Jump to content

Jamiteljima zakonom propisane pogodnosti!


KronicnaStranka

Preporučene objave

Upozorenje:

 

U naslovu piše "jamiteljima", a ne neka slična riječ. Ako ste slučajno pročitali drugačije, molim pročitajte ponovno i provjerite.

 

 

 

O tome da u Hrvatskoj bolje prolaze jamitelji tj. oni koji „jame“ vlada (gotovo) konsenzus, to je vjerojatno jedna od vrlo, vrlo rijetkih stvari oko koje se slaže većina stanovništva.

 

Pri tome se obično priziva i pravna država, jer je takvo stanje – navodno – posljedica nepoštivanja zakona i neučinkovitosti državnih činovnika.

 

Međutim, prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (skraćeno: Zakon o postupanju, kolokvijalno: Zakon o legalizaciji) i načinu na koji ga Ministarstvo graditeljstva provodi, sada je zakonom propisano da oni koji žele ostvariti jedno pravo (legalizaciju zgrade) moraju „jamiti“ da bi u tome uspjeli. Drugim riječima, otimanje tuđeg je zakonom propisani preduvjet da bi se ostvarilo pravo!!!

 

Ako ne vjerujete, pročitajte nastavak.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (skraćeno: Zakon o postupanju, kolokvijalno: Zakon o legalizaciji) omogućeno je da se legalizira gotovo sve, osim doista drskih iznimaka kao što je gradnja na pomorskom dobru, trasi prometnice, arheološkom nalazištu ili tome slično.

 

Jedna jedina odredba toga zakona koja – neizravno - štiti druge građane od nasilja bespravnog graditelja je jedan podstavak jednog stavka jednog članka toga zakona – čl. 6. stavak (3) podstavak 1 koji glasi:

.....

(3) Nezakonito izgrađena zgrada ne može se ozakoniti ako je izgrađena:

 

– na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, loggiu i sl.) ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu,

.....

Budući da je i oko ovakve odredbe bilo nedoumica, Ministarstvo graditeljstva je donijelo službeno objašnjenje

 

http://www.mgipu.hr/doc/Propisi/Misljenja/Objasnjenje_21_11_2012.pdf

 

potpisano po tadašnjem ministru osobno.

 

U tom objašnjenju piše između ostaloga:

 

Osim toga, polazeći od samog gramatičkog izričaja i cilja citirane odredbe Zakona, a taj je zaštita prava vlasnika susjedne građevne čestice na građenje zgrade pod istim uvjetima tj. mogućnost prislanjanja zgrade na susjednoj građevnoj čestici uz istu među, ozakonjenje je prema pravnom shvaćanju ovog Ministarstva moguće i u slučaju ako susjedno zemljište nije planirano za građenje zgrade (primjerice planirano je za gradnju ceste ili druge javne površine, uređenje zelenih površina, nije u građevinskom području i sl.)ili ako je na susjednoj građevnoj čestici već izgrađena zgrada koja nije prislonjena na istu među.

 

Skraćeno rečeno, ministar jasno upućuje svoje podređene da se ne drže zakona kao pijan plota, tj. da ne gledaju situaciju samo formalistički nego da uzmu u obzir i smisao zakonske odredbe.

 

Takav pristup (tzv. teleološko tumačenje zakona) je, uz preduvjet kvalitetnih činovnika s osobnim moralom i integritetom, svakako dobrodošao jer se niti najboljim zakonskim tekstom ne može pokriti sva raznolikost životne stvarnosti.

 

Zašto je kvaliteta činovnika preduvjet? Zato što se teleološko tumačenje bez toga može izroditi u kaos donošenjem različitih odluka u sličnim situacijama, a to znači da se radi istovremeno i o pristupu s povećanim korupcijskim potencijalom.

 

Ali nije o tome riječ u ovoj priči.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Problem je u vrlo sličnoj, ali ipak drugačijoj situaciji – kad građevina nije točno na međi, nego je nezakoniti graditelj posegnuo malo i preko, pa si je npr. gradnjom međašnjeg zida na susjedni teren za širinu toga zida (kakvih 15-20cm) malo podebljao neto kvadraturu. Ako se radi o dugačkoj građevini (u konkretnom slučaju: 50m), to malo posezanje može dovesti do uzurpacije značajne kvadrature susjedne čestice.

 

Dakle, prema stavu Ministarstva graditeljstva (istog ovog čiji je ministar potpisao objašnjenje) u donesenim odlukama , na ovakve se građevine ne odnosi čl. 6 stavak 3, jer nisu na međi!!! Prema tome, ne samo da se mogu legalizirati, nego se mogu legalizirati i ako imaju istake, prozore itd., sve što onemogućuje gradnju susjedu prislanjanjem zida uz među i što inače legalizaciju ne dopušta.

 

Naime, uočite detalj – štiti se pravo susjedove gradnje zida prislonjenog na među, a ne prislonjenog na zid nezakonite građevine!! Ako se budući susjedov zid uopće ne može prisloniti na među (a ne može jer je tamo već zid bespravnog graditelja) onda se ne radi o situaciji iz čl. 6 stavak (3) Zakona o legalizaciji, pa se može legalizirati i građevina koja ima istake, prozore itd.

 

Ili iz perspektive nezakonitih graditelja:

 

Ako su gradili samo na svome, uz među, ali s istakama, prozorima itd. neće moći legalizirati građevinu ili će ju u najmanju ruku morati preinačiti.

 

Ako su prešli i na susjedovo zemljište, mogu legalizirati zgradu bez ikakvih ograničenja!!

 

Dakle, tko je jamio – daje mu se još!! Propisano zakonom!!!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Slijedeći korak su, pretpostavljam, parnice u kojima će nezakoniti graditelji kojima je legalizacija odbijena jer su gradili na međi dokazivati da su gradili na tuđoj čestici i tražiti da sud naloži susjedu da primi od njih naknadu za (navodno) uzurpiranu površinu

 

Predlažem naziv za takve parnice: pepelne parnice (od posipanje pepelom).

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija