anonimno objavljeno: 26. studeni 2005. Dijeli objavljeno: 26. studeni 2005. Pozdrav svima! Možda će vam se ovo moje pitanje učiniti smiješnim, ali nikako ne mogu dokučiti koji bi to pravi odgovor trebao biti na pitanje"Frankove formule"? Garačićka ih spominje u vezi razgraničenja neizravne namjere od svjesnog nehaja, u Bačićevom komentaru KZ-a su porazbacane, razne skripte da ni ne spominjem, pa nikako da skontam koji bi to zapravo očekivani odgovor na isto pitanje i bio ? Nije neko nadnaravno teško pitanje, pa molim odgovor. Hvala unaprijed. :wavey: Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Leitz odgovoreno: 26. studeni 2005. Dijeli odgovoreno: 26. studeni 2005. Frankove forumule su pomoćne formule koje se odnose na razgraničenje neizravne namjere i svjesnog nehaja, kao i na utvrđivanje dragovoljnosti odustanka. Kod utvrđivanja stupnja krivnje počinitelja teško je utvrditi u određenom slučaju je li on postupao s neizravnom namjerom ili svjesnim nehajem (pogledaj definicije). Stoga se mudri Franck dosjetio ove formule za utvrđivanje neizravne namjere: "Bilo ovako ili onako, svakako ću poduzeti radnju." Drugi slučaj kada se koristi Frankova forumula jest prilikom prosuđivanja radi li se o dragovoljnom odustanku (ili što bi Franck rekao "freiwilliger Rücktritt). U tom slučaju Frankova forumula glasi: "Mogu dovršiti djelo, ali neću". Ova njegova forumala nije toliko uspjela kao gore navedena, a više o tome pogledaj u literaturi. :trk: Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
anonimno odgovoreno: 26. studeni 2005. Autor Dijeli odgovoreno: 26. studeni 2005. U praksi se javljaju teškoće oko razgraničenja eventualnog umišljaja od svjesnog nehaja, jer su kriteriji za to razgraničenje subjektivne prirode, zbog čega se i kaže kako je ovo jedno od najtežih i najspornijih pitanja kaznenog prava. Kao pomoćna praktična metoda za razgraničenje eventualnog umišljaja i svjesnog nehaja služe prva i druga Frankova formula. Prva: obuhvaća hipotetsko pitanje - kako bi se ponašao počinitelj koji je inaće predvidio mogućnost nastupanja posljedice, kada bi smatrao da će ona sigurno nastupiti...za što bi se on u takvom slučaju opredijelio, da li bi se povukao? Ako bi i pod tom pretpostavkom radio - postojao bi eventualni umišljaj, a ako bi odustao od djela-svjesni nehaj. Druga: po njoj treba utvrditi za postojanje eventualnog umišljaja da je počinitelj postupao: može biti tako ili drugačije, može se dogoditi tako ili drugačije, ja ću u svakom slučaju raditi. Kod ovog razgraničenja sumnja će uvijek postojati, ali zaključak o ovom ili onom obliku krivnje mora biti takav da se može kao nesumnjiv prihvatiti. Pa će sud, ako je u konkretnom slučaju u dvojbi da li se radi o ev. umišljaju ili svjesnom nehaju, morat se odlučiti za nehaj, jer se u toj dvojbi takav zaključak može prihvatiti kao nedvojben, dakle da postoji blaži oblik krivnje, budući se ne može sa sigurnošću utvditi teži tj. umišljaj. Izgleda komplicirano, ali i nije.. pogledaj na primjeru navedenim u KZ-u i sve će biti jasnije... Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
anonimno odgovoreno: 27. studeni 2005. Autor Dijeli odgovoreno: 27. studeni 2005. Ljudi, puno hvala, samo mi je to trebalo malo pojasniti. I sad sve štima :clap: :wavey: Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Preporučene objave
Uključi se u diskusiju
Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.