tko na ostavinsku

[anonimno]

molim vas, dal mi možete reći kome je dozvoljeno prisustvovati ostavinskoj raspravi osim onih koji su pozvani kao nasljednici?

 

hoću reći dal može prisustvovat nasljednik nasljednika npr. suprug,djeca,unuci?

[anonimno]

Nisam pravnik, ali budući da nitko ne odgovara, pokušat ću osvježiti ovo pitanje uz nadu da će netko stručniji odgovoriti.

 

Nedavno sam i sam opisao slučaj kad je javni bilježnik dopustio govoriti starijoj osobi koja je "zastupala" mlađeg stvarnog nasljednika bez ikakve formalne punomoći, a taj je uspio psihičkim pritiskom navesti drugog nasljednika, stariju osobu, da se odrekne svojih zakonskih prava. Nakon toga sam malo pročačkao zakone i pokušao nešto zaključiti.

 

Što se tiče prisustva na raspravi, mislim da svakoj raspravi koja je javna (a ostavinski postupci su takvi) može prisustvovati osoba koja nije stranka. No, prisustvovati ne znači imati i dozvolu da se sudjeluje.

 

Isto tako, sud odnosno javni bilježnik kao sudski povjerenik može saslušati svaku osobu za koju smatzra da može reći nešto od važnosti za postupak. No, treba uzeti u obzir da se u ostavinskim postupcima tako što u pravilu ne javlja, osim ako je npr. riječ o usmenoj oporuci, jer ostavinski sud ništa ne "presuđuje" nego samo konstatira ili upućuje u parnicu.

 

Tamo gdje Zakon o nasljeđivanju ništa posebno ne propisuje, primjenjuju se pravila parničnog postupka. Prema ZPP čl. 89a stranku može zastupati kao punomoćnik i srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra ili bračni drug i ako nisu odvjetnici.

 

Dakle, po toj osnovi u ostavinskoj raspravi bi mogli nastupati i raspravljati i roditelj ili potomak nasljednika.

 

Međutim, za to moraju imati punomoć, pisanu ili usmenu.

 

Po čl. 97 punomoć se može dati i usmeno na zapisnik kod suda. Po mom mišljenju, javni bilježnik nije ovlašten da na samoj ostavinskoj raspravi prihvati usmenu punomoć, jer se takva po ovoj odredbi daje isključivo kod suda, a javni bilježnik je ovlaštenik suda samo u pogledu ostavinskog postupka a ne i svih drugih radnji.

 

Ukratko: ako bi ostavinskoj raspravi htio prisustvovati blizak srodnik ili bračni drug nasljednika, mogao bi dobiti riječ samo ako voditelj postupka ocijeni da je to nužno ili ako donese valjanu punomoć da nekoga zastupa.

 

 

 

[anonimno]

" Što se tiče prisustva na raspravi, mislim da svakoj raspravi koja je javna (a ostavinski postupci su takvi) može prisustvovati osoba koja nije stranka. No, prisustvovati ne znači imati i dozvolu da se sudjeluje. "

BEZ UVREDE ALI OVO JE GLUPOST, NA OSTAVINSKOJ RASPRAVI MOGU PRISUSTVOVATI NASLJEDNICI, A NE NIKO DRUGI PA CAK NI DJECA ILI SUPRUG-a, JER NI SUPRUG-a NITI DJECA NE MORAJU ZNATI ŠTA JE OVAJ NASLIJEDIO.

[anonimno]

Oprostite, ali čitanje oporuke na ostavinskoj raspravi je javno? to bi značilo da tko god želi može doć na ostavinsku raspravu, pa i "znatiželjni susjed". Pa ne znam kako je to uređeno zakonski ali ne izgleda mi logično,mada zakon i logika imaju jako malo zajedničkog...

 

Mene samo zanima dal mogu zajedno sa suprugom prisustvovati ostavinskoj u kojoj je ona jedan od nasljednika, čisto kao moralna podrška...ne mislim aktivno sudjelovati u raspravi.

[anonimno]

U pravu ste. Budući da nisam pravnik, kao što sam i napomenuo, pogriješio sam u pogledu javnosti.

 

Provjerio sam, prema čl. 180 Zakona o nasljeđivanju javnost je isključena.

 

Što se ostaloga tiče, konkretno moguće usmene punomoći, volio bih da netko stručniji to prokomentira.

[anonimno]

Još samo da nadodam da mi je poznato iz prve ruke za neke ostavinske rasprave da su prisustvovale i druge osobe. Zato sam i pogriješio.

 

Očigledno je da to nije bilo provedeno po zakonu.

 

Isto tako mi je drago da je osobi koja je otvorila temu odgovoreno.

[anonimno]

Ali, kad smo već počeli, evo što kaže Zakon o parničnom postupku o tome što znači isključenje javnosti:

 

Članak 308.

Isključenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove zakonske zastupnike, punomoćnike i umješače.

 

Sud može dopustiti da glavnoj raspravi na kojoj je javnost isključena prisustvuju pojedine službene osobe, a i znanstveni i javni radnici, ako je to od interesa za njihovu službu odnosno znanstvenu ili javnu djelatnost.

 

Na zahtjev stranke sud može dopustiti da raspravi prisustvuju najviše dvije osobe koje ona označi.

 

Sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća upozorit će osobe koje prisustvuju raspravi na kojoj je javnost isključena da su dužne kao tajnu čuvati sve ono što su na raspravi saznale i upozoriti ih na posljedice odavanja tajne

 

Suzdržat ću se od svog nestručnog komentara, osim da mi se čini da stvar nije tako jednostavna.