Jump to content

zao

Korisnik
  • Broj objava

    217
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je zao objavio

  1. HAKOM, kao i sve ostale agencije specijalizirane za neko područje je najveće zlo u cijeloj priči. To bi bilo isto kao da davatelj poštanske usluge sam sebe sankcionira (jer radi nezakonito).
  2. Prema čl.56. st.2. t.3. ZPU-a, davatelj poštanskih usluga odgovara u slučaju kad nije obavio uslugu ili uslugu nije obavio u cijelosti. Međutim, prema čl.56. st.4. ZPU-a, davatelj poštanskih usluga ne odgovara u slučaju kad nije obavio uslugu ili uslugu nije obavio u cijelosti (radi se o zadnjoj rečenici tog četvrtog stavka). E sad, ne trebam ni govoriti da se Hrvatska pošta poziva na STAVAK ČETVRTI tog članka 56. ZPU-a, a ja pozivam nekoga da mi objasni KAKO JE OVO MOGUĆE?!
  3. Hvala na objašnjenju.....treba čitati cijeli članak a ne samo dio članka.......pa da se zaključi da je davatelj poštanske usluge odgovoran za "kikiriki", a nije odgovoran za sve ostalo... Prema ovakvom zakonu (ZPU) davatelj poštanske usluge može svoje "usluge" obavljati i nezakonito, a jedina naknada oštećenom korisniku takvih usluga je naknada cijene poštanske usluge.... ? Je li postoji kakva inspekcija kojoj bi prijavio NAMJERNO NEZAKONITO OBAVLJANJE POŠTANSKE USLUGE, možda upravna? Osim toga, namjeravam podnijeti zahtjev za ocjenom zakonitosti čl.56. st.4. ZPU-a Visokom upravnom sudu, jer to bi sve imalo smisla ako se dogodi izvanredna okolnost (potres, poplava, rat isl.), ali ako je jedini odgovoran davatelj poštanske usluge (što bi trebao dokazivati oštećenik) onda bi se šteta trebala priznati i nadoknaditi.
  4. Samo da ne bude zabune, ja ću prvi ustati da sve informacije i podaci budu svima dostupni, ali u praksi se događa to da kad se nekoj inspekciji prijavi neka nezakonitost, i kad ta inspekcija "preko neke stvari" obavi inspekcijski nadzor (nikad u zakonskom roku), onda gotovo uvijek ta inspekcija ne želi objaviti zapisnik niti nalaz inspekcijskog nadzora, pravdajući se inspekcijskom tajnom, ali prema kome - prema osobi koja ju je upozorila na nezakonitosti i zbog koje je obavljen inspekcijski nadzor.... Ali zato suradnja sa drugim inspekcijama je u "punom zamahu" i oni dijele "bratski" sve moguće informacije.... Zato je jedina šansa tužba Upravnom sudu kojem po sili zakona inspekcija mora dostaviti cjelokupne spise predmeta, odnosno sve informacije...
  5. Jedna inspekcija je dostavila drugoj inspekciji presudu Upravnog suda glede postupanja javnog tijela kojeg sam prijavio objema inspekcijama, ali ne u isto vrijeme, Naime, prvo sam vodio sudski postupak protiv jedne inspekcije (zbog nepostupanja prema navedenom javnom tijelu), a nakon sudske presude tužio sam drugu inspekciju. (zbog njezinog nepostupanja prema istom javnom tijelu). Je li imala pravo "prva" inspekcija (nazovimo je tako) dostavljati sudsku presudu toj "drugoj" inspekciji (druga inspekcija je poslala zahtjev prvoj inspekciji za dostavom sudske odluke)?
  6. Mogu li od Upravnog suda zahtijevati donošenje presude zbog ogluhe budući da je tuženik dostavio odgovor na moju tužbu izvan propisanog roka od 30 dana, kao što bi to bilo moguće u parničnom postupku, sukladno čl.331 b ZPP-a? NAPOMENA: da sam kojim slučajem ja zakasnio s podnošenjem tužbe jedan jedini dan, Upravni sud bi ni odbacio tužbu "bez razmišljanja"....
  7. Bazna stanica na krovu zgrade

    Da ne gubite vrijeme, podnesite zahtjev i službeniku za informiranje toga operatera (ako ga imaju) osim zahtjeva samom operateru. Zivkajte ih telefonom ili još bolje otiđite do njih (ako ste u mogućnosti) I DOSAĐUJTE IIM (radi odgovora)
  8. Bazna stanica na krovu zgrade

    Odgovor trebate dobiti u roku od 15 dana, ako ga ne dobijete obratite se i Povjereniku za informiranje i "prostudirajte" Zakon o pravu na pristup informacijama. Odmah da Vam kažem da ne očekivate previše od tog Povjerenika, ali je zato tu Upravni sud. Sretno... https://www.zakon.hr/z/126/Zakon-o-pravu-na-pristup-informacijama
  9. Hvala na informaciji. Dakle, proceduralno ih ne mogu osporavati, ali šta je sa suštinom? To što se presuda objavljuje javno, ne znači da "javnost koja nije nazočila objavljivanju" može tek-tako dobiti uvid u nečiju presudu. NAPOMENA: gotovo sam siguran da "moj" Upravni sud ne objavljuje svoje presude na internetu.
  10. U odnosu na čl.26. - 29. ZUP-a, pravna pomoć se može zatražiti samo o SAZNANJIMA (nekog drugog javnog tijela) o činjenicama, ispravama, podacima ili drugim dokazima, pa budući da je pravo procedura - to znači da se ne može tražiti dostavljanje samih činjenica, isprava, podataka ili drugih dokaza, a upravo to je u mom predmetu zatražila tzv. druga inspekcija (protiv koje sada vodim spor), naime, njen zahtjev je glasio ZAHTJEV ZA DOSTAVU PODATAKA. Dakle, budući da druga inspekcija uopće nije zatražila pravnu pomoć od prve inspekcije, dostavljanje presude Upravnog suda (prve inspekcije) je nezakonito, naravno po mom laičkom mišljenju, jer ja nisam pravnik? Druga stvar, to što obje inspekcije postupaju u ime Republike Hrvatske I JEST NAJVEĆI PROBLEM, jer su upravo (takve) inspekcije LEGLO KORUPCIJE I NEZAKONITIH POSTUPANJA....
  11. Gdje to piše da se presude objavljuju javno, u svim (mojim) presudama (na Upravnom sudu) piše "u ime Republike Hrvatske", a nigdje ne piše "javno" (da se presude objavljuju ili donose)? Inzistiram na tome da to treba pisati, jer puno puta sam doživio da mi se sud "s visoka" obraća da ono što nije napisano - da to za sud ne postoji. Druga stvar: ako je ta javnost toliko uključena, mogu li ja dovesti novinare na svoja ročišta pri Upravnom sudu i uključiti kamere, jer ono što tamo doživljavam, to je za "Muppet show"...?
  12. Hvala na odgovoru, ali nije li druga inspekcija prvo trebala dokazati postojanje pravnog interesa (da je išla preko Upravnog suda)? Odnosno, u konkretnom slučaju, nije li dostavljanje sudske presude nekome tko nije stranka u postupku kršenje neke odredbe, nekog zakona?
  13. Koji sud je nadređen VUS-u, mogu li se žaliti eventualno njima? Ili mi preostaje jedino ustavna tužba?
  14. Zbog kršenja članka 5. stavka 5. sudskog poslovnika od strane jednog suca i Predsjednika Upravnog suda uputio sam predstavku Visokom upravnom sudu (VUS) od koga sam dobio odbijenicu u formi obavještenja. Trebam li podnijeti žalbu VUS-u kojom tražim donošenje rješenja kao pravno valjanog dokumenta, a onda kome se dalje mogu žaliti i prema kojem zakonu? Vrhovnom sudu, Ustavnom sudu....?
  15. Podnio sam tužbu protiv jednog Ministarstva iz dva razloga: prvi razlog je taj šta više od godinu dana nisi postupili prema mojoj predstavci, a drugi razlog je taj šta sam tražio donošenje rješenja u istoj pravnoj stvari. Zatim je Ministarstvo (vjerojatno zbog moje tužbe Upravnom sudu) donijelo obavještenje kojim je odbilo moju predstavku, a kad sam ja zatražio donošenje rješenja, Ministarstvo se pozvalo na to da je cijeli spis predmeta na Upravnom sudu. Šta mi je dalje činiti, trebam li proširivati tužbu (kad u ZUS-u nema mogućnosti za promijenitii tužbu) ili je dovoljno da jednim podneskom upoznam Upravni sud sa novim činjenicama u ovom predmetu?
  16. Žalba je protiv obavještenja taknika VUS-a, koji je na taj način odgovorio na moju predstavku. Sad me zanima mogu ližalbom tražiti donošenje RJEŠENJA?
  17. Mora li Povjerenstvo za reklamacija potrošača donijeti odluku, ili rješenje, umjesto što mi na moje prigovore stalno šalje obavještenja? Mogu li pobijati takvo obavještenje na Upravnom sudu?
  18. Šta drugo očekivati kad ih financira to isto javno tijelo, iako dvoje njih troje u povjerenstvu nisu djelatnici povjerenstva. Radi li se tu (i) o sukobu interesa?
  19. Hvala na odgovoru, ta Povjerenstva, kao i regulatorne Agencije su osnovane da bi, po mom mišljenju, otežavali pristup sudu korisnicima javnih usluga.
  20. zastara za mjesečnu ratu za otplatu stana?

    Hvala na javljanju, Mislim da se radi o ratama za otkup stana, koji je u vlasništvu javnog tijela (ne radi se o meni). A kakva je razlika?
  21. Ako postoji zastara za mjesečne rate otplata za stan, molim nekoga da mi javi koji je rok za zastaru i prema kojem članku (kojeg zakona) je to propisano.
  22. Onda rok (od tri dana) kojeg mu je sudac odredio za dostavlljanje punomoći ne znači ništa, jer odvjetnik može dostaviti punomoć kad odluči da njegovi postupci imaju pravni učinak, S TIM DA ON, ODVJETNIK BIRA TAJ TRENUTAK?! Mogu li ja istu (sličnu) stvar napraviti na sljedećem ročištu ako odbijem dati osobnu iskaznicu na uvid sudu, pa je onda predočiti tek kad "zagusti"?! Nije li to nepoštivanje suda?
  23. Suprotna strana (odvjetnik) je prekoračila rok od tri dana koje je imala za dostavu punomoći, budući da se na ročištu pri Upravnom sudu pojavila bez punomoći. Koje su zakonske posljedice za prekoračenje tog roka (suprotna strana je punomoć dostavila nakon šest dana), a na što ju je upozorio sudac na samom ročištu (to je ušlo i u zapisnik)? Osim toga, odgovor na moju tužbu je potpisao drugi odvjetnik, pa je pitanje trebam li tražiti dokaz i njegove punomoći - jer ako taj dugi odvjetnik nije imao punomoć, moja tužba je trebala biti usvojena?
  24. To šta suprotna strana nije dostavila punomoć. Budući da punomoć nije dostavila u zakonskom roku niti nakon tog ročišta, zašto bi onda mogla poduzimati pravne radnje na sljedećem ročištu?
×