Neka pitanja u vezi prekršajnog zakona

[proučavatelj]

Pozdrav svima! Nisam završio pravo, niti ga studiram (barem ne još, nikad se ne zna, hehe), ali volim nekad razmišljati o pravnim stvarima čisto kao građanin koji voli razumjeti stvari. Pa evo neka pitanja:

 

1. Može li se dogoditi da npr. za neki relativno banalni prekršaj poput remećenja javnog reda i mira (ili nešto slično) netko dobije prekršajni nalog (ili poziv na sud ili što već) tek dvije i po godine nakon što je navodni prekršaj počinjen? Ovdje podsjećam da je rok prekršajnog progona prema prekršajnom zakonu koji je na snazi od 1.6.2013. s dvije godine produžen na tri.

 

1.a) Ako da, znači li to da (s obzirom da je zastara za prekršajni progon tri godine, ono što se prije zvalo relativnom zastarom, ako možemo povući tu analogiju za svakodnevne potrebe, i što je prema ranijem zakonu bilo dvije godine), s obzirom da je zastara za izvršenje pravomoćno izrečenih prekršajnopravnih sankcija nakon primjerice dvije godine i devet mjeseci od dana prekršaja – tri godine nakon pravomoćne odluke, zapravo teoretski zastara za izvršenje neke novčane kazne od recimo 650 kuna u tom slučaju pet godina i devet mjeseci, a teoretski bi mogla biti i šest?

 

2. Može li se protiv nekoga voditi prekršajni postupak protiv remećenja javnog reda i mira, a da taj netko ni ne zna da se protiv njega to vodi pa tek da za dvije godine dobije poziv ili nalog ili što već?

 

3. Što ako netko u trenutku kada mu dođe poziv na sud ili prekršajni nalog nije na adresi prebivališta nego je na godišnjem odmoru ili – uopće nije u državi na više od nekoliko mjeseci (primjerice negdje je na radu ili stipendiji vani ili tome slično), a na njegovom prebivalištu nema nikoga??! Što tada? Je li zakon to predvidio?

 

4. Što ako je netko u trenutku kada mu dođe poziv na sud ili prekršajni nalog na godišnjem odmoru od recimo 14 dana izvan adrese prebivališta i vratio se kući i nađe u sandučiću žutu ceduljicu da mora to i to preuzeti na pošti u roku od sedam dana, a rok od preuzimanja je istekao i vratio se pošiljatelju (prekršajnom sudu) – je li u tom slučaju osoba dužna otići na prekršajni sud za to ili opet mora čekati ili što? Ako je osobi u interesu da primjerice, što prije to riješi, smije li (ili čak mora?) otići na sud po to? I gdje?

 

5. Kako to da u nekim slučajevima u sudskoj praksi ljudima dođe „sudski nalog“ u kojem je bez saslušanja donesena novčana kazna npr. za preglasnu glazbu i tome slično. Jel to zato jer je slučaj prejasan? Nije li osoba imala pravo na obranu, pa makar se radilo o 500-600 kuna dorečene presude – za mnoge ljude je to nemali novac, a za neke je i velik. Plus sudski troškovi. Dozvoljavam da griješim u prvoj rečenici ovog „članka“ (heh), ali čitao sam o nekim takvim slučajevima i za neke sam čuo osobno, ali ne radim u pravosuđu (barem ne trenutno) pa stvarno nemam pojma.

 

6. Ako se netko odluči žaliti na odluku prekršajnog suda i mora platiti sudske troškove, mora li plaćati neke kamate na sudske troškove za vrijeme trajanja rješavanja žalbe, u slučaju da i u drugostupanjskoj presudi bude proglašen krivim? Po meni bi to bilo suludo jer se svatko ima zakonski pravo žaliti i tu nema prostora ni za kakve kamate. Ali onda dolazimo do:

 

6.a) Bi li u takvom slučaju osoba u takvoj situaciji morala platiti kamate na određenu novčanu kaznu i ako da koliko?

I ovo posljednje bi bilo suludo, ali dobro je znati.

 

BTW, nemam nikakve prijave ni išta sličnog, laički volim proučavati pravo i biti osviješten građanin kao što sam napisao na početku posta, a na ovo me dodatno ponukala jedna rasprava s prijateljicom danas. Hvala.

[sivko]

1. moguće

1a to su 2 vrste zastara

2. može,a onaj tko te je uhvatio u kršenju reda ti je nešto i rekao

3. može ti poslat novi poziv,može poziv zabit na oglasnu pluču jer smatara da odbijaš primitak a može i policiju poslat po tebe

4.čekaš drugi a možeš i kontaktirat i sud ako znaš o kojem se radi

5.prvo je dao prigovor što je obrana na PN

6.nema kamata

6a opet nema kamata jer se čeka pravomoćna presuda a ono od prije ne vrijedi

[drot13]

Sivko je odgovorio, a da još nešto malo nadopunim.

 

... 2. Može li se protiv nekoga voditi prekršajni postupak protiv remećenja javnog reda i mira, a da taj netko ni ne zna da se protiv njega to vodi pa tek da za dvije godine dobije poziv ili nalog ili što već?...

 

 

Trenutno teoretski ne, jer osoba uvijek nešto dobije odmah na početku postupka. Ili je to obavijest, ili prekršajni nalog ili nešto treće, ali je kod narušavanja javnog reda i mira specifična situacija da ljudi najčešće negiraju prekršaj i/ili su pijani, pa ne žele uzeti papir, odmah ga bace i sl., pa na kraju ispadne da „nisu znali“. Ako osoba uzme sve što joj se da (preuzimanje papira ne znači i priznanje prekršaja) i živi na adresi na kojoj je stvarno prijavljena i prima poštu, dobije i po nekoliko papira od poečtka do kraja postupka, tako da ne može ne znati da se postupak vodio.

 

 

... 3. Što ako netko u trenutku kada mu dođe poziv na sud ili prekršajni nalog nije na adresi prebivališta nego je na godišnjem odmoru ili – uopće nije u državi na više od nekoliko mjeseci (primjerice negdje je na radu ili stipendiji vani ili tome slično), a na njegovom prebivalištu nema nikoga??! Što tada? Je li zakon to predvidio?...

 

 

Poslat će se poziv/pismeno ponovno. Ako ga opet nema, poslat će se policajci da provjere stanuje li tamo (sa ukućanima, susjedima...). Ako stanuje, poslat će se ponovno ili će mu odmah policajci uručiti ili reći da se javi na sud. Ako ništa od toga nije uspjelo, može se raspisati potraga za osobom (ima ih nekoliko vrsta), pa će se osobi papiri uručiti gdje i kada god bude zatečena, ili će biti zadržana i privedena na sud. A ako ne uspije niti to, sud može sve oglasiti na ploči i smatra se da je osoba upoznata, tako da se postupak može i tako dovršiti.

 

 

... 4. Što ako je netko u trenutku kada mu dođe poziv na sud ili prekršajni nalog na godišnjem odmoru od recimo 14 dana izvan adrese prebivališta i vratio se kući i nađe u sandučiću žutu ceduljicu da mora to i to preuzeti na pošti u roku od sedam dana, a rok od preuzimanja je istekao i vratio se pošiljatelju (prekršajnom sudu) – je li u tom slučaju osoba dužna otići na prekršajni sud za to ili opet mora čekati ili što? Ako je osobi u interesu da primjerice, što prije to riješi, smije li (ili čak mora?) otići na sud po to? I gdje?...

 

 

Nije dužna otići, ali je dobro da izbjegne postupak iz prethodne točke. Svatko za sebe procjenjuje je li mu u interesu javiti se ili izbjegavati, a oni koji izbjegavaju, u pravilu požale.

 

 

... 5. Kako to da u nekim slučajevima u sudskoj praksi ljudima dođe „sudski nalog“ u kojem je bez saslušanja donesena novčana kazna npr. za preglasnu glazbu i tome slično. Jel to zato jer je slučaj prejasan? Nije li osoba imala pravo na obranu...

 

Uvijek postoji pravo na obranu i osoba u nekom dijelu postupka može dati svoje viđenje - ili u pisanom prigovoru ili u pisanoj/usmenoj obrani.

[sivko]

Trenutno teoretski ne, jer osoba uvijek nešto dobije odmah na početku postupka.

ne mora ništa dobit odmah.Piše se optužni (možda nakon 1-2 god) i tek će onda i dobit obavijest (ako ju je dakako i primio).

 

A može i nalog dobit nakon 1-2 godine zavisno o učinkovitosti podnositelja.

 

Pošto je non.stop na godišnjem ništa ni ne može primit

[drot13]

Mi obično obavijest po čl. 109.a uručujemo odmah na postupanju, čisto da izbjegnemo to kanije "nisam znao", a i da nema problema s uručenjem.

[sivko]

Može i pozornik (valjda ih još ima) riješit jrm a ne nosi sve sa sobom.Bitno je da obavijest dobije prije nego optužni ode na sud.

[proučavatelj]

Poštovani Sivko i drot13, puno vam hvala na odgovoru!

 

5.prvo je dao prigovor što je obrana na PN

 

A-ha, dakle nekome dođe pravni nalog gdje se već proglasio krivim i onda na to ima pravo prigovora? Znači za neke takve stvari se ne mora nužno ići u prostorije prekršajno suda na "raspravu" ili kako se to već zove?

[sivko]

Postoje 2 vrste prekršajnog naloga onaj koji izdaje policija i onaj koji izdaje sud.

 

Nije navedeno točno što se dobilo PN policije ili je išao optužni prijedlog.

 

Ako sud ne može do tebe odluku će donijet na osnovu dokumentacije iz spisa.

 

Na svakom dokumentu piše ima li se prava na prigovor/žalbu ili nema.

 

Previše si bio opširan (teoretičar) tako i da su odgovori općeniti i pokrivaju više sfera.

[proučavatelj]

Mi obično obavijest po čl. 109.a uručujemo odmah na postupanju, čisto da izbjegnemo to kanije "nisam znao", a i da nema problema s uručenjem.

 

To primjerice u slučaju JRM-a ili nekog prekršaja u prometu?

[proučavatelj]

Postoje 2 vrste prekršajnog naloga onaj koji izdaje policija i onaj koji izdaje sud.

 

Nije navedeno točno što se dobilo PN policije ili je išao optužni prijedlog.

 

Da, nisam znao za ove 2 vrste PN-a. Nije se ništa dobilo (nije ni bilo prekršaja, zaista me zanima samo teoretski), ali me zanima razlika između PN-a policije i PN-a koji izdaje sud. PN policije se onda izdaje na licu mjesta, a PN koji izdaje sud nakon što donosi nepravomoćnu odluku? Zanima me terminologija ta.

 

Previše si bio opširan (teoretičar) tako i da su odgovori općeniti i pokrivaju više sfera.

 

Da, jer me teoretski zanima. A može se ticati svakidašnjice.

Tipa, netko se nađe u društvu gdje se remeti javni red i mir ili netko pjeva glasno u stambenoj zoni, naiđe policija i sve legitimira, pa me i zbog toga zanima primjerice može li se u tom slučaju voditi postupak za RJM, a da pojedincima nije uručeno ovo na licu mjesta kako kaže drot13, tim više ako je ekipa pristojna i ispriča se?

 

Nadam se da je dozvoljeno i "teoretizirati".

[proučavatelj]

sud može sve oglasiti na ploči i smatra se da je osoba upoznata, tako da se postupak može i tako dovršiti.

 

I sivko spominje "oglasnu ploču". Ja sam potpuni laik, pa me zanima - kakva je to oglasna ploča? Na sudu? Oprostite na neznanju, ali stvarno nemam pojma i hvala vam na odgovorima.

 

Nije dužna otići, ali je dobro da izbjegne postupak iz prethodne točke. Svatko za sebe procjenjuje je li mu u interesu javiti se ili izbjegavati, a oni koji izbjegavaju, u pravilu požale.

 

Nije dužna otići, ali može otići, znači?

[proučavatelj]

ne mora ništa dobit odmah.Piše se optužni (možda nakon 1-2 god) i tek će onda i dobit obavijest (ako ju je dakako i primio).

 

A može i nalog dobit nakon 1-2 godine zavisno o učinkovitosti podnositelja.

 

A gdje se u tom slučaju može raspitati vodi li se ikakav prekršajni postupak uopće?

 

Pošto je non.stop na godišnjem ništa ni ne može primit

 

He he, ali obrati pažnju na to da je samo osoba iz 4. pitanja na godišnjem i to ne "stalno" nego baš u tih par dana kad je dobila to i nije stigla podići. Dakle, govorimo hipotetski.

A osoba iz 3. pitanja je vani na radu ili na stipendiji, na primjer.

 

U čl. 149, st. 3), piše da se i u tom slučaju može dostaviti sukladno međunarodnim ugovorima.

 

Pa se sad isto nameće pitanje, može li ići toliko daleko da se izda "tjeralica" ( ) ili neki ekvivalent zbog vrlo blagog prekršaja u prometu ili kazne za RJM (koristim ovo kao paradigmatske primjere najčešćih i uvjetno rečeno najblažih prekršaja), ako je u međuvremenu kad je ta osoba bila vani odlučeno da mora platiti tipa 700 kuna ili tako nešto? Može li ta osoba onda biti odvedena na sud u toj drugoj državi zbog takve neke pa ajmo reći banalnosti?

 

Stvarno nemam nikakav prekršaj, nego razmišljam o takvim "kafkijanskim" scenarijima, a i ako već moram reći, prijateljica piše seminarski rad na sličnu temu pa tako malo pričamo o tome. Ispričavam se ako to nije dozvoljeno, znam da (odokativno) 90% ovdje ljudi posta kad oni imaju neki konkretni problem, ali meni se ovo čine kao važna pitanja. Tim više što ovo za RJM ili neki blaži prometni prekršaj se može svakog ticati. Puno hvala, još jednom.

[drot13]

To primjerice u slučaju JRM-a ili nekog prekršaja u prometu?

 

 

Kod javnog reda i mira češće ide optužni prijedlog, pa su onda te obavijesti češće u tim slučajevima (ali i kod najtežih prekršaja u prometu je ista stvar). Kod prometa prekršitelj može dobiti i drugačiju („malu“) obavijest (obrazac koji se isto zove, ali drugačije izgleda). Ona prva je samo informacija da će biti podnesen optužni prijedlog, a po drugoj se može platiti pola novčane kazne u roku od 3 dana.

 

 

... Tipa, netko se nađe u društvu gdje se remeti javni red i mir ili netko pjeva glasno u stambenoj zoni, naiđe policija i sve legitimira, pa me i zbog toga zanima primjerice može li se u tom slučaju voditi postupak za RJM, a da pojedincima nije uručeno ovo na licu mjesta kako kaže drot13, tim više ako je ekipa pristojna i ispriča se?...

 

 

Obavijest se može poslati i naknadno, ali kod podnošenja optužnog prijedloga sudu, u prilogu moraju biti te obavijesti i dostavnice, tako da se vidi da su uručene osumnjičenicima.

 

Ukratko, kada već dođe do suda, okrivljenik je morao dobiti ili „malu“ obavijest (najčešće u prometu, za prekršaje ispod 2000 kuna novčane kazne) ili „veliku“ obavijest (za prekršaje za koje se podnosi optužni prijedlog) ili neki od prekršajnih naloga (za one prekršaje između one prve dvije situacije). Svaki od ovih papira može dobiti na mjestu počinjenja prekršaja ili kasnije na kućnu adresu.

 

 

... kakva je to oglasna ploča? Na sudu?...

 

Na hodniku suda, na nju se stavljaju odluke (pozivi, presude...), nakon čega se smatra da su svi upoznati i može nastupiti pravomoćnost.

 

 

... Nije dužna otići, ali može otići, znači?

 

Da, može otići ili nazvati.

 

 

A gdje se u tom slučaju može raspitati vodi li se ikakav prekršajni postupak uopće?...

 

Sudi se prema mjestu počinjenja prekršaja, pa ako netko misli da se vodi neki postupak, može kontaktirati tamošnji prekršajni sud.

 

 

 

... A osoba iz 3. pitanja je vani na radu ili na stipendiji, na primjer...

 

Ako je vani na radu ili na stipendiji, to mora prijaviti policiji, pa će se onda znati gdje je i zašto nije moguće uručiti.

 

 

... Pa se sad isto nameće pitanje, može li ići toliko daleko da se izda "tjeralica" ( ) ili neki ekvivalent zbog vrlo blagog prekršaja u prometu ili kazne za RJM (koristim ovo kao paradigmatske primjere najčešćih i uvjetno rečeno najblažih prekršaja), ako je u međuvremenu kad je ta osoba bila vani odlučeno da mora platiti tipa 700 kuna ili tako nešto? Može li ta osoba onda biti odvedena na sud u toj drugoj državi zbog takve neke pa ajmo reći banalnosti?...

 

Ovakve potrage vrijede samo na području RH, tako da nema opasnosti da će te Interpol tražiti na Azurnoj obali zbog takvog prekršaja.

 

Kod ovih najblažih prekršaja, u slučaju nepoznate adrese i nemogućnosti dostave sudskih pismena, raspisuje se najblaži oblik potrage, prema kojem se samo kod zaticanja osobe (npr. na granici na povratku u RH) osobi uručuje pismeno ili se utvrđuje njena adresa na kojoj će dalje boraviti (radno mjesto, broj mobitela/telefona), pa da joj se na tu adresu može sve slati.

[sivko]

Da, nisam znao za ove 2 vrste PN-a. Nije se ništa dobilo (nije ni bilo prekršaja, zaista me zanima samo teoretski), ali me zanima razlika između PN-a policije i PN-a koji izdaje sud. PN policije se onda izdaje na licu mjesta, a PN koji izdaje sud nakon što donosi nepravomoćnu odluku? Zanima me terminologija ta.

čl.230-234 http://www.zakon.hr/z/52/Prekršajni-zakon

 

 

A osoba iz 3. pitanja je vani na radu ili na stipendiji, na primjer.

A to sud ni policija ne znaju ako osoba nije prijavila privremeni odlazak iz RH.

 

U čl. 149, st. 3), piše da se i u tom slučaju može dostaviti sukladno međunarodnim ugovorima.

Vrijedi za strance a za naše samo ako se zna da je vani

 

 

a i ako već moram reći, prijateljica piše seminarski rad na sličnu temu pa tako malo pričamo o tome.

Pa neka pročita sve teme i postove i sve je riješila.A ionako joj sve piše u http://www.zakon.hr/z/52/Prekršajni-zakon