Slanje opomena

[Chabby]

Poštovani, zanima me vaše mišljenje o sljedećoj situaciji.

 

Ako dužnik sklopi sporazum s kartičnom kućom o obročnoj otplati dospjelog dugovanja (koje bi inače morao platiti u cijelosti), koliko je utemeljeno slanje opomena o nepodmirenju dugovanja u periodu koji slijedi nakon sporazuma (budući da se dug sada plaća u obrocima).

 

Po mom skromnom mišljenju, slanje opomena nema nikakvo utemeljenje jer su se dužnik i vjerovnik usuglasili o novim rokovima dospjeća i otplatama duga, dakle sklopili su ugovor. Samim time, i opomena je bespredmetna jer je poslana prije zakašnjenja dužnika o dospjelosti dugovanja koje se po novom sporazumu otplaćuje u obrocima.

 

Na konkretnom primjeru, ako A sklopi sporazum sa B da će dug od 9000 platiti u tri jednaka mjesečna obroka, odnosno prvu ratu 30 dana od sporazuma npr., ima li B pravo poslati opomenu A-u 2 tjedna od sporazuma da plati dug od 9000 kn i naravno, zaračunati trošak slanja opomene?

[legal_2010]

Vjerovnik u pravilu ne bi trebao imati pravo na slanje opomene ukoliko nije došlo do dospijeća tražbine. No interni akti raznih društava to reguliraju drugačije. U ovom slučaju najbolje bi bilo kontaktirati vjerovnika i vidjeti je li opomena slana automatski ili oni imaju temelj u svojim aktima i za slanje takvih opomena.

[Chabby]

Hvala što ste odgovorili na moje pitanje i ovu temu ponovno učinili aktualnom. Iskreno dijelim vaše mišljenje.

 

No, slanje opomena i nije toliki problem, koliko je to lihvarsko naplaćivanje tih opomena.

 

Uporište za koje će se dotična kartična kuća hvatati, odnosno za koje se hvatala kada sam izrazio nezadovoljstvo zbog naplate opomena, jest to da sam sklapanjem ugovora pristupio i Općim uvjetima poslovanja, a u njima stoji da KK ima pravo zaračunati trošak opomene ukoliko ne platim račun po dospijeću. Naravno, tu se ne može puno učiniti jer i sam ZOO daje veliku slobodu ugovornim stranama prilikom sklapanja ugovora - sve ono što nije protivno njegovim načelima i prislilnim normama strane mogu slobodno urediti.

 

Ono što me posebno smeta je to što sam se prije dospjeća dugovanja obratio KK sa zahtjevom da mi se odobri obročno plaćanje u naredna tri mjeseca, jer sam znao da račun u cijelosti ne mogu podmiriti. Oni su na to pristali, no svejedno su mi nastavili slati i naplaćivati opomene. Smatram da za to nemaju nikakvo opravdanje jer smo se sporazumjeli o produljenju rokova dospijeća i načinu otplate duga - samim time opomene zaista nemaju niti svrhu, jer do zakašnjenja dužnika nije niti došlo. Njihov je problem to što su pristali na moju ponudu, da mi odobre produljenje roka u kojem mogu podmiriti račun.

 

Druga stvar koja me smeta kod naplata tih opomena jest što predstavljaju lijepo upakirani penal, vješto zaobilaženje ZOO-a, a zna se da se za novčane obveze penali ne mogu ugovarati. Lihvarsko naplaćivanje opomena nema nikakve veze s troškovima slanja opomena, koji su daleko niži od zaračunatih troškova i u totalnom su nesrazmjeru.

 

Još jednom hvala na odgovoru.

[mhodak]

Molim Vaše mišljenje o sljedećem (unaprijed se ispričavam na opsežnom upitu ali želim konkretno predočiti situaciju radi što detaljnijeg odgovora).

 

Vjerujem da je velikom broju potrošaća interesantna ova tema a Vaš odgovor koristan za preslikavanje na slične slučajeve:

 

Pitanje:

BNET doo je tek nedavno uveo trošak opomene od 10 kn.

BNET doo ima definirane Opće uvjete i Cjenik usluga.

Da li na prosječni iznos računa za BNET usluge (cca 200 kn mjesečno), ima zakonske podloge neovisono o njihovim internim aktima obračun troška opomene od fiksno 10,00 kn što predstavlja cca 5,00% mjesečno od iznosa usluge?..

U konačnici svatko može propisati bilo što u internim aktima...(nadam se da su zakonske odredbe ipak jasnije po tom pitanju..)

Hvala,

Matko.

-----------------------------------------------------------

Odgovor Bneta na moj upit izvadak ):

 

....."Na pravni odnos između pretplatnika i B.net-a primjenjuje se Ugovor, Opći uvjeti poslovanja, Cjenik, pravila B.net-a, niz zakonskih i podzakonskih propisa te odluka. Primjera radi, niz prisilnih odredbi sadržan je u Zakonu o elektroničkim komunikacijama (Narodne novine, broj 73/08) i propisima donesenim na temelju istog, zatim u Zakonu o zaštiti potrošača (Narodne novine, broj: 79/07, 125/07 i 79/09) te drugim propisima.

 

Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05 i 41/08; dalje: ZOO) polazišna je točka uređenja ugovornih odnosa. On svojim prisilnim odredbama derogira ugovorne pogodbe, a dispozitivnim stupa na mjesta koja nisu predviđena ugovorom ili ih nadopunjuje. S tim u vezi, htjeli bi istaknuti kako ZOO ne sadrži prisilnu odredbu koja bi priječila ugovornim stranama da unaprijed odrede razuman trošak kojim jedna strana upozorava drugu na ispunjenje njene dospjele obveze. "

[Chabby]

Dat ću jedan jako opširan odgovor koji će sadržavati pojašnjenje što su zapravo opći uvjeti, kakvo im je značenje itd. pa ako imate volje, čitajte

 

 

U pravilu sve što je sadržano u odgovoru B-neta stoji. Doista, ZOO već na samom početku u temeljnim načelima određuje da stranke slobodno uređuju svoje ugovorne odnose, a ne mogu ih uređivati suprotno Ustavu RH, prislnim normama (prije svega ono što konkretno određuje ZOO u svojim odrebama) i moralu.

 

Pravne osobe poput B-neta koje sklapaju velik broj ugovora u bitno istovjetnim okolnostima (npr. telefonija, internet itd.) često imaju unaprijed pripremljen broj ugovornih odredaba koje žele primijeniti na sve spomenute ugovore (koje će tek sklopiti). To se obično naziva općim uvjetima poslovanja, odnosno općim uvjetima ugovora, a pravni odnos koji nastaje naziva se sklapanje ugovora pristupanjem. Ti uvjeti mogu se javiti ponajprije u obliku nekih odredaba koje se nalaze na nekom drugom mjestu (različitom od samog ugovora - neki interni akt koji se može naći recimo na web stranici- odluka o naknadama, cjenik opomena tralala), ili na poleđini samog ugovora (kao recimo kod Vipa) itd. I sam ugovor koji ste potpisali je zapravo špranca koja je unaprijed tiskana i sve što na njemu niste mogli sami popuniti predstavlja ugovorne odredbe u smislu općih uvjeta.

 

Pravni odnos između klijenta i B-neta u prvom redu definira Ugovor. Budući da je i sam ugovor koji ste sklopili bio špranca, unaprijed istiskan na komadu papira,sve ono što ste mogli popuniti ili unijeti u ugovor ( npr. kakvu uslugu želite, kolika je cijena ili pak neka kamatna stopa u ugovoru o kreditu itd)predstavlja tkz. posebne pogodbe u ugovoru. Te posebne pogodbe imaju prednost pred Općim uvjetima i zapravo moraju biti usklađene sa svime ostalim što piše u Ugovoru i općim uvjetima. To kaže i ZOO "u slučaju nesklada općih uvjeta i posebnih pogodbi, vrijede posebne pogodbe"

 

Npr. ako bi opći uvjeti propisivali kamatnu stopu od 8%, a vi ste u ugovor iz nekog razloga unijeli 7%, vrijedila bi ta kamatna stopa bez obzira na opće uvjete.

 

S druge strane, ZOO je propisao da opći uvjeti ugovora imaju obveznu snagu jednaku kao i posebne pogodbe u ugovoru, ako su bile poznate ili morale biti poznate strani koja im pristupa. Dakle, oni obvezuju iako neka osoba možda nije svjesna da sklapanjem ugovora pristupa i općim uvjetima. Tako ste i vi kad ste sklopili ugovor s B netom pristupili i njihovim uvjetima poslovanja.

 

ZOO poznaje i opće uvjete koji su nepošteni - a takve su one odredbe koje dovode no očigledne neravnopravnosti u pravima i obvezama u korist sastavljača ugovora (to je u ovom slučaju B-net.) Za njih je predviđena ništetnost kao sankcija ( ne vrijede).

 

Ima li B net pravo naplaćivati opomene?

 

1. Treba vidjeti ima li za to utemeljenje u Ugovoru koji ste sklopili

2. Treba ispitati ima li za to utemeljenje u Općim uvjetima poslovanja koji su bili na snazi kada ste sklapali ugovor ili su donešeni novi uvjeti poslovanja

 

Uvijek vam ostaje mogućnost otkaza ugovora.

[ivanpula84]

Pozdrav.zanima me dali one agnecije za prisilnu naplatu duga mogu tražiti naplatu troškova opomene.Konkretno,dobio sam nedavno jednu uplatnicu za jedan stariji dug:platio sam dug i platio sam zatezne kamate,ali trošak opomene nisam.Čuo sam da se ti troškovi ne moraju plaćati,da se njihov predmet razmatra na ustavnom sudu.tako mi je rečeno i u društvu potrošaća.Sad me zanima dali je to istina.I dali ta agencija zbog neplaćenog troška opomene može pokrenuti ovrhu?