bolovanje pa porodiljni

[anonimno]

Poštovani,

 

obraćam se vama jer na HZZO- u u mom gradu u tri različite sobe dobivam tri različita odgovora.

Naime, u veljači će mi biti isplaćena šesta plaća u ovoj firmi. U međuvremenu sam zatrudnila i imam poprilične tegobe. Liječnik mi je rekao da mogu na bolovanje, ali da bi onda bilo dobro ostati na bolovanju do porodiljnog jer ako se vratim da će mi prekid bolovanja bitno smanjiti rodiljnu naknadu, a ako ostanem na bolovanju da mi računaju plaće prije bolovanja u prosjek.

 

Šta je istina, i da li ću ako odem sljedeći mjesec na bolovanje i ostanem na bolovanju do porodiljnog, zbilja imati prosjek plaće i na porodiljnom?

 

E da, još jedno pitanje. Prijateljica mi je u još nezavidnijoj situaciji, radi kod obrtnika koji isplaćuje plaće na t. račun, ali ne uplaćuje doprinose, iako redovito podnosi ID obrasce i zadužuje se kod PU za iste. Da li se tako isplaćena plaća smatra kao da nije uopće isplaćena, pogotovo kod ovakvih slučajeva, naime i ona je trudna, ali ne na bolovanju, već ide na porodiljni za mjesec i pol.

 

Unaprijed hvala.

[anonimno]

Koliko imaš staža u zadnjih 18 mjeseci?

[laylo]

Uz dužno poštovanje, radiš 6 mjeseci i ideš na trudnički???!!!! ccccccccccccc

[anonimno]

Gosp Laylo dužno poštovanje i sarkazam ne idu u istu rečenicu, koliko god mi prilagođevali bon ton svojim namjerama.

Radila sam u jednoj firmi od ožujka 2005. do svibnja 2006., nisu bile redovite plaće, otišla sam raditi kod ovog obrtnika, i nije me prijavio do kolovoza 2006. Nisam prijavljena SAMO zbog trudnoće, već zato što zbilja radim, trudnoća se desila NENAMJERNO ali NE I NEŽELJENO. Ovdje bi trebala i ostati raditi nakon trudnoće.

 

Dakle u zadnjih 18 mjeseci imam prekid radnog staža od dva mjeseca (05.06.2006. - 09.08.2006.) te mi se u ovom obrtu redovito uplaćuju plaće i doprinosi.

 

Ispričavam se zbog napada, ali nismo svi pijavice na račun države, ali ne bih htjela zbog birokratskih gluposti izgubiti ono na šta imam pravo.

[anonimno]

Naknada plaće određuje se od osnovice za naknadu koju čini prosječni iznos plaće koja je osiguraniku radniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu.

Iznimno, ako osiguraniku nije isplaćena niti jedna plaća, odnosno ako je isplaćena samo jedna plaća u propisanom šestomjesečnom razdoblju, kao osnovica za naknadu uzima se plaća pripadajuća za tekući mjesec, odnosno plaća isplaćena do dana nastanka osiguranog slučaja. Tako određena osnovica, kada se naknada isplaćuje na teret sredstava Zavoda ne može biti veća od najniže osnovice osiguranja, važeće za mjesec koji prethodi mjesecu u kojem je nastupio osigurani slučaj.

Prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2006. godinu ("Narodne novine", broj 139/05, opća najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa iznosi 2.169,65 kuna.

Prilikom utvrđivanja naknade plaće sukladno naprijed navedenom, najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa, umanjuje se za zakonom propisane obvezne doprinose, poreze i prireze.

Pod plaćom na osnovi koje se utvrđuje osnovica za naknadu plaće podrazumijeva se, u smislu Zakona, redovna mjesečna plaća osiguranika utvrđena u skladu s odredbama propisa o radu i drugih propisa o određivanju plaće, te naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada (godišnji odmor, plaćeni dopust i bolovanje) koja se isplaćuje na teret pravne ili fizičke osobe kod koje je osiguranik zaposlen.

U osnovicu za naknadu plaće uračunavaju se i primitci ostvareni u skladu s propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, samo kada se naknada isplaćuje iz sredstava Zavoda odnosno državnog proračuna.

Naknada plaće pripada osiguraniku u visini propisanoj Zakonom pod uvjetom, da prije dana nastanka slučaja na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu ima ostvaren staž osiguranja u Zavodu na temelju radnog odnosa ili obavljanja gospodarske djelatnosti, odnosno obavljanja profesionalne djelatnosti samostalno u obliku zanimanja od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (prethodno osiguranje).

Osiguraniku, koji ne ispunjava uvjet prethodnog osiguranja, naknada plaće, za sve vrijeme trajanja bolovanja, pripada u najnižem iznosu naknade plaće, osim u slučaju korištenja prava na obvezni rodiljni dopust, te bolovanja zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Naknada plaće ne može biti niža od 70% osnovice za naknadu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, s time da kao mjesečni iznos za puno radno vrijeme ne može biti manja od 831,50 kuna.

Naknada plaće iznosi 100% od osnovice za naknadu:

1. za vrijeme bolovanja zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, te za vrijeme korištenja bolovanja zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti

2. za vrijeme bolovanja zbog bolesti i komplikacija u svezi s trudnoćom i porođajem,

3. za vrijeme korištenja obveznoga rodiljnog dopusta,

4. za vrijeme njege oboljelog djeteta mlađeg od tri godine života,

5. za vrijeme bolovanja zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osobe,

6. za vrijeme dok je osiguranik izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini.

 

 

Visinu naknade plaće koja se isplaćuje na teret sredstava Zavoda utvrđuje Zavod, s time da najviši mjesečni iznos naknade plaće obračunate prema odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ne može iznositi više od 4.257,28 kuna.

Do donošenja općeg akta kojim će Zavod propisati najviši iznos naknade plaće, primjenjuje se još uvijek važeći opći akt prema kojemu najviši iznos naknade plaće iznosi 4.250,00.

 

Rodiljne naknade

 

Zaposlene majke

 

 

Zaposlena žena može početi koristiti rodiljni dopust 45 dana prije očekivanog poroda i može ga koristiti do godine dana djetetova života. Za blizance, treće i svako sljedeće dijete zaposlena žena može koristiti rodiljni dopust do navršene treće godine djetetova života. Obvezni rodiljni dopust obvezno mora započeti koristiti 28 dana prije planiranog termina porođaja i koristiti ga do navršenih šest mjeseci djetetova života.

Na vlastiti zahtjev, iznimno, zaposlena žena može početi raditi i prije nego dijete navrši šest mjeseci, ali ne prije isteka 42 dana poslije porođaja.

Naknada za obvezni rodiljni dopust (do šest mjeseci djetetova života) iznosi 100 posto od osnovice za naknadu plaće s time da ne može biti viša od 4.257,28 kuna, niti manja od 1.600,00 kuna (uz pretpostavku punog radnog vremena). Do donošenja općeg akta Zavoda najveći iznos naknade za obvezni rodiljni dopust iznosi 4.250,00 kuna.

Za rodiljni dopust od šest mjeseci do jedne godine djetetovog života naknada se određuje u rasponu od 1.600,00 do 2.500,00 kuna, pod pretpostavkom rada u punom radnom vremenu. Iznos naknade unutar navedenog raspona ovisit će o visini naknade koja je bila isplaćivana u periodu do šest mjeseci starosti djeteta.

Za blizance, treće i svako sljedeće dijete naknada iznosi 1.600,00 kuna, također, pod pretpostavkom rada u punom radnom vremenu.

Majke koje obavljaju samostalno profesionalnu ili drugu djelatnost, obrtnice i poljoprivrednice koje su po osnovi svoga rada obvezno osigurane na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, ostvaruju pravo na rodiljni dopust na isti način kao i zaposlene majke.