Grabarić Imbra

Po mom mišljenju - ne. Ove dvije opcije koje ste iznijeli su one koje predviđa ZPP (opće mjesna i posebna nadležnost).

Da, ovdje se primjenjuju pravila posebnog izvanparničnog postupka propisanog Obiteljskim zakonom kao lex specialis. 

Da. Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi stječe svojstvo ovršne isprave, ako ga sud u izvanparničnom postupku odobri po zahtjevu stranaka. Kada se sudu dostavi ovakav Plan, on o njemu odlučuje rješenjem, a to rješenje ne mora biti obrazloženo već se na njega samo može otisnuti štambilj. 
Izmjene plana se uvijek mogu tražiti, a temeljem novih okolnosti, ako su stranke postigle sporazum o tim spornim pitanjima. Pogledajte čl. 469. Obiteljskog zakona.

Ajde ovo malo pojasnite, što to znači, na što točno mislite?
Da i svakako je potrebno prijaviti novo prebivalište ili boravište.

Sud u tom izvanparničnom postupku može ukinuti mjeru i to osim na prijedlog CZSS, i na temelju prijedloga roditelja i djece, ali svakako odluku donosi temeljem izvješća CZSS tj. ako su prema njihovom mišljenju prestali postojati razlozi zbog kojih je bila određena ova mjera.

U tom slučaju će CZSS najkasnije 30 dana prije isteka roka od godine dana, dostaviti sudu svoje izvješće o djeci i roditeljima, pa je dalje sud taj koji treba odlučiti - produžiti  ovu mjeru ili je ukinuti.

Da li je tim rješenjem određeno trajanje mjere do roka od godine dana?

Sud koji je donio presudu u prvom stupnju
 
Odlučuje se o osnovanosti prijedloga, pa ukoliko isti bude osnovan, rješenjem se ukida pravomoćna odluka suda i postupak se vraća na početak. 
 
Isti poslovni broj, obzirom da se prethodna odluka ukida. 

Ukoliko je dug uistinu plaćen kako ste naprijed naveli, tada ovrhovoditelj ne bi trebao imati baš nikakvog interesa za nastavak postupka, dapače. Trenutno ne možete poduzeti ništa, osim pričekati odgovor ovrhovoditelja, a onda sukladno njegovom sadržaju se možete ponovno očitovati.

Nepotrebno su ga stavljali izvana snage. Trebalo je Vaš prigovor dostaviti ovrhovoditelju na očitovanje i potom postupak obustaviti. 
Pričekajte odgovor ovrhovoditelja, jer bi se on trebao povući iz postupka. I sva pismena koja budete slali, šaljete isključivo sudu pozivom na svoj broj spisa.

Može se tražiti odmah po pravomoćnom okončanju postupka, ali temelj za potraživanje ne može biti informacija da majka zna da otac ima dodatna primanja i slično, već temelj tužbe trebaju biti povećane potrebe djeteta, a koje iziskuju i veće troškove, te sve ovo treba i dokazati u sudskom postupku.

Može tužbom tražiti da se utvrdi povećanje obveza na ime uzdržavanja i to u onom trenutku kada bude smatrala da su se potrebe djeteta povećale, odnosno da dosadašnji sporazumom utvrđeni iznos na ime uzdržavanja nije dostatan za podmirenje djetetovih potreba. 

Osim troška sudske pristojbe na prigovor u iznosu od 100 kn za koji možete u prigovoru zatražiti da vam isti naknadi ovrhovoditelj.

Ne bi trebali snositi nikakve troškove, jer ste dug podmirili prije podnošenja prijedloga. Da je podmiren nakon podnošenja prijedloga, tada bi trebali snositi troškove prijedloga, odnosno nastale troškove, ali bi opet bili oslobođeni predvidivih troškova... U svakom slučaju, Vi u ovom predmetu ne bi trebali imati obvezu podmiriti baš nikakve troškove. 

Obavezno morate poslati prigovor javnom bilježniku koji Vam je i dostavio rješenje o ovrsi. U prigovoru tražite hitnu obustavu postupka sukladno čl. 72. st. 2. Ovršnog zakona s obzirom da je dug prije podnošenja ovršnog prijedloga u cijelosti podmiren. I uz prigovor dostavite im dokaz o uplati. Nakon ovoga bi trebali dobiti rješenje o obustavi postupka i tek kada to rješenje postane pravomoćno, možete smatrati ovu ovrhu uspješno okončanom.

Isplatu svog ulaganja može tražiti od osoba čija je vrijednost imovine uvećana ulaganjem, a to su suvlasnici. Bilo bi bolje da su knjižni, ali možda bi ovisno o stanju u zemljišnoj knjizi i posjedovnom listu, mogli biti i izvanknjižni.

Parničnim postupkom, tužbom radi činidbe ("Nalaže se..."), temeljem čl. 107. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Smatra se osobnom imovinom supruge i kao takva neće biti predmet bračne stečevine. 

Po meni, od trenutka predaje urednog zahtjeva.

Prvo bi trebalo provjeriti temeljem čega je stanje u zemljišnim knjigama takvo kakvo je sada i postoji li možda nekakva plomba vezana za rješenje o nasljeđivanju, te izravno na sudu provjeriti, zašto još uvijek predmetno rješenje o nasljeđivanju nije provedeno i u zemljišnim knjigama.

Ako se radi o povremenoj djelatnosti koja se obavlja radi ispunjavanja svrhe ili cilja s kojim je udruga osnovana, a koji prihodi ne prelaze 70.000,00 kn, po meni to ne bi potpadalo pod gospodarske djelatnosti i ne bi podlijegalo prijavi PU.

Gospodarske aktivnosti su, primjerice, stalno bavljenje ugostiteljstvom (npr. kafić u sklopu udruge), ili trgovinom, štandom na tržnici ili slično.

Sve je to jedan postupak u kojem se donosi odluka s kojim će roditeljem dijete živjeti, a s kojim će i na koji način održavati susrete i viđanja, te tko i koliko plaća uzdržavanje.
U pravilu je skrbništvo zajedničko.

Tako je, postupak radi odluke s kojim će roditeljem dijete živjeti, s kojim će i na koji način održavati osobne odnose i koji će plaćati alimentaciju, sve u istom parničnom postupku, time da prvo zainteresirana strana mora podnijeti zahtjev za obvezno savjetovanje kod centra za socijalnu skrb. Ako tijekom obveznog savjetovanja stranke postignu dogovor oko toga kako će zajednički skrbiti za dijete, pred centrom će sastaviti plan zajedničke roditeljske skrbi, pa im sud tada praktički niti ne treba, samo da potvrdi taj plan. Ako ne postignu dogovor, izvješće o neuspješnom obveznom savjetovanju je formalni preduvjet za podnošenje tužbe.

Opomeni prigovorite na način da je u zastari sve osim prethodne godine, jer je usluga za 2014. godinu trebala biti izvršena 2014. godine, a za čistoću je jednogodišnji zastarni rok (čl. 232. ZOO). Za čistoću nije potrebno rješenje, vidite opće uvjete poslovanja s korisnicima, samim vlasništvom nekretnine u ZG postajete korisnik te javne usluge.