Naslijedio zgradu ali ona je polovinom na gradskoj parceli.., tužba ili...?

[DavorKlarić]

Poštovani,

 

Nov sam ovdje i nisam siguran da li sam posve u skladu sa pravilima foruma pokrenuo ovu temu no moj je problem prikazan u sljedećem tekstu pa bih molio ako mi netko tko se razumije u Pravo nasljedstva da savjet:

 

"Diobom nasljedstva između sestre i rodbine a koja je sudskim rješenjem postala pravomoćnom ima već nekoliko godina, pripala me (u vlasništvo 1/1), između ostalog jedna zgrada u naravi štala u rodnom selu mojeg pokojnog oca.

Tu je štalu zajedno sa još drugim nekretninama moj pokojni djed dobio u vlasništvo putem tadašnje Komisije za agrarnu reformu negdje 1948. godine mislim. Od tada smo mi kao obitelj tu zgradu smatrali našim vlasništvom i koristili u cijelosti za svoje potrebe za što u ovom trenutku postoje još živi svjedoci.

Naglašavam da je zgrada izgrađena kao nedjeljiva cjelina sa jednim ulazom prizemno a da u zgradi ne postoje pregradni zidovi ni na jednoj od dvije postojeće etaže i da do dana današnjeg nisu na zgradi izvedene nikakve izmjene što je i vidljivo.

Sporno je to što ispada da je ta zgrada izgrađena na dvije katastarske čestice a od kojih je jedna odnosno otprilike polovica zgrade sada u vlasništvu Grada Buzeta.

Očigledno je da se tada dogodila formalna pogreška prilikom postupka prijenosa vlasništva temeljem rješenja Komisije za agrarnu reformu pa se učinio propust i rješenjem o dodjeli vlasništva mojem pokojnom djedi nije prenesena i sporna čestica na kojoj je pola te zgrade, danas u vlasništvu Grada buzeta.

Zanima me, koji je najjednostavniji i najjeftiniji način da se ta sporna čestica, sada u vlasništvu Grada, prenese na mene?

Informiran sam da u Gradu nemaju interes žaliti se na eventualnu Tužbu koju bi u krajnjem slučaju primoran pokrenuti u svrhu stjecanja vlasništva na spornoj katastarske čestice putem dosjelosti.

Ukoliko je za mene najjednostavnija opcija pokretanje Tužbe, zanima me da li sam obavezan u tom postupku angažirati odvjetnika?"

Hvala i srdačan pozdrav!

[KronicnaStranka]

Imate uvjete za stjecanje vlasništva dosjelošću što se može utvrditi u parničnom postupku koji se pokreće tužbom, ili za pojedinačni ispravni postupak.

 

Pod pretpostavkom da je sporno zemljište prije bilo društveno vlasništvo, vrijeme dosjedanja je počelo teći 1991. godine, a 20 godina koliko je potrebno za redovno dosjedanje je isteklo 2011. godine. Za redovno dosjedanje potrebno je, osim poštenja i istinitosti posjeda, dokazati i zakonitost stjecanja, a za to vam treba odluka Komisije za agrarnu reformu koju - ako je nemate - vjerojatno možete dobiti iz zbirke isprava u z.k. odjelu suda. Tom odlukom biste ujedno dokazali i poštenje posjeda.

 

Za pojedinačni ispravni postupak nije potrebno dokazivati uvjete za stjecanje dosjelošću, već bi bilo dovoljno da se upisani z.k. vlasnik, tj. grad, u postupku ne protivi zahtjevu.

 

Oba postupka možete pokrenuti i voditi bez odvjetnika, ali bi bilo bolje da ga uzmete, jer vam se može desiti ako se sami zastupate da ne uspijete zbog nekog formalnog propusta i nepoznavanja procedure. Također bi vas odvjetnik koji poznaje praksu konkretnog suda mogao uputiti koji je od dva moguća postupka prikladnije na tom sudu pokrenuti.

 

Odvjetnika ne morate opunomoćiti, možete s njim dogovoriti (i platiti, naravno) samo sastavljanje tužbe odnosno prijedloga i savjetovanje, a dalje se zastupati sami. Ali ostaje da je bolje da vas odvjetnik zastupa (a vi ga budno nadzirete, jer ipak nikome nije stalo do vaših interesa od vas samih).

 

U slučaju da pokrenete pojedinačni ispravni postupak, pa ne uspijete, još uvijek možete podnijeti tužbu, no time se naravno uvećavaju troškovi.

[DavorKlarić]

Hvala Vam na korisnom odgovoru! Sad znam što mi je činit, inače posjedujem original Rješenja Komisije za agrarnu reformu.

Hvala još jednom!

Srdačan pozdrav!