca 2018 godine........... a rješenje o ovrsi je pravomoćno od 24.01.2019." - pravomocnost nastupa u roku 30 dana ukoliko nije bilo zalbe po predmetu.

e-predmet sluzi za uvide u predmete koje vode sudovi ali ne i JB. zato vam otvara nesto sasvim drugo.

Nista drugo sto se vas kao vlasnika tice, a za sve ostalo pitajte svog knjigovodju.

Ukoliko nemate nacina za pronaci informacije o bakinoj imovini u SLO, pa tako i o bankovnim racunima, ukoliko ste u mogucnosti mozete angazirati i privatnog detektiva koji ce to obaviti za vas, tako da imate kompletirane informacije o statusu imovine u inozemstvu.

Sa tim potvrdama i izvacima koji dokazuju posjedovanje imovine, kao sto vam Ruby rece mozete predati zahtjev sudu.

E na to pitanje nitko od nas vam ne moze dati odgovor.   Mozete samo otici i vidjeti kako vam je sluzbenica sa Mirovinskog i rekla.

Uvijek je bolje imati pisani trag. A sumnjam da se poslodavcu isplati placati doprinose za nekog tko ne dolazi na posao. S druge strane radna knjizica i porezna kartica su elektronske, tako da ne znam sto bi vam od dokumentacije i imao dati osim potvrde odjave sa mirovinskog i zdravstvenog.

Ne moze vam ih zakonski dati dok ne prodje otkazni rok i odjavi vas ali mozete ne otici na posao i ne opravdati izostanak, pa ce vam dati osobno uvjetovani otkaz i odjaviti vas, a onda vam moze i dokumentaciju vratiti.

Poslodavac vam i ne moze dati dokumentaciju prije nego vas i formalno odjavi. Ukoliko imate jos slobodnih dana godisnjeg, probajte dogovoriti da za vrijeme otkaznog roka iskoristite godisnji ili vas oslobodi obveze dolazaka na radno mjesto, a za to vrijeme vas novi poslodavac moze prijaviti na Ugovor o djelu i moze biti i na vise sati jer ovo ogranicenje od 180h godisnje je samo ako u kontinuitetu vise mjeseci radite puno radno vrijeme kod jednog poslodavca, a dodatno radite i kod drugog. Kako se radi o periodu od najvise 30 dana, vi necete prijeci ovu granicu po broju radnih sati.

Za ovu prijavu na 8h tjedno kod drugog poslodavca, morali bi donijeti suglasnost prvog poslodavca, koju s obzirom na nesuglasice vjerojatno ne bi dobili.

Uvijek postoji ta mogucnost, pa cete novac s kamatom vratiti naknadno.

Kada dodjete, javite se u nadlezni ured i sve sto im je bitno jeste da vratite novac koji ste neosnovano primili, odnosno s danom kada ste otisli u inozemstvo.

Imate pravo. Najsigurnije vam je otici i na biro pa pitati ali sa sporazumnim imate pravo na naknadu. Opet ne vidim razloga da vam ne uruce otkaz sa svim detaljima do kada i kako radite, odnosno koliko ce trajati otkazni rok i s kojim datumom prestaje radni odnos. To je najtransparentnije i najpostenije s obje strane.

Zasto bi vas retroaktivno odjavili? To znaci da vam za 15 dana ne bi bilo nista placeno (doprinsi i placa), a koliko znam i nije vas moguce retroaktivno niti prijaviti, niti odjaviti. Za vas je sporazumni otkaz daleko bolja varijanta, ukoliko ne zelite ostati raditi dok se ne pojavi mjesto na koje bi vas mogli premjestiti. Istina, necete imati pravo na otpremninu ali pravo na naknadu s biroa bi imali sa sporazumnim.

U Austriji morate raditi najmanje 5 godina da bi ostvarili pravo na mirovinu tj. ovo sto kazete dodatak na Hrvatsku mirovinu, a 15 godina za minimalnu Austrijsku mirovinu ali to jos ovisi s koliko godina ste poceli raditi u Austriji, na kojem radnom mjestu, kolika su vam bila godisnja primanja, da li ste uplacivali za dodatni mirovinski fond u vidu nekog zivotnog osiguranja itd. Mislim da je 2017 donesen zakon po kojem minimalna mirovina ne moze biti ispod 900€ bez obzira na koji iznos ste ostvarili pravo radom, tako da razliku od ostvarene mirovine do minimalne vam uplacuje drzava ali samo ako ste ostali zivjeti u Austriji, u suprotnom, pravo na taj dodatak gubite.

Sto se tice obiteljskog dodatka, na njega nemate pravo ukoliko vam obitelj nije s vama u Austriji, medjutim mogli bi ostvariti dodatak za djecu (ukoliko su maloljetna) ali samo do iznosa od 160€ (koliko se sjecam) jer nemaju pravo na puni iznos ukoliko ne zive u Austriji, a kako su i ovo mijenjali nisam sigurna da li kao sezonac imate pravo i na to, jer ovo su uobicajeni dodaci za one koji rade cijelu godinu. Nadalje, propisi su razliciti ovisno o pokrajini u kojoj radite, pa se najbolje raspitati po relevantnim institucijama, odnosno Magistratima.

Prije 32 minuta, sailor_moon je napisao:

Ne znam to za tjeralicu, jer je ta osoba saznala za to da je tjeralica izdana tako da je policajac meni kroz pricu rekao za to i rekao nazovi ga i reci mu to. Smatram da bi oni to sami trebali napravit.

Dakle, bila je interna.

Prije 32 minuta, sailor_moon je napisao:

A sto se tice prezivljenog stresa osobe koje su ga ''prepoznale'' su to ucinile nakon sto su pogledale snimku. Nitko od tih osoba nije bio u blizini kad se taj pokusaj pljacke dogodio.

Ne razumijem u kom svojstvu su osobe pozvane na prepoznavanje ukoliko nisu bile svjedokom dogadjaja?! Tehnologija je toliko napredovala da je prepoznavanje sa snimaka moguce odraditi digitalno i provuci kroz bazu (da ne pojasnjavam detalje), dakle propust u  radu.
Na zalost u praksi nisam naisla da bi mogli naci uporiste za neku odstetu ali pricekajmo sto ce drugi jos reci.
 

Nemate elemenata kaznenog djela klevete, a policija je propustila provjeriti navode i iskaze svjedoka, obzirom da su imali dostupnu i snimku. Nerijetko svjedoci daju parcijalni ili pogresan iskaz usljed prezivljenog stresa, koji uzrokuje poremecaj u percepciji.

Da li je tjeralica bila javno oglasena ili je bila interna (policijska)? Kakve posljedice ste pretrpjeli osim sto ste dokazivali nevinost alibijem i pristankom na poligrafsko ispitivanje?

Premalo informacija ste naveli da bi se ovako moglo procijeniti da li ste i kakvu stetu pretrpjeli, a prema cemu bi se dalo procijeniti imate li osnovu za odstetni zahtjev po nekoj drugoj osnovi propisanoj Zakonom.

Nije vam kasno za rjesavanje, a neiskoristeni godisnji ukoliko se usuglasite oko broja dana, mozete iskoristiti najdalje do 30.06. iduce godine ili se odreci tog dijela godisnjeg uz razmjernu novcanu naknadu za neiskoristeni godisnji.

Kao sto sam vec rekla, mozete odbiti potpisivanje anexa ugovora i izmjesteni rad, a tek po razvoju situacije, ovisno u kom smjeru bude sve islo, na raspolaganju su vam pravni lijekovi sukladno zakonskom uporistu koje u ovom trenutku bas i nemate.

Pravna osoba moze dati u najam ili na koristenje prostor koji se vodi kao imovina tvrtke bez da za to ima registriranu djelatnost, jer se ne bavi dnevnim najmom ili slicnom djelatnoscu.

Ukoliko je stan vlasnistvo tvrtke, onda videonadzor nije mogao biti postavljen kao da ga je postavila privatna osoba, vec spada pod zakone i pravilnike koji uredjuju tehnicku zastitu pravnih osoba.

Predstavnik suvlasnika bi trebao uputiti neku vrstu opomene, a s prijavom mozete ici na MUP i prema Agenciji za zastitu podataka te pokrenuti spor radi zastite privatnosti i osobnih podataka.

Postavljanje video-nadzora od strane stanara za potrebe nadzora zajednickog prostora ili prostorija se moze postaviti uz natpolovicnu suglasnost stanara koji bi istim bili obuhvaceni. U obvezi ste nakon postavljanja, staviti naljepnice da je prostor pod videonadzorom i to prije ulaska u perimetar sticenog prostora te na naljepnici mora stajati kontakt osobe zaduzene za zastitu podataka. Internim propisom mozete odrediti gdje i na koji nacin ce biti smjesten snimac, kao i tko sve i na koji nacin ima pravo pristupa snimacu, a potom o svemu poduzetom morate obavijestiti nadleznu PU.

Kada su u pitanju pravne osobe, situacija je dosta kompleksnija i potrebna je suglasnost svih stanara, a i dokumentacija je dosta kompleksnija, ne samo u tehnickom smislu, nego i u smislu zastite podataka. Ukoliko je pravna osoba postavila videonadzor, koji pokriva zajednicki prostor, a nema suglasnost svih stanara, mozete krsenje prijaviti MUPu i Agenciji za zastitu podataka.

Najbolje bi bilo da se javite direktno na HZZ sa upitom http://www.hzz.hr/usluge-poslodavci-posloprimci/upis-u-evidenciju-nezaposlenih-hzz/

Ukoliko ste imali samo sezonsku radnu dozvolu, odnosno dozvolu za boravak i rad na godinu dana, tada ste po prestanku radnog odnosa bili u obvezi vratiti radnu dozvolu na MUP i odjaviti se, inace ste u prekrsaju.

Skinite sa ove stranice http://www.mfin.hr/hr/obrasci-za-upis-podataka-u-registar-stvarnih-vlasnika-i-upute-za-popunjavanje-obrazaca obrasce RSV-1 i Privitak obrascu RSV-1 Vrlo su jednostavni za popunjavanje i to uz kopiju vase osobne predate na FINU, nitko vas nista dodatno nece traziti.

Sve dok tvrtka nije izbrisana iz registra u obvezi ste ispostivati propise, a smanjujete i rizik naknadne kazne.

Prije 4 minuta, miricmarta0 je napisao:

Kontaktirala je. Mirnim putem ključeve ne može dobiti jer joj ne žele dati. 

 U tom slucaju moze jos kontaktirati upravitelja zgrade te ukoliko joj odbiju dati kljuc od ulaza, neka obrazloze napismeno tako da moze pokrenuti spor protiv suvlasnika. 

Je li kontaktirala bilo koga od suvlasnika ili predstavnika stanara i zatrazila kljuc?

Prije 5 minuta, Yokohama je napisao:

Tako je, međutim MUP nije briga dali osoba u zemlju u koju putuje, ide radi posla, konkretno ja sam samo donio potvrdu o boravku (adresi) iz Gemeinde u stranoj zemlji i odjavio prebivalište u RH. Što ja gore ili dali radim MUP to ne interesira.

To vam ovisi o PU i sluzbenici na koju ste naisli. Za osobe za koje sam ja isla, nisu mi htjeli napraviti odjavu ako se ne prilozi Ugovor o radu ili drugu ispravu kojom dokazuje i da ce osoba biti sigurno odsutna najmanje godinu dana u kontinuitetu - Zakon o prebivalistu clanak 3. st.5

, DennyC je napisao:

1. Sto tocno napraviti i kome se javiti kad se napusta HR, porezna mup ko kako zasto? I sto napraviti osoba koje je vise godina vec vani a nije napravila nista od toga, koje su posljedice i kazne ili sl? I kome se obratiti da se to sve legalno sredi?

Kada dobijete Ugovor o radu u drzavi u koju idete, s tim Ugovorom idete u MUP i odjavljujete prebavilaiste na taj rok do kojeg vam vrijedi ugovor (ako je na odredjeno vrijeme). Odjavu prebivalista radite na odredjeni rok a najvise do 5 godina, kada morate ponovno doci i raci da li se vracate ili ostajete u inozemstvu. Ako ostajete u inozemstvu, imate pravo na HR osobnu ali sa adresom na koju ste prijavljeni u inozemstvu. 

Ukoliko je boravak u inozemstvu kraci od godine dana, onda niste u obvezi odjaviti prebivaliste ali se mozete javiti sigurnosti radi.

U Njemackoj vam je rok i za vozacku dozvolu da je promijenite u roku 3-6mj. ovisno koliko planirate tamo boraviti. HR vozacka se priznaje i mozete voziti i s njom ali ako planirate ostati na dulji rok, onda planirajte i zamjenu.

, DennyC je napisao:

2. Zdravstveno osiguranje - dali gubimo ili negubimo pravo na zdravstveno osiguranje, samo po sebi ako sam dobro razumio svaki hrvatski drzavljanin ima besplatno zdravstveno po defaultu a dopunsko osiguranje sam placam i dan danas stoga zasto nebih imao pravo koristiti HR zdravstvo? I dalje imam HR osobnu i putovnicu, HR sam drzavljanin i placam svoje osiguranje. Takodjer na stranicama EUa sam procitao da osoba moze imati zdravstvo u samo jednoj drzavi EU ili sl, ja u inozemstvu placam svaki pregled i nemam zdravstveno osiguranje, stoga neznam dali i dalje imam pravo na Hrvatsko zdravstveno osiguranje kao jedino osiguranje koje imam i placam? I ako nemam na njega pravo? Kako se javiti kome i otkazati? takodjer mi koji smo vani vec par godina? dali moramo platiti kakvu naknadu ili kaznu jer smo zivili u drugoj drzavi a koristili zdravstvo u HR ponekad?

Uvijek i samo mozete koristiti zdravstveno osiguranje drzave u kojoj ste u radnom odnosu. Ukoliko ste u radnom odnosu u inozemstvu a koristite HR zdravstveno osiguranje, mozete ocekivati da vam HZZO obracuna troskove i dostavi racun. Niste naveli na koji nacin placate osnovno zdravstveno osiguranje u HR. Inace mozete otici u nadlezni ured HZZO prema mjestu prebivalista i oni ce vam pojasniti proceduru.

Ukoliko imate ugovor o radu, pa cak i na odredjeno u inozemstvu, ono vam podrazumijeva i pravo na osnovno zdravstveno osiguranje za vrijeme trajanja radnog odnosa, pa mi nije jasno zasto preglede placate?

, DennyC je napisao:

3. Porez. Dali treba odjavljivat ili nesto radit s poreznom karticom u HR? Dali moram placati ikakve naknade i razlike u porezu na zaradjen novac u inozemstvu? Dali Hrvatska ima ikakvo pravo na ista od toga? Koja je procedura kog povremenog rada u HR i povremenog vani?
Npr osoba radi u Njemackoj 6mj i vrati se radi sezonu u HR 3mj. Iz obje drzave dobije povrat poreza. Dali mora javiti Njemackoj da je 3mj radio u HR i koliko je zaradio i dali to utjece na iznos povrata poreza u toj drugoj drzavi? I obrnuto?

Za ova pitanja se mozete javiti nadleznoj poreznoj upravi. Inace, HR i DE imaju ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, tako da sa ovim nacinom placanja poreza i rada bi trebalo sve biti u redu. Prilikom prijave za povrat poreza bilo bi uredno da prijavite da ste radili u drugoj drzavi tih 3 odnosno 6 mjeseci....nece vam previse utjecati na obracun ali traze da imaju u evidencijama kada ste gdje i koliko radili.