Prijedlog za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu RH ZOS-a, ZDSV-u i ZPA-i

[MislavKolakusic]

PRIJEDLOG ZA OCJENU USTAVNOSTI ZAKONA O SUDOVIMA, ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU I ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI

 

22. siječnja 2010. Udruga hrvatskih sudaca i Udruga hrvatskih sudskih savjetnika i vježbenika je podnijela Ustavnom sudu RH Prijedlog za ocjenu ustavnosti niza odredbi navedenih zakona koje smatramo protuustavnim i kontraproduktivnim u procesu stvaranja kvalitetnog i neovisnog hrvatskog pravosuđa.

 

Prema pravnom stajalištu predlagatelja, ovdje navedene zakonske odredbe čija se ocjena suglasnosti s Ustavom traži, nisu suglasne s odredbama: članka 3. (načelo vladavine prava), članka 4. (načelo diobe vlasti), članka 5. (načelo ustavnosti i zakonitosti) te članka 117. stavak 2. (načelo samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti) Ustava Republike Hrvatske.

 

S tim u svezi, vladavina prava, ustanovljena je kao najviša vrednota ustavnog poretka RH koja se ne svodi samo na formalno-pravnu regularnost, nego uključuje i posebne dopunske zahtjeve sadržajne naravi u sastavljanju zakona. Načelo vladavine prava traži da zakoni moraju biti opći i jednaki za sve, a zakonske i pravne posljedice izvjesne za adresate pravne norme (princip pravne izvjesnosti) tj. primjerene njihovim legitimnim očekivanjima u svakoj konkretnoj neposrednoj primjeni zakona.

 

Ovo načelo stoga traži da zakon bude jasan i precizan (sukladno posebnosti dotične normativne materije), a to treba spriječiti svaku arbitrarnost i proizvoljnost u tumačenju i primjeni zakona, odnosno uklanjanje neizvjesnosti adresata pravne norme u pogledu krajnjeg učinka zakonskih odredaba koje se na njih neposredno primjenjuju.

 

Samo jasna i precizno formulirana zakonska norma sukladna je načelu vladavine prava jer omogućuje adresatu predvidivost posljedica njegova ponašanja, odnosno mogućnosti usklađivanja vlastita držanja s legitimno predvidivim učincima primjene zakona u konkretnom slučaju. Izloženi sadržaj suštinskog smisla ovog načela odgovara nadnacionalnim standardima Vijeća Europe, ugrađenim u nizu odluka Europskog suda za ljudska prava (Odluka Ustavnog suda od 15. ožujka 2000.).

 

Predlagatelji, međutim, drže da načelo vladavine prava uključuje i daljnje, dodatne zahtjeve glede pripremnih radnji u odnosu na pravno-političku koncepciju i normativnu obradu zakonskog teksta, kao i u pogledu parlamentarne procedure, koja svojom temeljitošću, studioznošću i transparentnošću, treba zajamčiti ranije istaknute zahtijevane kvalitete zakona.

 

U konkretnoj situaciji, a u pitanju su organski zakoni za sudstvo iz područja sudsko-organizacijskog odnosa pravosudnog prava, za koje se traži kvalificirana većina glasova parlamentarnih zastupnika sukladno članku 83. stavak 2. Ustava - nacrt prijedloga zakona višekratno je mijenjan i modificiran u bitnim svojim sadržajno-koncepcijskim sastavnicama bez da je predstavnicima sudbene vlasti omogućeno korektno očitovanje na kakav relevantno zaokružen tekst Nacrta. Time je narušen međunarodni standard autonomije sudstva u pogledu minimuma savjetodavnog izjašnjavanja o prijedlogu sustavnog zakona o sudstvu. Ovo, dakako nije istaknuto kao neposredni razlog protuustavnosti usvojenih zakona, nego kao indikator njihove ustavnopravne valjanosti s motrišta načela vladavine prava u odnosu na parlamentarnu proceduru donošenja bitnog organskog zakona.

 

Cijeli test Prijedloga možete pročitati na:

 

http://www.uhssv.hr

 

Srdačan pozdrav!

 

MIslav Kolakušić

[vibram]

ovo je hvale vrijedna inicijativa ali zasigurno bi sličnih inicijativa trebalo biti i na drugim područjima.

npr. postoje brojne ozbiljne socio-ekonomske analize koje pokazuju da su uvjeti kreditiranja građana u RH upitne kako po pitanju prava građana tako i po pitanju ustavnosti.

naime, tzv. devizna klauzula, osim što ima vrlo problematične implikacije na ukupnu ekonomiju RH, ukazuje i na problem vjerodostojnosti i suverenosti RH na gospodarskom polju koje direktno pogađa veliki broj građana.

paušalne ocjene kako se radi o 'uvjetima na tržištu' slabo prikrivaju činjenicu da su elementarna prava na sigurnost i socijalnu pravednost građana prevladavajućim uvjetima kreditiranja direktno ugrožena.

Također, proizvoljnost kriterija vezanih uz prava u slučaju stambenih kredita oštećuju ustavnom garantiranu elementarnu sigurnost i pravednost, što sam ilustrirao primjerom u susjednoj temi. problem na koji tamo ukazujem samo je djelić sveobuhvatnijeg pristupa kojim bi se trebalo pokriti ovo važno pitanje kredita i stanovanja, za koje se bez pretjerivanja može reći da dugoročno direktno utječe na sudbinu države.

demokratsko društvo kakvo RH želi biti moralo bi biti u stanju formulirati inicijative vezane za dobrobit većine građana.

Udruga pravnih stručnjaka trebale bi biti otvorene za inicijative koje dolaze od građana a koji jedini u stvarnom životu mogu posvjedočiti o ne/adekvatnosti određenih zakonskih rješenja.

postoji li neki mehanizam putem kojeg se slična inicijativa za ocjenu ustavnosti može sugerirati od strane građana a da ju pravno uobliče i provedu stručne pravne osobe/udruge?

 

zahvaljujem,

 

kreditno (zasad) sposobni građanin