Jump to content

dosjelost savjest N-ti put


paskual
 Dijeli

Preporučene objave

Molim pomoć,

 

imam građevinu(ljetnu kuhinju) i cisternu za vodu izgrađenu od mog djeda cca.1959, za koje mi i svi susjedi znaju da je moje, čak je za cisternu 1959 dobio građevinsku dozvolu jer je tad predmetna kč bila državna. Pred nekih 7-8 godina od kad se mogu pratit podaci vlasničkog lista na internetu smo vidjeli da je ta kč prešla u vlasništvo susjeda,(pošto mu žena radi u imovinskim pravnim odnosima u županiji mislimo da su oni to u vrijema kad je postojao zakon o uzurpaciji prebacili na sebe-za sad nebitno). On je pred par dana tu kč na kojej se nalazi i jedna njegova štala prodao nekim slovencima koje smo mi prije kupnje upozorili da je cisterna i ljetna kuhinja te prilazni put (javni) naša a štala njegovo (to im je i on tada rekao ali danas to niječe).

Ti isti slovenci sada su nas upozorili da če oni ljetnu kuhinju rušit jer se nalazi na njihovoj kupljenoj parceli a cisternu i prilaz da če nam ostavit jer su kao dobri susjedi i ne žele se svađat.

 

Da li su oni stvarno stekli vlasništo i nad mojim građevinama kupnjom parcele i dali imaju pravo to rušit. Smatram da na zamljište ispod građevine i samim time igrađevine imam pravo po zakonu o dosjelošću.

Te tko treba tužit mi njih ili oni nas za ometanje posjeda, napominjem da imam cca.100 svjedoka koji če posvjedoćit da je to naše i da u zadnjih 50 godina nitko nikad nije osporio a niti sumljao u naš posjed na predmetne nektretnine.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ne postoji zakon o dosjelosti. Stjecanje dosjelošću regulirano je Zakonom o vlasništvu i dugim stvarnim pravima, a s obzirom na specifičnost tog načina stjecanja može se reći da je i sudska praksa također važan temelj pri odlučivanju.

 

Također ne postoji niti je ikada postojao "zakon o uzurpaciji", a zemljišne knjige su u nadležnosti sudske vlasti, a ne izvršne pa se prema tome nikakvom odlukom županijske administracije nije moglo "prebaciti" vlasništvo.

 

Niste napisali na koji način su vaši prednici došli do te čestice. Prvo navodite da je djed bio vlasnik, a nakon toga da je bilo u vlasništvu države što je proturječno. Također je prilično neuvjerljivo da je djed mogao dobiti građevinsku dozvolu za gradnju na državnom zemljištu. Tako nešto je u pravilu bilo moguće ako se radilo o zemljištu u društvenom vlasništvu na kojem je postojalo pravo korištenja.

 

Postojanje građevine jest dokaz u prilog stjecanju vlasništva dosjelošću, ali ne i dovoljan. Iz samog postojanja građevine na zemljištu po sebi još ne proizlazi pravo na stjecanje vlasništva zemljišta, tim prije što kažete da na istom zemljištu postoji i građevina (štala) u vlasništvu druge osobe. Onda bi valjda i ta osoba imala isto pravo.

 

U cijeloj priči je najvažnije - a nejasno je - ono što vi smatrate nebitnim, a to je kojim pravnim temeljem je dosadašnji vlasnik odnosno prodavatelj predmetne čestice upisao svoje pravo vlasništva u zemljišne knjige, a isto tako je nejasno što ste poduzeli kad ste vidjeli da se upisao kao vlasnik na nešto što smatrate svojim.

 

Podsjećam vas da je po Zakonu o vlasništvu vlasnik zemljišta onaj tko je upisan u zemljišne knjige, a ne onaj za koga će 100 svjedoka reći da (misle da) je vlasnik.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

teško je to rijećima objasnit trebalo bi priložit sliku. ali uglavno to se nalazi u centru sela di su dva bloka kuča u nizu između kojih se nalazi cesta za prilaz svim kučama moja kuča je u desnom nizu zgrada a štala koju spominjem od susjeda je na lijevom nizu. na lijevi niz uz štalu mog susjeda imam i ja štalu na koju se je nadovezala ta moja ljetna kuhinja. susjedova štala ima kč broj 126/1 zgr, za koju piše da ima 212 m2 u stvarnosti ima cca15 m2 i ograđeno dvorište od cca 5 m2 iz te parcele 126/1 u katastarskom planu je prebačena samo kvačica ne susjednu parcelu. ta parcela na koju je zakačena kvacica osim moje ljetne kuhinje i cisterne je 90 % djelu asvaltirani put za u kuče svih ostalih susjeda. u ruci držim građevinsku dozvolu iz 1958 u kojoj piše da se odobrava gradnja ciasterne na svom zemljištu između kuče i ceste sa priloženim građevinkim nacrtom.

Na koji način smo mi stupili u posjed to je tako od uvjek več 200g mi smo imali svoju štalu i ono ispred štale je bilo naše 1959 su tamo nazidali prvo wc a naknadno ga pretvorili u ljetnu kuhinju (čak i jedini priključak vode mimamo u toj ljetnoj kuhinji niti ne u kući,) susjed je imao svoju štalu i ograđeno dvorište i to je bilo njegovo.Kako je on dobio kvačicu i na taj od uvijek i od svih smatrana našim djelom u katastru na tu parcelu koja je u naravi neiskoristiva jer je prilazna cesta kojom se koriste svi susjedi kako bi došli u svoje kuće, to mi neznamo. I nniti do danas nismo razmišljali jer nikad nitko nam to vlasništvo nije osporavao. mene zanima što činit, u prvom dali imaju pravo rušit a u drugom kto koga treba tužit.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Nepotrebno komplicirate nebitnim detaljima, a opis vam je nerazumljiv (što je to kvačica na katastarskim kartama ???)

 

1. O koliko je katastarskih čestica riječ?

2. Koliko građevina ima na svakoj od katastarskih čestica?

3. Da li su sve istog vlasnika ili više njih?

4. Da li je vaš djed bio upisan u zemljišnim knjigama kao vlasnik ili ne?

5. Što piše u zemljišnim knjigama, kakva je povijest upisa i temeljem kojih dokumenata su vršeni upisi?

6. Da li su građevine stalne ili privremene gradnje?

 

U katastru se ne upisuje vlasništvo nego posjed, katastarski upis nije dokaz vlasništva.

 

Vašu građevinu u načelu nitko ne bi smio rušiti po svom nahođenju, taman da je i bespravna i na tuđem zemljištu, bez odgovarajućeg prethodnog zahtjeva upućenog vama da uklonite građevinu ili bez odgovarajućeg postupka, sudskog ili upravnog.

 

Međutim, ako sadašnji z.k. vlasnici ipak samovoljno krenu u rušenje, možete ih samo fizički spriječiti da to učine ili ih pustiti da učine pa prijaviti kazneno i tražiti odštetu. U svakom slučaju, oni su ti koji se ne slažu s postojećim stanjem pa bi oni vas trebali tužiti ako odbijete ukloniti građevinu.

 

Moguće je da ste vi s vlasništvo zemljišta dosjelošću ili temeljem građenja na tuđem zemljištu (ali bi to bilo u proturječju s vašom tvrdnjom da je djed bio vlasnik), ali bez jasnog opisa situacije se tu može samo nagađati.

 

To što ste se vi oslanjali na činjenicu da vas nitko nije dirao umjesto da svoje vlasništvo regulirate prema zakonu je bio pogrešan pristup koji vam je sada stigao na naplatu, jer ako i sačuvate vlasništvo, prije toga ćete potrošiti dosta živaca a možda i novaca.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

neznam dali ste ikad gledali katastarski plan, cestica njegove zgrade je jedna 126/1 zgr. sa te cestice je kvacica na susjednu bez broja a to u planovima znaci da pripada tom kc broju di je kvacica.

do te cestice bez broja je moja stala i kuca svaka sa svojim kc. na toj cestici sa kvacicom imam ja cisternu i ljutnu kuhinju, to se uvjek smatralo nase kako je moj susjed dobiju kvacicu da to pripada njemo mi neznamo, a U GRADEVINSKOJ IZ1958 ne pise kc nego je samo opisno napisano dozvaljave se da se cisterna gradi na svom zemljistu. Dali je moj djed ikad bio upisan kao vlasnik za sada neznamo. pod 5 neznamo na internetu ne pise.

gradjevine su stalne a s vremenom su samo prosiravane do granice ceste

 

 

Nepotrebno komplicirate nebitnim detaljima, a opis vam je nerazumljiv (što je to kvačica na katastarskim kartama ???)

 

1. O koliko je katastarskih čestica riječ?

2. Koliko građevina ima na svakoj od katastarskih čestica?

3. Da li su sve istog vlasnika ili više njih?

4. Da li je vaš djed bio upisan u zemljišnim knjigama kao vlasnik ili ne?

5. Što piše u zemljišnim knjigama, kakva je povijest upisa i temeljem kojih dokumenata su vršeni upisi?

6. Da li su građevine stalne ili privremene gradnje?

 

U katastru se ne upisuje vlasništvo nego posjed, katastarski upis nije dokaz vlasništva.

 

Vašu građevinu u načelu nitko ne bi smio rušiti po svom nahođenju, taman da je i bespravna i na tuđem zemljištu, bez odgovarajućeg prethodnog zahtjeva upućenog vama da uklonite građevinu ili bez odgovarajućeg postupka, sudskog ili upravnog.

 

Međutim, ako sadašnji z.k. vlasnici ipak samovoljno krenu u rušenje, možete ih samo fizički spriječiti da to učine ili ih pustiti da učine pa prijaviti kazneno i tražiti odštetu. U svakom slučaju, oni su ti koji se ne slažu s postojećim stanjem pa bi oni vas trebali tužiti ako odbijete ukloniti građevinu.

 

Moguće je da ste vi s vlasništvo zemljišta dosjelošću ili temeljem građenja na tuđem zemljištu (ali bi to bilo u proturječju s vašom tvrdnjom da je djed bio vlasnik), ali bez jasnog opisa situacije se tu može samo nagađati.

 

To što ste se vi oslanjali na činjenicu da vas nitko nije dirao umjesto da svoje vlasništvo regulirate prema zakonu je bio pogrešan pristup koji vam je sada stigao na naplatu, jer ako i sačuvate vlasništvo, prije toga ćete potrošiti dosta živaca a možda i novaca.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ta vaša kvačica je vjerojatno simbol u obliku slova Z koji označava da crta na kojoj se nalazi nije međa katastarskih čestica, već granica kultura unutar čestice.

 

Svaka katastarska čestica ima broj, ne postoje čestice bez broja.

 

Ako sam dobro shvatio, na čestici 126/1 koja katastarski pripada vašem susjedu postoje 2 vaša objekta - cisterna i ljetna kuhinja, a također i javni put.

 

Budući da su cisterne i kuhinje izgrađene na očigled zemljišnoknjižnom vlasniku zemljišta (pretpostavljam da je to bio susjed odnosno prodavatelj) i da se protiv toga nije bunio, te da se očito radi o poštenom graditelju barem za cisternu budući da je građena po građevinskoj dozvoli, onda bi zemljišna čestica na kojoj je izgrađena građevina pripala graditelju tj. vama.

 

Međutim, u ovom slučaju i z.k. vlasnik ima i svoj objekt na istoj čestici, pa je očito da cijela čestica ne može pripasti vama.

 

Po mojem mišljenju pravi je problem što katastar zapravo ne prikazuje stvarno stanje, tim prije što je čestica zapravo fizički izdijeljena asfaltiranim putem, a osim toga postoji i ograda. Uz to niste napisali kako je stvar prikazana u posjedovnom listu za tu česticu.

 

Dodatni problem je što se kupci mogu pozivati na načelo povjerenja u zemljišne knjige, iako im to zbog očiglednog postojanja tuđih (u odnosu na z.k. vlasnika) objekata i ograde vjerojatno ne bi prošlo, ali može zakomplicirati situaciju.

 

Mislim da biste se mogli pozivati na stjecanje vlasništva dosjelošću nad dijelom čestice zbog očigledne fizičke razdvojenosti dijelova čestice, iako se dosjelost u pravilu odnosi na zemljište u cjelini.

 

Također biste se mogli pozvati na stjecanje vlasništva građenjem na tuđem, opet za fizički dio čestice, s tim da u tom slučaju z.k. vlasnik ima pravo odštete.

 

Koji bi pristup bio bolji i kolike su mogućnosti uspjeha, to bi vam trebao procijeniti neki veći i iskusniji znalac od mene.

 

U svakom slučaju bilo bi dobro da što prije regulirate tu situaciju, jer ako dođe bager, priča bi mogla poprimiti neželjeni tok. I da se nije desila kupoprodaja, neodređene vlasničke situacije naprosto su mamac za nevolje.

 

Bez povijesnog dijela z.k. uloška nema smisla dalje razgovarati. To možete dobiti u z.k. odjelu suda (gruntovnici). Elektronski z.k. uložak sadrži povijest samo od trenutka prebacivanja u elektronski oblik.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

 Dijeli



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija