Jump to content

zao

Korisnik
  • Broj objava

    167
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

Sve što je zao objavio

  1. Ako postavljam pitanja koja nemaju veze sa predmetom, neka me slobodno prekine. Ali da NA RASPRAVI ne mogu postavljati pitanja suprotnoj strani..... to je malo bolesno (po mom razmišljanju). Kao da se ta suprotna nema cijeli arsenal "odgovora" u stlu: to pitanje nije mjerodavno za tijek rasprave ili o tom pitanju sam se već očitovao (isl)....
  2. Piše li negdje u Zakonu (ZUP-u ili ZUS-u) da je zabranjeno postavljati pitanja suprotnoj strani (ja to nisam uspio naći u Zakonu)? Sudac me upozorio da mogu iznositi dokaze i činjenice i raspravljati o njima, ali da ne mogu postavljati pitanja (suprotnoj strani)?! Ne znam jesam li pogriješio što nisam inzistirao na pravu na postavljanje pitanja, pa se preko Legalisa spremam "za sljedeći put".....
  3. Ok, onda postavljam pitanje šta znači "rasprava", odnosno šta to znači "raspravljati"? Ne mogu postavljati pitanja suprotnoj strani jer u čl 37 - 39. ZUS-a ne piše da na raspravi mogu postavljati pitanja suprotnoj strani? NIJE LI SVE TO SKUPA MALO BOLESNO I JESMO LI SAMI KRIVI KAD IM TO SVE DOPUŠTAMO?
  4. Ok, gdje to piše da je kod Zakona koji reguliraju postupak (proceduru) dozvoljeno činiti samo ono šta je propisano?
  5. Ok, ako ja ipak postavim pitanje na ročištu pri Upravnom sudu,KOJI SAM ZAKON PEEKRŠIO (KOJI ČLANAK, KOJEG ZAKONA)?! ......Ako će u Zakonu pisati šta je sve dozvoljeno činiti (umjesto što je zabranjeno), onda će Zakoni imati jedno 100 puta više članaka?!
  6. Ni u ZPP-u (čl. 219. - 226.) ne piše da se ne smiju postavljati pitanja suprotnoj strani. Inače, na samom ročištu sudac mi je napomenuo kako bi bilo dozvoljeno postavljati pitanja na Općinskom sudu, ali kako je u mom slučaju spor pri Upravnom sudu i to protiv tijela javne vlasti, da onda nije dozvoljeno postavljati pitanja. Znači li to sve da san zakinut u svojim pravima (na postavljanje pitanja suprotnoj strani)?
  7. Hvala na odgovoru, ali GDJE TO PIŠE, odnosno, u kojem članku i kojeg Zakona PIŠE da ne smijem postavljati pitanja suprotnoj strani na ročištu pri Upravnom,sudu. Valjda se sve temelji na PISANIM PRAVILIMA, a ono šta nije napisano - za Sud ne bi smjelo ni postojati?!
  8. predmet upravnog spora

    Ja sam inicirao pokretanje inspekcijskog nadzora radi nezakonitih postupanja javnog tijela u odnosu na moju zgradu.
  9. Prema čl.22. st.2. t.3. Zakona o upravnim.sporovima tužbom pri Upravnom sudu se može tražiti postupanje tuženika prema zakonskim propisima, na što sam se ja pozvao u svojoj tužbi.Ali pritom ja nisam htio osporavati tuženikovo drugostupanjsko rješenje, na što me je upozorio sudac na samom ročištu (da ako ne osporim to rješenje, da će mi u tom slučaju tužba biti odbačena). Na moje pitanje, gdje to PIŠE da sam obvezan prije pozivanja na čl. 22. st.2.t.3. ZUS-a osporavati tuženikovo rješenje, sudac mi je odgovorio da se to podrazumijeva, nakon čega mi je odbacio tužbu (u zapisniku sa ročišta). Prije primitka presude i žalbe Visokom upravnom sudu zanimalo bi me mišljenje ostalih forumaša.
  10. predmet upravnog spora

    O kojoj odluci govorite? Ja nisam podnio tužbu protiv neke odluke, nego tražim da Sud izvrši uvid u rezultate inspekcijskog nadzora tuženika, odnosno tražim da Sud prisili tuženika da postupi prema zakonskim propisima (čl.26. st.6. ZIR-a), sve sukladno čl.22. st.2. t.3. ZUS-a.
  11. predmet upravnog spora

    Prema čl.26. st,6. Zakona o inspektoratu rada tuženik je dužan podatke vezane za inspekcijski nadzor predati Sudu, a ja sam to tražio tužbom Upravnom sudu, sukladno čl.22. st.2. t.3. Zakna o upravnim sporovima koji mi, po mom mišljenju daje takvu mogućnost, BEZ toga da osporavam tuženikova rješenja. Ja se držim doslovce PISANIH zakonskih propisa, a ono šta nije napisano to za Sud ne bi trebalo postojati, zar ne?
  12. predmet upravnog spora

    Pitaću Vas isto ono šta sam pitao suca: TO ŠTA VI GOVORITE, GDJE TO PIŠE U ZUS-u (ILI U ZUP-u)? Nasuprot tome, ovo "moje" piše u čl.22. st.2. t.3. ZUS-a, da se tužbom može tražiti postupanje tuženika prema zakonskim propisima. Naime, u čl.22. ZUS-a stoji da se tužbom Upravnom sudu MOŽE (NAGLAŠAVAM: MOŽE) tražiti četiri stvari (točke 1, 2, 3 i 4), dakle nigdje ne piše da je točka 1 (čl.22. st.2. ZUS-a), odnosno traženje poništavanja pojedinačne odluke tuženika nekakav preduvjet za traženje postupanja tuženika prema zakonskim propisima. U svojoj tužbi ja nisam osporavao ni prvostupanjsko, ni drugostupanjsko rješenje tuženika, ja samo tražim postupanje tuženika prema zakonskim propisima (sukladno čl.22. st.2. t.3. ZUS-a). Možda bi Vam pomoglo da objasnim ukratko suštinu stvari. Ja sam od tuženika tražio uvid u spise predmeta, a on se skriva iza inspekcijske tajne, koju može otkriti samo Sudu. E pa sad, oni mene prisiljavaju da osporavam rješenje tuženika kojim se on "sasvim zakonito" skriva iza pojma inspekcijska tajna, da bi mi onda odbacili zahtjev da tuženik dostavi Sudu te podatke (rezultate inspekcijskog nadzora). Zato ja inzistiram na onim zakonskim propisima koji meni daju pravo da tužbom tražim postupanje tuženika prema zakonskim propisima. JER ZAŠTO BI JA MORAO VODITI DVA POSTUPKA, OSPORAVATI RJEŠENJE TUŽENIKA (GDJE VRLO LAKO MOGU IZGUBITI SPOR, JER TUŽENIK IMA UPORIŠTE U ZAKONU), PA TEK ONDA U SLUČAJU USPJEHA U TOM SPORU TRAŽITI POSTUPANJE TUŽENIKA PO ZAKONSKIM PROPISIMA, KAD MI ZAKON DAJE DIREKTNU MOGUĆNOST DA TUŽBOM TRAŽIM POSTUPANJE TUŽENIKA PREMA ZAKONSKIM PROPISIMA?!
  13. poništenje rješenja Ministarstva gospodarstva koje, poput Upravnog suda TUMAČI ODREDBE NAVEDENOG UGOVORA ALI NE ŽELI PROVJERITI VJERODOSTOJNOST TAKVOG UGOVORA, odnosno ne želi provjeriti potpise suvlasnika moje zgrade. Suštinski se radi o tome da ja tvrdim da gubitke vode u cijevima zgrade može obračunavati (raspoređivati svakom pojedinom stanaru moje zgrade) SAMO I ISKLJUČIVO VODOVOD, a suprotna strana tvrdi da to može raditi i (privatna) firma koja nam je ugrađivala interne (pojedinačne) vodomjere.
  14. Kako Upravni sud može tumačiti odredbe Ugovora i temeljem toga donositi presudu, ako istovremeno ne želi provjeriti pravnu valjanost takvog Ugovora? Upravni sud navodi da se ništetnost ugovora (na koju se ja pozivam) dokazuje jedino na Općinskom sudu, za kojeg ja nemam ni volje, ni novaca....
  15. Pa upravo je suština u tome da Upravni sud tumači odredbe ugovora, a bez provjere vjerodostojnosti takvog ugovora (bez provjere potpisa suvlasnika). Konkretno u mom slučaju, radi se o "ugovoru o opskrbi pitkom vodom i odvodnji" koji je predstavnik moje zgrade, u ime svih stanara potpisao sa vodovodom. E sad, može li se to ipak smatrati upravnim ugovorom, jer vodovod kao javno poduzeće ima ZAKONSKU obvezu donijeti opće i tehničke uvjete za opskrbu vodom, iz čega slijedi "obveznost" potpisivanja takvog ugovora o opskrbi pitkom vodom... Znam da je ovo sve skupa nategnuto, ali jednako tako je nategnuto i to da Upravni sud može tumačiti takvi ugovor, a ne može utvrditi vjerodostojnosti takvog ugovora (čime se vraćamo na moje prvobitno pitanje).
  16. Ajmo probati "zaobilaznim" putem.... Ja sam spomenuo Upravnom sudu ništetnost takvog ugovara, očekujući da Upravni sud samo provjeri kako NE POSTOJE POTPISI SUVLASNIKA MOJE ZGRADE (kao jedne strane u tom ugovoru), nego samo potpis predsravnika stanara. Znam da je u nekim drugim slučajevima, predstavnik sranara sklopio neki ugovor, a onda smo skoro isti ugovor morali potpisivati svi ostali suvlasnici. E sad, da u žalbi (Visokom upravnom sudu) samo navedem da ne postoje potpisi suvlasnika, a da ne spominjem ništetnost? Hoće li Visoki upravni sud. reagirati na to? Jer, postavlja se pitanje, ŠTA JE TO ČINJENICA U UPRAVNOM SPORU, odnosno ima li pravo Upravni sud provjeriti vjerodostojnost nekog dokumenta, makar se radilo o NEUPRAVNOM ugovoru, o kojem nije nadležan odlučivati. Podsjećam da je na temelju tumačenja takvog ugovora Upravni sud donio po mene negativnu presudu.
  17. Isto tako fizička i pravna osoba mogu sklopiti upravni ugovor, pa da bude u nadležnosti Upravnog suda. A u pravu je sve moguće...
  18. Ovo je mišljenje Ministarstva uprave RH ZUP predviđa sklapanje upravnog ugovora između javnopravnog tijela i stranke radi izvršenja prava i obveza utvrđenih u rješenju kojim je riješena upravna stvar (upravni akt). Takav ugovor može se sklopiti samo ako je to izričito propisano posebnim zakonom, a ne izravno na temelju ZUP-a. Jedna od ugovornih strana mora biti javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje radi čijeg izvršenja se sklapa upravni ugovor. Druga ugovorna strana može biti fizička ili pravna osoba, tijelo državne uprave ili drugo tijelo koje nema pravnu osobnost, njihova područna jedinica ili skupina osoba povezanih zajedničkim interesom, ako može biti nositelj prava odnosno obveza o kojima se rješava. https://uprava.gov.hr/print.aspx?id=13449&url=print U mom slučaju je Ugovor potpisan između predstavnika stanara moje zgrade i Vodovoda (o oskrbi pitKom vodom i odvodnji). Je li to upravni ugovor, svi znamo kako je pravo "rastezljivo"....
  19. Radi se o ugovoru koju je potpisao predstavnik stanara sa javnim poduzećem, je li to onda upravni ugovor? A čisto teoretski, znači li to da ako se neka "isprava" napiše na toaletnom papiru, da je Upravni sud mora uzeti kao činjenicu u sporu?
  20. Koliko potpisa treba skupiti predstavnik stanara zgrade za ugradnju video nadzora? Radi li se o običnoj većini, 50 % plus jedan potpis ili je potrebno više potpisa?
  21. potpisi za ugradnju video nadzora

    ....ali, mijenja li se išta sa ovim novim zakonom o zaštiti osobnih podataka, od svibnja 2018.?
  22. potpisi za ugradnju video nadzora

    hvala na odgovoru
  23. Hvala na informaciji, službena bilješka je propisana čl.57. i čl.133. Sudskog poslovnika i tamo stoji da se piše onda kad ne treba sastavljati zapisnik. U mom slučaju ja bih trebao vjerovati da je sudac ISTOG DANA napisao zapisnik i službenu bilješku(?!), jer sam siguran da je službenu bilješku napisao TEK NAKON MOJE PREDSTAVKE PREDSJEDNIKU UPRAVNOG SUDA radi neuručenja zapisnika na samom ročištu. Dotični sudac se odbio očitovati na tu moju predstavku na način da je izjavio kako sam ja napustio sudnicu bez potpisivanja zapisnika, DAKLE BEZ RIJEČI O NEURUČIVANJU ZAPISNIKA NA SAMOM ROČIŠTU, pa sad čekam njegovo drugo očitovanje na moju ponovljenu predstavku (Predsjedniku Upravnog suda)...
  24. Može li se službena zabilješka napisati rukom (običnim rukopisom) i bez klasifikacijske oznake i urudžbenog broja, samo sa potpisom suca? Osim toga, u mom konkretnom primjeru službena zabilješka je dopisana na suprotnoj stranici punomoći suprotne strane u sudskom postupku, tamo gdje je javni bilježnik ovjerio vjerodostojnost te punomoći - jer je tamo bilo praznog mjesta za dopisivanje? Inače, ovo pitanje (službene zabilješke) se nastavlja na moju temu koju sam objavio pod naslovom "sudac zaključio raspravu, a nije mi dao zapisnik". Naime, nakon što sam se zbog toga žalio Predsjedniku Upravnog suda, dotični sudac se pismeno očitovao da sam odbio potpisati zapisnik bez obrazloženja, o čemu je on sastavio predmetnu službenu zabilješku. Službena zabilješka datira od datuma održavanja ročišta, odnosno od datuma kad mi je dotični sudac odbio dati zapisnik, ali bez klasifikacijske oznake i urudžbenog broja mogla je biti napisana BILO KADA.
×