Ustupanje radnika sestrinskim tvrtkama u drugim državama

[Skrky]

Poštovani, prijeći ću odmah na stvar...

Zaposlen sam, prema Ugovoru o radu, kao grafički dizajner u hrvatskoj podružnici međunarodne tvrtke. Opis poslova i radnih obveza utvrđen je pravilnikom o sistematizaciji radnih mjesta.

U stvarnosti, od početka (prije više od sedam godina) radim kao grafički dizajner, ali i web, facebook i newsletter administrator... što nije toliko dvojbeno jer je djelomično pokriveno sistematizacijom, kao i stavkom Ugovora u radu koja kaže da me poslodavac može privremeno rasporediti na druga radna mjesta.

 

No dvojbeno je, vjerujem, što sve ove poslove ne radim samo za hrvatsku podružnicu tvrtke, već i za sve druge podružnice u regiji! Za tvrtke u još pet država, od Slovenije do Albanije. Svim ovim tvrtkama (d..-ima u privatnom stranom, njemačkom vlasništvu) na raspolaganju sam svakodnevno, u svako vrijeme, kada god im je potrebna grafička priprema tiskanog i svakog drugog reklamnog materijala, kada treba urediti internetske stranice, objavljivati postove...

 

Ovakav radni odnos, koliko znam, nije pokriven niti jednim potpisanim ugovorom između svih ovih poduzeća. Rad za druge tvrtke nije precizno naveden u mome Ugovoru, niti za njega primam posebnu naknadu. Također, sa popriličnom sigurnošću mogu tvrditi kako druge regionalne tvrtke mome službenom, hrvatskom poslodavcu ne plaćaju nikakvu naknadu za "moje korištenje".

 

Nedavno sam na internetu naišao na podatak kako ovakvo prepuštanje radnika srodnim tvrtkama, mora slijediti slična pravila iz Zakona o radu vezana uz ustupanje radnika, kao i u slučajevima kad se radnike šalje na rad u inozemstvo:

• biti pokriveno sporazumima za svaki rad, odnosno period takvog rada ili biti pokriveno ugovorima putem kojih su oni dužni plaćati naknadu za moj dizajnerski rad;
  
• trajati maksimalno predviđeno vrijeme.
  

Da li su ove informacije točne? Da li postoje obveze putem kojih je moj poslodavac dužan regulirati moj rad za sestrinske tvrtke, odnosno postoje li instrumenti kojima ovakav pomalo robovski rad za mnoštvo poslodavaca mogu prekinuti. Postoji li institucija kojoj se mogu obratiti i prijaviti slučaj?

 

Unaprijed hvala na vašim odgovorima.

[Skrky]

Vidim da i nakon par tjedana nema odgovora na ova pitanja...

Cijenio bih ako bi me netko uputio na adresu gdje bih mogao dobiti odgovore.

Ili savjeta s kojim argumentima nastupiti pred svojim poslodavcem, radi rješavanja svoga statusa.

[hasko]

Vidim da i nakon par tjedana nema odgovora na ova pitanja...

Cijenio bih ako bi me netko uputio na adresu gdje bih mogao dobiti odgovore.

Ili savjeta s kojim argumentima nastupiti pred svojim poslodavcem, radi rješavanja svoga statusa.

 

Ministarstvo rada. Odgovor očekujte kroz otprilike tri tjedna.

[Skrky]

Hvala vam na savjetu.

Odgovor je stigao i potvrđuje otprilike ono što sam pretpostavio, što posladavac smije, a što ne smije...

No na koji su način onda regulirani poslovi raznih regionalnih direktora menadžera, voditelja...? Može li mi to netko ovdje objasniti ili uputiti na neki pravilnik koji to objašnjava?

[malapepperica]

Vezano za ovu temu i nejasnoće oko pretpostavljam iste odredbe zakona, zanima me tumačenje odredbe članka 10. st.3 koji kaže:

ustupanje je samo privremenog karaktera i može trajati najdulje 6 mjeseci neprekidno

(s tim da nije jasno u kojem vremenskom razdoblju – da li 6 mjeseci u godinu dana; 6 mjeseci za vrijeme radnog odnosa? Isto tako nije jasno mora li između dva privremena ustupanja radnika postojati neki prekid i koliki?

Da li netko zna kao ovo protumačiti ili se mora slati upit Ministarstvu također ?

[Skrky]

Ja sam dužan javiti kako sam poslušao haskov savjet i zaprimio odgovor od Ministarstva, koji glasi:

Poštovani,

 

U skladu sa Zakonom o radu, radni odnos se zasniva ugovorom o radu. To je ugovorni odnos koji se zasniva dvostrano obveznim ugovorom, kao rezultatom suglasnosti volja ugovornih strana (poslodavca i radnika) o bitnim sastojcima ugovora o radu. Između ostalih, bitan sastojak ugovora je mjesto rada i poslovi koje će radnik obavljati.

Propisivanjem temeljnih obveza i prava iz radnog odnosa, zakonska je obveza poslodavca dati radniku u radnom odnosu posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnika da za svog poslodavca osobno obavlja ugovorene poslove.

Zakonom nije predviđena mogućnost „posuđivanja“ radnika između poslodavaca, već je uređena mogućnost ustupanja radnika kojeg može vršiti isključivo agencija za privremeno zapošljavanje na način i pod uvjetima propisanim Zakonom.

 

Člankom 10. stavkom 3. Zakona o radu, propisana je mogućnost privremenog ustupanja radnika od strane poslodavca. U slučaju kada poslodavac nema potrebe za radom određenih radnika, može svoga radnika privremeno ustupiti drugom poslodavcu ukoliko su kumulativno ispunjeni Zakonom propisani uvjeti, a to su da ga ustupa u s njim povezano društvo u smislu posebnog propisa o trgovačkim društvima, u trajanju od neprekidno najduže šest mjeseci, na temelju sporazuma sklopljenog između povezanih poslodavaca i pisane suglasnosti radnika.

 

S poštovanjem,

 

Nažalost, malapepperico, unutar ovoga odgovora ne nalazi se odgovor na tvoje pitanje. I ja bih ga volio znati, a zaboravio sam ga postaviti u novom poslanom upitu, koji je vezan za predviđene sankcije prema poslodavcu. Na njega još uvijek čekam odgvor...

[malapepperica]

1. Nema zakonskih smetnji da po isteku toga razdoblja, isti radnik bude opet upućen, uz svoju suglasnost, na rad kod istog povezanog društva, s time da se radnik između dva ustupanja faktički i formalno vrati svom poslodavcu barem na jedan dan.

 

2. Temelj ustupanja je sporazum kojeg sklapa poslodavac s povezanim društvom, koji nema pravnog učinka ako izostane piusana suglasnost radnika koji se ustupa povezanom društvu.

Pisana suglasnost smatrat će se dodatkom ugovora o radu, kojim će se na određeno vrijeme ugovoriti obavljanje poslova kod povezanog društva.

 

3. Ustupanje radnika povezanom društvu jest iznimka te se ne bi smjelo negativno reflektirati na postojeći ugovor o radu kojeg ovaj ima sa svojim matičnim poslodavcem, što bi značilo da isti ima obavljati kod povezanog društva poslove iz svog ugovora o radu za istu plaću koja je ugovorena tim ugovorom o radu.

Kako se i ove odredbe imaju tumačiti in favorem laboratores, ima tumačenja da ustupljeni radnik kod povezanog društva može primati veću plaću od one koja je određena ugovorom o radu s matičnim poslodavcem, ali ne i manju plaću. Iznimka postoji i od ovog pravila, a to je ako radnik u sporazumu o ustupanju pristane na manju plaću koju će mu isplaćivati povezano društvo kojem je radnik ustupljen. Jasno manja plaća egzistirala bi samo za vrijeme trajanja ustupanja.

 

4. U pogledu otkaza ugovora o radu ustupljenog radnika, prevladava mišljenje kako to mogu samo matični poslodavac i radnik, a ne i povezano društvo.

 

Izvor: časopis Radno pravo

 

Nadam se da će pomoći

[Skrky]

Prenosim još jedan odgovor Ministarstva, vezano uz sankcije za poslodavca:

 

Poštovani,

 

Postupanje radnika protivno odredbi članka 10. stavka 3. Zakona o radu sankcionirano je kao jedan od najtežih prekršaja poslodavca.

 

Inspekcija rada koja u okviru svoga djelovanja nadzire pravilnosti u radu poslodavaca, djeluje okviru Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. Stoga radnik, ukoliko ima saznanja da je poslodavac počinio prekršaj sankcioniran Zakonom o radu, o tome može obavijestiti Inspektorat rada u Zagrebu, Petračićeva 4, tel: 01/3696 486 ili putem Područnih jedinica, čije adrese možete pronaći na internetskoj stranici ovoga Ministarstva (www.mrms.hr).