Ovrha plaće više od 1/2 ??

[ro-la]

Poštovani,

Da li je moguće da mi od plaće bude ovrhom uzeto više od 1/2 mjesečnih prihoda (dugovanja za režije).

Naime, osnovica plaće mi je fiksna, ali pošto radim u turnusima u jednom mjesecu mi je iznos plaće bio puno veći i u tom trenutku mi je poslodavac po ovršnoj ispravi poćeo ustezati određeni iznos za dugovanja po ovrsi. U tome nebi bilo problema da mi slijedećih mjeseci iznos plaće nije znatno manji a ukupne ovrhe sa kreditima, koji su preko plaće, ostale su iste tako da dobivam van od plaće 1/10 mjesećnih prihoda (koji nisu nikako dovoljni za normalan život četveročlane obitelji). Ujedno ne postoji mogućnost da dugovanja po ovrsi platim nekim drugim kreditom jer sam zbog istih na "crnim listama".

 

Unaprijed hvala na pomoći

[Utjerivaczakona]

Ovisno kada je pokrenut postupak, potom temeljem koje tražbine se vrši ovrha (uzdržavanje?) te o visini plaće.

 

dakle potrebni su detaljniji podaci

[ro-la]

Visina plaće je promjenjiva, kao što sam i naveo.

Osnovica je 5000 kuna, a ostalo zavisi od rad u toku mjeseca.

Nije riječ o alimentaciji, već o dugu po amexu i tv-pretplata (to je pak jedan drugi problem).

Moj problem je što je to bilo uredu samo jedan mjesec kada sam imao dovoljno primanja da podmirim sva potraživanja i da mi ostane za normalne životne potrebe.

Problem je u tome što je iznos ovrha i kredititi na plaći sada iznose skoro kao plaća, naime nije se shodno smanjenju plaće smanjila i rata za ovrhe, pa mi od plaće ostaje oko 800 kuna, što je daleko od potrebnog za normalni život tokom mjeseca.

Ujedno nisam davao nikakve suglasnosti za ovrhe.

Hvala

[Utjerivaczakona]

Ne mogu Vam ostavti samo 800 kuna od plaće (ako niste davali nikave suglasnosti). Vama bi trebalo ostati najmanje 2.500 kn za mjesec u kojem Vam je plaća 5.000 kn!

[ro-la]

Molim Vas ako je moguće, na koji zakon ili pravilnik se trebam pozvati kako bi mi ostalo dovoljno za mjesećne troškove, ili da se ovrhe korigiraju prema mjesećnom prihodu? Da li to trebam riješavati sa poslodavcom ili preko suda? Ujedno ne mogu zarađivati više jer radim u državnoj službi gdje zakonski nesmijem imati nikakve ostale prihode osim plaće, a računi za režije i podstanarstvo nitko neće prolongirati.

Hvala

[Utjerivaczakona]

Sljedeći članci Ovršnog zakona se primjenjuju na Vas:

 

Članak 148.

Izuzeti su od ovrhe:

1. primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja udržavanja,

2. primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju,

3. primanja po osnovi socijalne skrbi,

4. primanja po osnovi privremene nezaposlenosti,

5. primanja po osnovi dječjega doplatka,

6. primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima,

7. primanja vojnika i studenata vojnih škola,

8. naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika,

9. primanja po osnovi odličja i priznanja.

 

 

Čl.149.

(1) Ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 prosječne neto-plaće u Republici Hrvatskoj, , a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od 1/2 prosječne neto-plaće u Republici Hrvatskoj, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od 1/4 prosječne mjesečne isplaćene neto-plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu.

(2) Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne neto-plaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 plaće ovršenika,-, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini 1/2 neto-plaće ovršenika.

(3) Prosječna neto plaća u smislu stavka 1. ovoga članka je prosječan iznos mjesečne neto-plaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u »Narodnim novinama«, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđeni iznos primjenjivat će se u narednoj godini.«

»(4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na ovrhu na naknadi umjesto plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini, plaći vojnih osoba te na primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom novčanom primanju civilnih i vojnih osoba, osim na ovrhu na primanjima iz stavka 5. i 6. ovoga članka.«

 

 

Članak 178 .

(1) Dužnik može javnobilježnički ovjerovljenom ispravom dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe (članak 149.). Suglasnost kojom se dopušta pljenidba plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja za iznos koji je izuzet od ovrhe, ne proizvodi pravne učinke.

 

(2) Isprava iz stavka 1. ovoga članka izdaje se u jednom primjerku, ima značenje pravnog posla iz članka 72. stavka 1. ovoga Zakona, te pravni učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi.

 

(3) Ispravu iz stavka 1. ovoga članka s učincima dostave rješenja o ovrsi poslodavcu dostavlja vjerovnik, preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom ili preko javnoga bilježnika.

(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, zapljena na temelju suglasnosti dužnika nema utjecaja na provedbu ovrhe na plaći radi namirenja tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja udržavanja.

(5) Isprava iz stavka 1. ovoga članka ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika i na drugim predmetima ovrhe.

(6) Odredbe stavka 1. i 4. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na jamca ako je dao suglasnost iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Za dopuštenost izjave o suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka mjerodavno su činjenično stanje i podaci iz članka 149. stavka 3. ovoga Zakona u vrijeme ovjere te izjave kod javnog bilježnika.

 

Članak 180.

(1) Ovrha na novčanoj tražbini koja po žiroračunu, deviznom računu i drugim računima kod banaka pripada ovršeniku, određuje se tako što se rješenjem o ovrsi nalaže banci da novčani iznos za koji je određena ovrha isplati ovrhovoditelju, osim primanja i naknada iz članka 148. i iznosa koji su ograničeni od ovrhe iz članka 149. ovoga Zakona,. To rješenje ima učinak rješenja o ovrsi kojim su određeni zapljena novčane tražbine i prijenos radi naplate.

(2) U rješenju o ovrsi iz stavka 1. ovoga članka odredit će se broj računa ovršenika s kojega treba obaviti isplatu te broj računa ovrhovoditelja na koji isplatu treba obaviti, ili drugi način obavljanja isplate.

(3) Rješenje o ovrsi istodobno će se dostaviti ovrhovoditelju, ovršeniku i banci. Ako po dostavi rješenja o ovrsi na računu ovršenika nema novčanih sredstava iznad iznosa za koji je određena ovrha, banka ne smije po nalogu ovršenika s njegova računa isplaćivati novac trećim osobama.

(4) Ovršenik može tražiti odgodu ovrhe. O prijedlogu za odgodu ovrhe podnesenom u roku za žalbu protiv rješenja o ovrsi sud će odlučiti u roku od osam dana i, ako prihvati taj prijedlog, rješenje o odgodi odmah dostaviti banci. Rješenje o odgodi može se banci u slučaju potrebe priopćiti i telefaksom, odnosno na drugi pogodan način. To rješenje treba dostaviti banci unatoč takvu priopćenju.

(5) Ako banka u roku od trideset dana od dana kada joj je dostavljeno nepravomoćno rješenje o ovrsi ne primi rješenje o odgodi ovrhe ili rješenje o ukidanju rješenja o ovrsi ili o obustavi ovrhe, isplatit će ovrhovoditelju zaplijenjeni iznos.

(6) Dostavom rješenja o ovrsi banci, ovrhovoditelj, do iznosa ovršne tražbine, stječe založno pravo na ovršenikovoj tražbini da mu banka isplaćuje sredstva s njegovog računa. Dok postoji to ovrhovoditeljevo založno pravo, banka s ovršenikovog računa ne smije ništa plaćati na temelju naloga koje je primila kasnije, a ni na temelju onih koje je primila prije rješenja o ovrsi, ako vjerovnici na temelju tih naloga nisu stekli založno pravo na ovršenikovoj tražbini prema banci.

(7) U ovrsi iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 154. ovoga Zakona.

 

Dakle ako Vam je NETO plaća 5.000 kuna , prema mojoj paušalnoj računici, izuzeto od ovrhe bi Vam bilo oko 3.350 kn, pod uvjetom da se ne radi o posebnim slučajevima dugova po osnovi uzdržavanja i dr...

[ro-la]

Zahvaljujem se na iscrpnom i preciznom odgovoru.

[fticek]

Ja bi na osnovu ovih odgovora postavila sljedece pitanje: radi stecaja poduzeca u kojem sam bila zaposlena, doslo je tek sada nakon godinu dana do isplate pola placa i otpremnine. Momentalno sam primatelj naknade sa burze rada i jos k tome trudnica u 7. mjesecu. Banka, na ciji racun je isplata izvrsena, je blokirala cijeli taj isplatni iznos, jer sam jamac dvjema osobama koje su podigle kredit od otprilike 25.000 € u kunama po kreditu sto se onda koristilo za isplatu placu u tadasnjem poduzecu jer se cekalo na uplate iz inozemstva koje jos nisu stigle onda. Es sada je moje pitanje: Buduci da se radi o isplati po prvom redu isplate, a to su place i otpremnine, u koliko moze banka zadrzati ta sredstva u kompletnom, a nisam potpisala tada, da dajem suglasnost na ovrhu na placu. Naime poznato mi je da ne smiju vrsiti ovrhu nad naknadom iz burze za rad, da li smiju blokirati samo tako, jer za mene je to isti rezultat, ako blokiraju sredstva ili ih uzmu jednostavno.

Pomogao bi mi brz odgovor i savjet kako bi se mogla postaviti prema tome jer novaca za odvjetnika nemam.

srdacan pozdrav