sisavac

1. za ostavinski postupak kod bilježnika treba dostaviti vlastiti OIB svakog od nasljednika 2. za nekretnine treba Izvadak iz zemljišne knjige opć. suda gdje se nekr. nalazi (ZK IZVADAK)ne stariji od 6 mjeseci, a ako nekretnina nije upisana u zemlj. knjige onda Posjedovni list iz katastra (PL) ili Ugovor o kupnji nekretnine (sve originali) ( ako pokažete poziv za ost. raspravu oslobođeni ste pristojbi) 3.Potvrda od uprave groblja za grobno mjesto (original) 4. fotokopije knjižice vozila (osobno vozilo, motocikl, traktor, brodica) 5. fotokopiju kartica od računa na banci,štednih knjižica, ugovora o depozitu (da je vidljiv broj računa), ug. o sefu u banci, police osiguranja( životno i dop.zdrav),ug. o osniv. trgov.društva, potvrda o udjelima u investicijskom fondu, ug. o stamb. štednji, potvrda o udjelu u branit.fondu, oružni list (za os. ili lovačko oružje) 6. ug. o zakupu posl. prostora 7. original potvrda o dionicama od SKDD d.d. ( bivša SDA d.d.)

pretpostavljam da je ostavinski postupak vođen kod javnog bilježnika. najbolje je nazvati u njegov ured i zamoliti informaciju koje je stanje spisa. treba pitati je li rasprava zaključena (to znači da su uzete sve nasljedničke izjave i dostavljene bilježniku sve isprave o ostavinskoj imovini da bi se moglo sastaviti Rješenje o nasljeđivanju). rok za rješavanje spisa je načelno 60 dana od primitka spisa sa suda ali nema sankcije ako se taj rok prekorači. većinom rok rješavanja ovisi o samim strankama i njihovoj ažurnosti oko dostave isprava bilježniku. bilježniku je u interesu rješiti spis jer tada može zahtijevati i da mu se isti plati. do problema može doći u završnoj fazi kad bilježnik šalje rješenje svim strankama na kućne adrese a nasljednici ne prime svoja pismena pa ih on ili šalje ponovo ili čeka da sami pitaju gdje je zapelo. ako pak nasljednici otežu s plaćanjem ili uopće ne žele platiti bilježniku nakon 2 god od pravomoćnosti rješenja zastarjeva zahtijevati da mu se plati njegova jav.bilj. nagrada za vođenje ost. post. slobodno se obratiti u ured i zamoliti da vam rastumače kako će se okončati vaš problem. ako se pak post. vodio na sudu može se obratiti sudu osobno ili telefonski također. pozdrav!

u rješenju o nasljeđivanju vjerojatno ste navedeni kao nasljednik, a također i koliki je vaš nasljedni dio. vjerojatno vam je to rješenje i dostavljeno. e sad, ako vi nemožete podići svoj dio isto tako nemogu niti ostali sunasljednici. to je naime zato što banke imaju praksu da zahtijevaju od nasljednika da svi istovremeno budu nazočni isplati. tek pritom, ujedno nakon isplate svima njihovih nasljednih dijelova,pristupaju zatvaranju računa. dakle od ovog statusa quo nitko nema koristi, najbolje bi bilo stupiti u kontakt s njima s ovakvom informacijom i organizirati posjet banci. čak nije nužno nositi sa sobom kartice i ugovore o depozitima ili štednim polozima jer svi ti podaci moraju točno i precizno biti navedeni u samom Rješenju o nasljeđivanju. tek ako su svi podaci o svakom pojedinom računu točno unešeni u rješenje o nasljeđivanju banka će vršiti isplatu i likvidaciju tih računa. pozdrav!

nema oslobođenja od plaćanja troškova ostavinskog postupka kod j. bilježnika. naime, stječe se imovina. raspon cijena može se vidjeti u tablici koja je formirana na način da je stupnjevano a nakon vrijednosti ostavinske imovine iznad 280.000,00 kuna je utvrđeno maksimalno 2.500,00 kn netto (dakle plus PDV 22% 550,00 kn ukupno 3.050,00 kn).nakon 280.000,00 kn cijena više ne raste. ono što je važno je: na ročištu na kojem se utvrđuje vrijednost ostavine točno utvrditi o kojoj se vrijednost radi jer o tome ovisi i cijena javnobilj. nagrade. najniža cijena je 100,00 kn netto. objavim sutra tablicu. uz ovu cijenu plaća se još i naknada za hrvatski upisnik oporuka u iznosu od 20,00 kn (neoporezivo) i troškovi poštarine (ovisi u konkretnom postupku koliko je bilo poziva i dostava rješenja o nasljeđivanju) cijena pisma po kom. u RH je 12,80 kn (bruto). pozdrav!

Ali ne čini li vam se da je smrću gospođe prestala važiti mogućnost korištenja toga stana prema ustaljenoj praksi davanja stanova na korištenje od strane tvrtki u doba socijalizma - to je često prema ugovoru značilo do završetka života. Prema zakonu nasljednici ne mogu prenijeti pravo korištenja stana od gospođe na sebe, a mladić je trenutno u posjedu stana. Nije baš logično da mladić nakon što je korisnik stana preminuo na sebe prenese pravo korištenja stana samo na temelju ugovora o najmu,zar ne? Btw, njega trenutno nitko ne pita ništa, niti grad niti rodbina, on plaća režije, jedino što više nema kome platiti najamninu.

1972.g. korisnik stana u gradu Zagrebu je kao radnik dobio od tvrtke stan na korištenje koji je koristio do svoje smrti 1996.g. zajedno s izvanbračnom suprugom koja ga je nastavila koristiti do svoje smrti 2007.g. S obzirom da nisu imali djece gospođa je zbog teške bolesti primila u stan u najam mladića (inače sa statusom djeteta poginulog hrvatskog branitelja) da joj pomaže i vozi je u bolnicu. Nećaci pokojne (koji nisu hrvatski državljani) nisu zainteresirani niti za stan niti za završetak ostavinske rasprave stoga mladić i dalje stanuje u stanu i plaća sve režije i pričuvu za zgradu. Ima li mladić pravo otkupiti stan i pod kojim uvjetima ako pretpostavimo da je stan gradski?