sisavac

vi ste vlasnik i vi morate sada ( ako želite stupiti u posjed ) ići tužbom zbog smetanja posjeda. nitko drugi ni ne može nekoga "deložirati iliti istjerati " s nekr. osim samog vlasnika. u tome je jačina te pozicije

vi ste u svakom slučaju u boljoj poziciji.evo zašto 1. oni ne mogu vama "osporavati" pravo vlasništva. tabularna isprava u ovom slučaju ne postoji. nego postoji postupak (sudski) u kojem oni zahtijevaju od vas ( dakle njihova je pozicija vrlo loša) da im priznate da je ta nekr. stečena od vašeg ostavitelja i da im priznate pravo vlasništva natoj nekr. E sada, ONI moraju pri tome dokazati pravni temelj stjecanja njihovog ostavitelja.(teret dokaza je na njima a nikako na vama!!) Ako dakle oni nemaju pisani dokaz o stjecanju nekr. teško će to dokazati. Ugovori moraju biti sklopljeni u pisanom obliku i to je jedna od pretpostavki valjanosti takvih ugovora a naročito za nekretnine... možda je ugovor predan davno na katastar pa se može tamo provjeriti imaju li ga u arhivi a vjer. imaju jer su naslj. dobili upravo od katastra neki dokument kojeg su priložili u svojem ostavinskom post. i to mi se čini da je Posjedovni list. (to je samo dokaz o posjed. stanju a nikako o pravu vlasništva!!) Vi opet u svojoj ostavini ste morali (i vjerujem da jeste) priložili Izvadak iz zemljišne knjige! E to je dokument kojim se dokazuje pravo vlasništva. Nekr. u zem. knjigama još uvijek glasi na vašeg pokojnika pa ste je zato i stekli u ostav. postupku od vlasnika i zato je vlasništvo preneseno sada na vas. Vi ste sada vlasnik i to je najbolja pozicija jer jedino vi možete tom nekr. raspolagati kaako želite. Pravo vlasništva daje svom nositelju najšira prava glede neke stvari ( prodati je , darovati, opteretiti založnim pravom, hipotekom , koristiti , iskorištavati sve njene plodove prirodne i civilne (od najma ili zakupa npr.) pa i uništiti tu stvar). Zgodno zar ne?

vidi da pišete da vas nije posvojila ( ne posjedujete rj. o posvojenju) pa stoga niste u krugu zakonskih nasljednika. čl. 23 ZN - a, " posvojenjem međusobno stječu posvojitelj i posvojče pravo zakonskog nasljeđivanja krvnih srodnika u ravnoj liniji, tako da ...imaju nasljedna prava kao da su posvojiteljeva djeca..."

1. da. 2. prava vlasnika i prava posjednika nikako nisu ista. 3. mogu vas tužiti na priznanje, i to zato što su vjerojatno stekli nekr. od ostavitelja koji je pak stekao (možda prodajom) tu nekr. od vlasnika (vaš ostavitelj) a nije tu istu nekr i prenio na sebe za svog života. dakle posjednik nevlasnik kupac se je trebao uknjižiti kao vlasnik ali u tome nije uspio i sad je pitanje zbog čega. u svakom slučaju treba vidjeti koji je pravni temelj stjecanja ( vjerojatno kupoprodaja). to što je nekr. tako stečena ne umanjuje pravo posjednika da od vas sada zahtijevaju da im priznate p. vlasništva, jednako kao da vas je to tražio sam stjecatelj posjednik a nevlasnik. oni vas moraju sada tražiti to priznanje zato što se pojavila činjenica smrti vašeg ostavitelja i samo i jedino iz tog razloga vi sada stupate na mjesto svog pokojnog. oni u svom ost. postupku imaju tu nekr. samo kao izvanknjižno tj. posjed i jedino je takvu mogu u tom postupku prenijeti na sebe. vas pak sada trebaju jer su obje ugovorne strane umrle pa ćete vi nastupati umjesto svog ostavitelja. (nadam se da nije spor oko svega toga.napišite detaljnije) 4.vi se trebate i morate uknjižiti ( to je upis u zem. knjige kojimse stječe vlasništvo na tem. rj. o nasljeđ), posjed stječete teoretski skupa s pravom vlasništva u ovom vašem slučaju ali posjed je faktična vlast na stvari a ne pravo pa se drukčije u hrvatskom pravnom sustavu i tretira. osim svega navedenog pitanje je ovdje koje nevidim iz vašeg izlaganja jesu li oni pošteni ili nepošteni posjednici jer u tom slučaju vaš slučaj odlazi u drugom smjeru. Napišite kako su oni stekli stvar. tada vi kao vlasnik imate pravo na tužbu zbog smetanja posjeda a to je nešto sasvim drugo.

ugovor o darovanju nekr. - učinak - imovina darovana za života pa ne ulazi u ostavinu, vrlo teško pobijanje poslije (izvor : zak o obv. odnosima) ugovor o doživotnom uzdrž. -učinak- trenutak prijenosa nekr. i ostale imovine odgođen do trena smrti primatelja uzdržavanja, zak naslj. u ostavini mogu pobijati valjanost tog ugovora (izvor: zak. o nasljeđivanju i zak . o obv. odnosima) ugovor o dosmrtnom uzdrž. - učinak- trenutak prijenosa nekr. i ostale imovine "za života primatelja uzdržavanja" (kaže zakon o obveznim odnosima) u praksi to znači "odmah po sklapanju ugovora", može se pobijati (izvor: zak. o obveznim odnosima) oporuka -učinak- nakon smrti oporučitelja imovina navedena u oporuci raspoređuje se po oporučiteljevoj volji ali zakonski nasljednici mogu svi osporavati valjanost i istinitost oporuke k tome nužni nasljednici mogu tražiti uračunavanje darova zbog povreda prava na nužni dio (izvor: zak. o nasljeđ.) ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za života - učinak-"ono što su potomci ostavitelja već dobili ustupom i raspodjelom ne ulazi u ostavinu , te se ne uzima ni u kakav račun prigodom utvrđivanja vrijednosti ostavine2 čl. 108/2 ZN) + "ustup i raspodjela imovine valjani su samo ako su se s time suglasili sva djeca i ostali potomci ustupiteljevi koji su po zakonu pozvani naslijediti ga" čl. 106 ZN

Raskid ug. o doživotnom i nakon toga sklapanje ugovora o dosmrtnom

Mislim da u drugom grmu leži zec. Kažete da je uskraćena provedba rj. o naslj. u zemlj. knjigama! E tu je problem. Prvo treba ishoditi točne i potpune podatke u rj. o naslj. kod bilježnika na način da on izradi ISPRAVAK rješenja o nasljeđ. i da takvo rj. s točnim i potpunim podacima dostavi zk. odjelu Općinskog suda u Omišu da se tamo provede uknjižba prava vlasništva na sve nasljednike. Naravno da te točne podatke morate sami prikupiti i dostaviti bilježniku i to moraju biti zrcalno prepisani podaci iz same zem.knjige inače vam neće provesti uknjižbu. Dalje: vama odbijaju uknjižbu prava vlasništva a ujedno vam porezna uprava oređuje visinu poreza da ga se plati za nešto čemu ne možete postati vlasnici , za zamisliti se zar ne? Uknjižba je vrlo važna jer tek tada stječete mogućnost raspolaganja nekretninom ( darovati je , prodati, opteretiti zalogom i hipotekom, graditi na njoj...) Možete i žaliti se na rj. porezne uprave glede visine iznosa porezne obveze.

ne možete pobijati darovanje nekr. oca majci jer je on raspolagao svojom imovinom za vrijeme života kako je htio. zakon o obveznim odnosima čl.494./3 "Nasljednik darovatelja može opozvati darovanje samo ako je obdarenik namjerno usmrtio darovatelja ili ga je spriječio da opozove darovanje." ovo pravo prestaje istekom godine dana od dana saznanja za razlog opoziva. jedino darovatelj može opozvati darovanje zbog grube nezahvalnosti svog obdarenika.

na dan sastavljanja ugovora o prodaji nekr. provjeriti stanje u zemlj. knjizi, ishoditi zk izvadak na kojem rubrika tereti bi morala biti prazna. ako su dan prije vlasnici podigli hipotekarni kredit i založili tu nekr. kao zalog možda ćete to uspjeti tamo i vidjeti ali ne možete biti 100% sigurni nikad. morat će postojati i malo povjerenja da u zadnji tren nije nekr. nečim opterećena... što se pak tiče vaše uknjižbe odmah po sklapanju ugovora, i ovjeri potpisa imate rok 30 dana za podošenje prijave za plaćanje poreza i nakon toga možete dati prijedlog za uknjižbu u zk , plaća se 250 kn pristojba. kad podnesete prijedlog za uknjižbu vi ste prvi u prvenstvenom redu i tu ste zaštićeni od svih trećih.

i sami znate odgovor vidim. lijepo ugovor o prodaji nekretnine (skupit novac pa platit za stan) pa onda platit porez 5% na vrijednost nekr. Ako vam je to prva nekretnina za rješavanje vlastitog stambenog pitanja onda imate pravo na oslobođenje od plaćanja poreza i to do određenog broja kvadrata stana po članu kućanstva (mislim da je 36 m2 za 1 osobu, za 2 oko 50m2). Na razliku preko toga se plaća porez na promet nekretnine i to po gore navedenoj stopi.

Dovoljno je ovo što ste naveli sami. Važno je znati da se u punomoći treba znati za što se ona nekome daje. u ovom slučaju daje se za DAVANJE NASLJEDNIČKE IZJAVE u ost. postupku. (pri tome izjavitelj se sam može već u samoj punomoći izjasniti a) prihvaća li se svog nasljednog dijela b)prihvaća li i ustupa li nekome od sunasljednika c) odriče li se svog nasljednog dijela) punomoć se isto tako može dati nekome za ZASTUPANJE u postupku a to onda uključuje: pristupanje umjesto nekoga na ost. raspravu, davanje naslj. izjave, podnošenje raznih pismena i podnesaka , odricanje od prava na prigovor na rj. o nasljeđ., preuzimanje rješenja o nasljeđ., te podnošenje pravnih lijekova na rj. o nasljeđ. (prigovor ili žalba).Ovakva punomoć je opsežnija i dakako ponekad puno praktičnija za sudionike ost. postupka, smanjuje vrijeme postupka a i troškove za sudionike. ovjera potpisa svakako a nakon toga dati pismeno prevesti sudskom tumaču jer to bilježnik ne radi.

prvo pokrenite postupak iza pokojnice. smrtovnicom + prijedlog za raspravljanje ostavine. kad dobijete pravomoćno rješenje o nasljeđivanju iza nje, a u kojem će biti navedeni njeni nasljednici, onda se tek pokreće postupak iza njenog pok.supruga. prijedlog za pokretanje postupka može podnijeti bilo tko od nasljednika samostalno ili svi zajedno. dovoljan je samo potpis/potpisi na tom prijedlogu za raspravljanje ostavine. uz prijedlog (za pokojnog supruga) priložite i kopiju rješenja o nasljeđ. iza pokojne.(da se vidi slijed) možete odmah i priložiti dokaze za imovinu: zk izvadak za nekretninu , kopije kartica računa i sl.

u ptpunosti se slažem s legal55! BRAAAVOO! tko je dužan mora svoj dug platiti novcem a ne kuknjavom, tko nije dužan postoji način da to i dokaže i oslobodi se obveze...

od svega navedenog niste nam napisali: 1. čiji je stan? tj. na koga glasi taj stan? to je najvažnije za sada! ako imate podatke o nekretnini, dakle: neki stari ugovor o otkupu ili kupoprodaji stana ,stari zk izvadak ili posjedovni llist iz katastra ond možete otići i temeljem podataka ( kat. čestica (kč. br.) kat općina, točna adresa stana - dobiti novi takav dokument na kojem se vidi čiji je stan 2. ako je stan glasio na vašeg pok. supruga onda je vjerojatno do sada trebala bitipokrenuta ostav. rasprava i nakon nje doneseno Rješenje o nasljeđivanju 3. tko su bili nasljednici? tek kad se ti podaci vide može se dalje graditi strategija. Ako ste vi stekli stan za vrijeme trajanja braka onda je pola stana vaše ali to treba biti navedeno u Rj.o naslj. Ako stan sada glasi pola-pola vama i svekrvi, onda ne idite van,nitko ne može SUVLASNIKA samo tako istjerati iz stana. Ako se želi da netko ide van tj. iseli onda se ovoga drugoga treba isplatiti po tržišnoj vrijednosti njegovog suvlasničkog dijela. Ako jedni druge ne želite isplaćivati morate zahtijevati razvrgnuće suvlasničke zajednice i tada u tom postupku sud prodaje stan i dijeli vam novac a vi svi iseljavate. Kad je nešto vaše ne dajte to i nedajte se zastrašivati od strane neovlaštenih osoba jer samo vam se SUDSKI može naložiti da iselite iz stana. dodajte podatke, samo ako znamo činjenice s papira odn. dokumenata može vam se savjetovati što dalje

poštovani! 1. plaćanje ost. postupka kod JB - plaća se SAMO po VRIJEDNOSTI ostav. imovine. Točnu , preciznu i potpunu TABLICU možete vidjeti u topicu "javnobilježnički troškovi u ostavinskom postupku". Prepisana je iz pravilnika i po njoj postupaju svi JB. granična vrijednost za max cijenu je 280.000,00 kn(a ne 250) na naknadu JB obračunava se PDV po stopi od 22% (za sad još 22%) uračunavaju se i troškovi poštanskih pošiljki - do sad 12.50 kn po komadu uračunava se još i naknada za ispis iz Hrvatskog upisnika oporuka (HUO) u iznosu od 20.00 kn bez PDV-a ,ako pak je proglašena oporuka onda je HUO 120.00 kn 2. JB moraju se dostaviti ORIGINALI zemljišnoknjižni izvaci ( ZK IZVADAK) ne stariji od 6 mjeseci, a ako nekr. nije upisana u zem. knjige onda tek posjedovni list (PL) s katastra. 3. netreba vjenčani list nego samo važeća osobna iskaznica na kojoj je ispravno prezime, njome se utvrđuje identitet (jer sadrži i fotografiju) 4. da, uzima se u obzir i visina novca na računu pri procjenjivanju plaćanja JB 5. da , da bi se mogli zatvoriti tj. likvidirati i takvi računi Za račun u Njemačkoj trebaju podaci o banci i broju računa (obično neki izvadak sličan našima ili ugovor o otvaranju računa)

Može se pokrenuti ponovno ostavinski postupak. Podnesite prijedlog za raspoređivanje naknadno pronađene imovine. Ali provjerite prije toga u zem. knjižnom odjelu zbog čega taj ugovor još nije proveden i uknjižen vaš otac kao vlasnik. Ako postoji nedostatak zbog kojeg ne mogu provesti uknjižbu a taj nedostatak nije više moguće otkloniti (jer su ugovaratelji oboje umrli) onda ćete morati tužiti nasljednike iza pok. primateljice uzdržavanja da vam priznaju da ste stekli tu nekretninu.

Tarifu za naknadu j. bilježniku možete pronaći na topicu janobilj. troškovi u ostav. postupku. sisavac detaljno piše. Bitno je znati ukupnu tržišnu vrijednost nekretnine plus vrij. ostale ostav. imovine npr. novac i sl. jer po toj onda cjelokupno vrijednosti koja se utvrđuje na samoj ost. raspravi će se i platiti nagrada bilježniku. Bilježnik može uvjetovati izdavanje klauzule pravomoćnosti time da mu se plati njegova zakonom propisana nagrada. Što se tiče poreza I. nasljedni red ne plaća porez na naslijeđenu imovinu (to su: bračni drug i djeca ostavitelja)

Neka vlastitom rukom napiše tekst oporuke, naslov oporuka, na dnu datum i vlastoručni potpis. U samoj oporuci treba točno opisati nekretninu, prepisati podatke o zk.čestici, njen broj ,naziv površinu te kat. općinu u kojoj je upisana ali i udio koji baka ima. Naravno navesti nasljednike i kojem ostavlja koji udio. Ne treba ovjeravati potpis, to nema nikakvog učinka na valjanost oporuke. Tako vlastoručno pisanu oporuku odnijeti se može u Hrvatski upisnik oporuka pri Javobilježničkoj komori ili jedostavno čuvati doma kod nasljednika do ostav. postupka. Postoji i mogućnost da se kod j. bilježnika sastavi oporuka u formi j.b. akta, ali to se i plaća i možete u svakom uredu dobiti točnu informaciju o cijeni koja ovisi o vrijednosti navedene imovine. (napominjem to nije ovjera potpisa). Odvj. usluge u ovom slučaju nisu nužne.

Ne možete se "žaliti na ročište". To ne postoji. Ono što možete i trebate je saznati za kada je ročište zakazano (to znači točan dan i sat) i jednostavno se tamo tada pojaviti. To imate pravo i ne može vam to nitko sprječavati. To je odmah učinkovito jer se skraćuje vrijeme utvrđivanja jesu li vas prijavili, te vrijeme da vas se pozove na novo ročište.(Zbog vas će se ono ionako morati zakazati) Ako znate kod kojeg se tijela vodi postupak (sud ili bilježnik) osim što možete fizički doći kao i svi ostali nasljednici (nema veze što niste primili poziv), možete i poslati preporučeno svoje točne i potpune podatke, adresu, navesti da ste i vi nasljednik, ukratko navesti srodstvo s ostaviteljem , navesti da zahtijevate da vas se pozove na ročište s ostalim nasljednicima. Ako pak ne možete prisusvovati ročištu možete poslati direktno tijelu koje vodi postupak svoju ovjerenu nasljedničku izjavu i zahtijevati da vam se dostavi Rješenje o nasljeđivanju na koje ćete imati i pravo prigovora. Tako ćete provjeriti jeste li uključeni među nasljednike. Ako niste onda naravno prigovor i onda ćete dokazivati tko ste ostavitelju i onda će se postupk morati ponoviti.

Dostaviti možete svoju ovjerenu nasljedničku izjavu direktno tijelu koje vodi postupak (vjerojatno j. bilježnik) na njegovu adresu preporučeno poštom da imate dokaz da ste poslali.

Dati punomoć odvjetniku koji zastupa protivnu stranku nije najpametnije, točno ste pretpostavili. Naravno da možete dati punomoć za davanje nasljedničke izjave i za zahtijevanje nužnog dijela nekoj trećoj osobi od svog povjerenja. Isto tako svakako možete sami sastaviti svoju nasljedičku izjavu u kojoj zahtijevate nužni dio i gdje se izjasnite priznajete li oporuku za istinitu i valjanu. Sama nasljednička izjava nije dovoljna zbog toga što samo i jedino Vi kao zakonski nasljednik imate pravo osporavati oporuku (tj. njezinu istinitost i valjanost). Morate se izjasniti u tom pogledu (priznajem oporuku ili osporavam). Nadalje: Ako se nalazite u inozemstvu i nemožete prisustvovati ostavinskoj raspravi svoju izjavu morate ovjeriti i to na način da: 1. ako ste hrv. državljanin (imate hrv. putovnicu) odete na hrvatsko veleposlanstvo ili najbliži konzulat gje će vam ovjeriti potpis na toj izjavi. 2. ako niste hrv. državljanin onda kod notara te države na ovjeru potpisa pa nakon njega po Apostille. obično se ide na sud države na čijem području radi notar po taj Apostille. (nadovjera).On služi tome da se u Hrvatskoj može priznati dokument ovjeren u stranoj državi. (Haaška konvencija od 6.10.1961.čiji je RH potpisnik). Svakako navedite u svojoj izjavi da vam se dostavi Rješenje o nasljeđivanju na koje ćete imati pravo prigovora. Uz to treba navesti točnu i potpunu adresu u inozemstvu kako bi vam se pismeno uspješno dostavilo.

gide, odgovor na 1. pitanje na oporuci pisanoj strojem i samo potpisanoj od oporučitelja morali bi biti potpisi dvaju svjedoka (koji mu nisu srodnici ).dakle nedostaju formalni elementi za valjanost. što se tiče ovjerenog potpisa na oporuci taj je potpuno suvišan, dapače nepotreban jer nema nikakav učinak na valjanost oporuke u formalnom smislu. ako na oporuci čak i postoje gore navedeni nedostaci ovjera potpisa nijedan od njih ne može nadomjestiti. isto tako ovjera potpisa na vlastoručno pisanoj i vlasoručno potpisanoj oporuci nema nikakav učinak na njenu valjanost. oporuka je pravni posao posljednje volje i kao takav u posebnom pravnom režimu. ako se pak želi postići da oporuka bude pohranjena tj. arhivirana onda se ona nosi na sud ili u Hrvatski upisnik oporuka (HUO) pri Hrvatskoj javnobilježničkoj komori gdje se čuva do provođenja ostavinskog postupka.

Zakon o sudskim pristojbama NN 74/95 , 57/96 , 137/02 Čl.16. Od plaćanja pristojbi oslobođeni su: 1. RH i tijela drž.vlasti, ali ne i tijela općina i gradova 2. osobe i tijela u obavljanju javnih ovlasti 3. invalidi Domovinskog rata,na temelju odgov. isprava kojima dokazuju svoj status 4. supružnici, djeca i roditelji branitelja poginulih, nestalih i zatočenih u Domovinskom ratu 5. supružnici, djeca i roditelji poginulih, nestalih i zatočenih u Domovinskom ratu 6. prognanici, izbjeglice i povratnici, na temelju odgov. isprava (kao pod 4.) 7. korisnici socijalne skrbi koji primaju pomoć za uzdržavanje 8. humanitarne organizacijei organizacije koje se bave zaštitom invalida i obitelji poginulih, nestalih i zatočenih u obavljanju humanitarne djelatnosti (za koje to odredi ministar socijalne skrbi) VISINA SUDSKIH PRISTOJBI KOD POSTUPAKA ZA RASPRAVLJANJE OSTAVINE (U KUNAMA) ČISTA VRIJEDNOST OSTAVINE---------- PRISTOJBA do 25.000,00 ---------- 100,00 25.000,01 - 35.000,00 ---------- 150,00 35.000,01 - 60.000,00 ---------- 200,00 60.000,01 - 70.000,00 ---------- 300,00 70.000,01 - 80.000,00 ---------- 400,00 80.000,01 - 90.000,00 ---------- 500,00 90.000,01 - 100.000,00 ---------- 600,00 dalje raste cijena na svakih 10.000,00 kn gore i cijena pristojbe za 100,00 kn gore sve do 270.000,01 - 280.000,00 ---------- 2.400,00 280.000,01 nadalje ---------- 2.500,00 na pristojbu se zaračunava i PDV 22%

Zakon o sudskim pristojbama NN 74/95 , 57/96 , 137/02 Čl.16. Od plaćanja pristojbi oslobođeni su: 1. RH i tijela drž.vlasti, ali ne i tijela općina i gradova 2. osobe i tijela u obavljanju javnih ovlasti 3. invalidi Domovinskog rata,na temelju odgov. isprava kojima dokazuju svoj status 4. supružnici, djeca i roditelji branitelja poginulih, nestalih i zatočenih u Domovinskom ratu 5. supružnici, djeca i roditelji poginulih, nestalih i zatočenih u Domovinskom ratu 6. prognanici, izbjeglice i povratnici, na temelju odgov. isprava (kao pod 4.) 7. korisnici socijalne skrbi koji primaju pomoć za uzdržavanje 8. humanitarne organizacijei organizacije koje se bave zaštitom invalida i obitelji poginulih, nestalih i zatočenih u obavljanju humanitarne djelatnosti (za koje to odredi ministar socijalne skrbi) VISINA SUDSKIH PRISTOJBI KOD POSTUPAKA ZA RASPRAVLJANJE OSTAVINE (U KUNAMA) ČISTA VRIJEDNOST OSTAVINE PRISTOJBA (netto) do 25.000,00 100,00 25.000,01 - 35.000,00 150,00 35.000,01 - 60.000,00 200,00 60.000,01 - 70.000,00 300,00 70.000,01 - 80.000,00 400,00 80.000,01 - 90.000,00 500,00 90.000,01 - 100.000,00 600,00 dalje raste cijena na svakih 10.000,00 kn gore i cijena pristojbe za 100,00 kn gore sve do 270.000,01 - 280.000,00 2.400,00 280.000,01 nadalje 2.500,00

bilježnik mora primiti pismeno za koje netko tvrdi da je ostaviteljeva oporuka i na ročištu je proglasiti ( unijeti u zapisnik i pročitati strankama te je uložiti kuvertiranu u spis) bez obzira kako na prvi pogled izgleda. tada su ostali nasljednidi ovlašteni tj. imaju pravo izjasniti se o tom pismenu. to će učiniti na način da odmah kažu (ili traže rok za očitovanje) da li priznaju tu "oporuku" kao istinitu i pravovaljanu. ako kažu da je ne priznaju (npr. smatraju da ne potječe od osobe za koju se tvrdi da ju je napisala, primjećuju da nije potpisana i datirana, o napose ako nije naslovljena s "oporuka", ne prepoznaju rukopis i sl.) bilježniku se automatski stvore uvjeti da prekine postupak ((jer je u tom trenu nastao spor)i to oko valjanosti oporuke). E tada će konstatirati na zapisnik da netko osporava valjanost i istinitost oporuke i zaključiti raspravu. nakon nekoliko dana vratit će spis nadležnom sudu koji mu ga je i dodijelio u rad a to zato da se postupak nastavi pred sucem koji će uputiti nasljednike da postupak osporavanja valjanosti oporuke nastave u parnici. Dalje se vodi parnica ako je nasljednici koji osporavaju valjanost oporuke i pokrenu. Dok se ne dokaže da je oporuka nevaljana ne uzimaju se nasljedničke izjave.