Zaštita imena i djela

[anonimno]

Može li za upotrebu imena neke glasovite osobe iz povijesti zaštitu zatražiti (i dobiti) njegov rodni grad - npr. za Krstu Frankopana, s ciljem izdavanja certifikata za neke vrhunske proizvode pod njegovim imenom. Ako da, kod kojeg organa i po kojoj proceduri. Imam dojam da je upotrebu takovog imena ostavljena na milost i nemilost mašte korisnika.

[Tibor]

Ime, logotip, amblem, simbol, etiketu ili druga razlikovna obilježja proizvoda i/ili usluge moguće je zaštititi žigom. Žig ("registered trade mark") je oblik pravne zaštite tržišnog identiteta proizvoda i usluga ("brand").

Žig (u smislu intelektualnog vlasništva) predstavlja isključivo pravo na stavljanje u promet proizvoda i/ili usluga obilježenih nekim znakom, koji služi za razlikovanje proizvoda i/ili usluga jedne osobe od ostalih osoba u trgovačkom prometu. Nositelj žiga može spriječiti korištenje istog ili sličnog znaka za obilježavanje istih ili sličnih proizvoda i/ili usluga drugih proizvođača / ponuđača.

Poseban oblik žigova su zajednički i jamstveni (certifikacijski) žigovi, koje zajednički koristi više poduzetnika, pod nadzorom nositelja takvog žiga.

Žig se stječe registracijom na temelju prijave podnesene Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, a osnovni uvjeti koje neki znak (u odnosu na proizvode i/ili usluge za koje je prijavljen) mora zadovoljiti da bi mogao postati žig jesu da je razlikovan, da nije opisan ili prijevaran, te da ne vrijeđa neki raniji žig ili drugo pravo.

 

Postupak registracije (priznanje prava) pokreće se podnošenjem prijave na odgovarajućem obrascu, čiji oblik i sadržaj je propisan Pravilnikom o žigu (NN br. 72/2004). Prijava se podnosi na obrascu Ž-1, preporučenom poštom ili osobnom predajom u pisarnici DZIV-a, radnim danom od 9 do 14 sati. Osnovni elementi prijave jesu znak koji se štiti i popis proizvoda i/ili usluga na koje se zaštita odnosi. Popis proizvoda i/ili usluga treba biti sastavljan i svrstan u razrede u skladu s "Međunarodnom klasifikacijom proizvoda i usluga za registraciju žigova" (Nicanska klasifikacija). Prijavu DZIV ispituje u odnosu na zakonske uvjete (Zakon o žigu, NN 173/2003), te objavljuje u službenom glasilu (Hrvatski glasnik intelektualnog vlasništva). Nakon objave nositelji ranijih prava mogu podnijeti prigovor protiv registracije, a ako prigovora nema, priznaje se pravo na 10 godina, koje nositelj može produžiti po isteku perioda registracije.

Uz ostale razloge prigovor može biti podnesen na temelju prava na osobno ime, a isti razlog može biti i temelj zahtjeva za poništaj nakon registracije.

 

Dodatne informacije o intelektualnom vlasništvu (patenti, žigovi, industrijski dizajn, autorska i srodna prava), te detaljne opise pojedinih registracijskih postupaka mogu se pronaći na internet stranici DZIV-a http://www.dziv.hr/.