marijeta

Krivo!Nema pravo na puni go ako mu radni odnos prestaje prije 1.srpnja-samo na razmjeran dio.Blesankovićka dobro ste mislili pogledajte čl.43 zor-a.

Moco,ne radi se ovde o nikakvom prislinom ustegnuću niti čl.88 kako je naveo Ude tj.nema to veze s tim.Ovdje se radi o čl.87 tj.zabrani prijeboja poslodavčevog potraživanja prema vama.Poslodavac da bi svoje potraživanje prema radniku( najčešće naknada neke štete) prebio s radnikovom plaćom tj.njenim dijelom potrebna mu je pisana suglasnost radnika.Zato on od vas traži da potpišete tu suglasnost jer bez nje on vam ne smije ništa odbiti od plaće tj. i da ste zaista krivi i da to ne poričete ali npr.odbijete potpisati suglasnost on vam ne smije ništa svojevoljno skinuti s plaće. U slučaju da vam bez vaše izričite suglasnosti odbije od plaće određeni iznos radi naknade štete ili bilo kakvog drugog potraživanja,tad čini prekršaj za koji je predviđena kazna od 61.000-100.000 kn. Što se tiče iznosa,može vam skinuti onoliko koliko se pismeno dogovorite.

A o kakvom se rješenju hzmo radi?Ako ste dobili rješenje o invalidskoj mirovini zbog opće nesposobnosti za rad(samo opće ne i profesionalne)onda vam radni odnos prestaje pravomoćnošću tog rješenja bez obzira dali ste na bolovanju ili odrađujete otkazni rok.U tom slučaju bi vam radni odnos prestao pravomoćnošću tog rješenja,a ne otkazom i u tom slučaju biste imali pravo na otpremninu zbog odlaska u mirovinu.

Da praktički tako stvari stoje.Ja bih odvjetnika na vašem mjestu uzela bar da mi sastavi zahtjev za zaštitu prava na pisani otkaz ako ga dobijete u kom slučaju bi sve išlo regularnim putem ili na sadašnju situaciju( bez obzira što je rok od 15 dana od dana saznanja prošao) i ako poslodavac odgovori odlično,postupak se nastavlja.Ja bi vam savjetovala da se svakako konzultirate s nekim odvjetnikom specijaliziranim za radno pravo,ako ništa drugo bar da procijeni situaciju tj.dali da čekate pisani otkaz još neko vrijeme ili da blefirate pa podnesete zahtjev sada.Sigurno će on,na osnovu iskustva,znati konkretno procijeniti situaciju.A i može vam sastaviti tužbu ili ovršni prijedlog zbog neisplate plaće jer vam rok za tužbu zbog neisplate nije istekaotj.može se podnijeti u roku od 3 godine od dana kad vam je plaća trebala dospijeti.Zato hrabro i ne odustajte

Ma kakvi ne može se vaša prijava inspektoratu računat kao zahtjev za zaštitu prava.Zna se kome se podnosi zahtjev i ko po njemu može postupiti-isključivo i samo poslodavac. Vi ste u vašoj prijavi sve lijepo objasnili i koliko vidim naveli da niste dobili pisani otkaz.Na inspektorima je sada da izvrše nadzor i utvrde prekršaje koje je vaš poslodavac prema vama počinio.Nema vam druge nego do inspektorata prošetajte i provjerite,iz prve ruke,kako stvari stoje.

Naravno da ste dobivali i jubilarnu i božičnicu kad vam radni odnos još traje.Kako to mislite da idete u mirovinu prije isteka otkaznog roka?A tko će vam odraditi otkazni rok?Ne možete ići u mirovinu dok ste u radnom odnosu,a u radnom odnosu ste sve dok ne odradite otkazni rok tj. nakon prestanka bolovanja dužni ste ga odraditi,osim ako se ne dogovorite s poslodavcem da ga ne odradite i da vam radni odnos prestane prije.Ne možete samovoljno odlučiti da ga nećete odraditi npr. ne dolazeći na posao jer vam tad poslodavac ima pravo dati izvanredan otkaz. Što se tiće otpremnine,vjerovatno mislite na otpremninu prilikom odlaska u mirovinu koju isplaćuju oni poslodavci(uglavnom u fiksnom iznosu) koji su se na to obvezali Pravilnikom o radu ili Kolektivnim ugovorom,jer to nije njihova obveza temeljem ZOR-u.Po meni nemate pravo na tu mirovinu jer vaš radni odnos je prestao otkazom,a ne vašim odlaskom u mirovinu,osim ako se drukčije s poslodavcom ne dogovorite.

Temeljem Zor-u radnik može podnijeti zahtjev za zaštitu prava u roku od 15 dana od: 1.dostave odluke kojom mu je povrijeđeno pravo 2.od dana saznanja za povredu prava. Odluka vam nije dostavljena,ali za povredu prava ste saznali na dan usmenog otkaza ili bar na dan odjave sa hzzo i hzmo. Prema tome dobro vas je pravnik savjetovao( jer je svjestan da je prekluzivan rok od dana saznanja istekao) i u slučaju da dobijete pismenu odluku o otkazu taj rok teće od dana dostave odluke i u tom slučaju sve bi išlo glatko,ali što ako je ne dobijete.Po toj logici radnici koji nisu dobili pismenu odluku poslodavca,ne bi mogli tražiti zaštitu svojih prava-da je doista tako čemu onda dio odredbe čl.126... od dana saznanja za povredu prava... Ako dobijete pismenu odluku poslodavca-super onda znate kako postupiti,a ako ne podnesite zahtjev za zaštitu prava( blefirajte bez obzira što je rok istekao)jer nemate što izgubiti. Ja bih ga također,na vašem mjestu,pored prijave inspektoratu zbog nevraćanja r.knjižice prijavila(ako već niste) i zbog ne dostave pisanog i obrazloženog otkaza jer to također spada u najteže prekršaje poslodavca.

Usmeni otkaz nije pravovaljan otkaz tj.takav otkaz je nezakonit i ne može radni odnos prestati usmenim otkazom. Što se tiče zahtjeva za zaštitu prava vi ste promašili prekluzivan rok od 15 dana od dana saznanja za povredu prava.Jedino možete( ako ga želite tužiti) sad podnijeti poslodavcu pisani zahtjev za zaštitu prava i moliti Boga da vam odgovori,jer ako vam odgovori onda vam ponovo teće rok od 15 dana (od dana primitka njegova odgovora) za podnošenje tužbe sudu u kojoj ćete tražiti utvrđenje da radni odnos usmenim otkazom nije prestao.Al svakako angažirajte odvjetnika. Što se tiče r.knjižice pravilno ste postupili obrativši se inspektoratu jer je ne vraćanje r.knjižice težak prekršaj i može ga se novčano kazniti od 61.000-100.000 kn.Kako vam je dosad nije vratio dobrovoljno otiđite do inspektorata vidite šta je na stvari,a i dosađujte im malo to je vaše pravo. E sad ako ne želite tužiti poslodavca tj.ako samo želite doći do rad.knjižice i nekakvog pisanog traga o prestanku r.odnosa,ne znam, da probate progutati knedlu u grlu i otići do poslodavca te pokušati s njim porazgovarati ako je to moguće.Ustvari mislim da nemate što izgubiti tj.ili će se stvar riješiti ili će ostati kako je i sada tj.riješavati se drugim putem.

S obzirom da imate ugovor na određeno provjerite dali je u njemu predviđena mogućnost redovitog otkaza,jer ako nije onda vam ga poslodavac nije mogao ni dati. Iz vašeg posta ne mogu zaključiti dali vi uopće imate pismenu odluku o otkazu jer navodite da vam je poslodavac prvo rekao da vam daje otkaz,pa je zatražio da potpišete sporazumni,pa je zaprijetio izvanrednim-da se zaključiti da nemate pismenu odluku o otkazu.Ako vam je poslodavac samo rekao da vam daje otkaz,a pismenu odluku nije donio( bar je nije vama dostavio)-na taj način ne može prestati radni odnos tj.otkaz mora biti pisan. No bez obzira na gore navedeno,možete u roku od 15 dana od dana kad vam je dostavljena odluka o otkazu(ako je uopće dostavljena) ili od dana kad vas je odjavio podnijeti poslodavcu zahtjev za zaštitu prava( u kojem ćete navesti da odluku o otkazu smatrate nezakonitom,da vam je uskraćeno zakonsko pravo na otkazni rok)te ako vam poslodavac u roku od 15 dana( od dana kad je zaprimio vaš zahtjev)ništa ne odgovori ili odgovori na način koji vama ne odgovara,možete u daljnjem roku od 15 dana podnijeti tužbu sudu.Pazite,to su prekluzivni rokovi tj.rokovi na koje sud pazi po sl.dužnosti,i u slučaju da ih prekoračite gubite pravo na sud zaštitu tj.sud tužbu odbacuje.

S obzirom da ste naveli da ste dobili otkaz svojom krivnjom-najvjerovatnije se radi o otkazu uvjetovanom ponašanjem radnika u kom slučaju nemate pravo na otpremninu.

Lejla, s poslodavcem ste sklopili ugovor na određeno do povratka radnika s bolovanja i nema veze što radite na određeno duže od 4 god.jer takav ugovor nije vezan max rokom trajanja 3 godine,već traje dok se radnik ne vrati s bolovanja.Prema tome niste stekli pravo na stalno zaposlenje kako ste vi gore naveli. Ugovor na određeno može prestati redovitim otkazom samo ako je takav način prestanka predviđen u samom ugovoru( što pretpostavljam da je čim ste dobili poslovno uvjetovan otkaz).Znači vaš otkaz se tretira kao otkaz osobi zaposlenoj na određeno vrijeme. Što se tiče otkaznog roka on za vrijeme bolovanja ne teće te nastavlja ponovo teći prekidom bolovanja. I da doznake nosite poslodavcu.

FAKTIČNI RAD=rad bez valjano zasnovanog radnog odnosa Temeljem odredbi ZOR-a (38/95,54/95,65/95 i 82/01) bilo je regulirano čl.10.st.3.da ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme prestaje istekom vremena na koje je sklopljen tj.prestaje po samom zakonu-ex lege(ne treba odluka,ne treba ništa)ali tada nije bila predviđena mogućnost da u slučaju ako radnik ostane raditi nakon isteka ugovora na određeno smatra se da je sklopio ugovor na neodređeno.Okolnost da je radnik i nakon isteka takvog ugovora nastavio raditi nije utjecalo na njegov radnopravni status jer se to smatralo faktičim radom tj.radni odnos se zasniva ugovorom o radu a u takvom slučaju nije sklopljen.U to vrijeme su sudovi takve situacije u kojima je radnik nastavio raditi i nakon isteka ugovora( bez sklopljenog novog ugovora)nazivali faktičkim radom-glupo,al istinito. Međutim izmjenama Zor-a 03 detaljnije je uređen istitut ugovora na određeno i tek tada je uvedena odredba temeljem koje radnik koji ostane raditi kod poslodavca i nakon isteka ugovora na određeno smatra se da je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Ja ne znam kad ste vi dobili otkaz/odluku o prestanku radnog odnosa,ali ako ste je dobili nakon izmjena zor-a iz 03 tj.stupanja na snagu tih izmjena,onda nemam komentara jer ne vidim nikakve logike da se takav rad okarakterizira kao faktičan rad kad je odredbom čl.10.st.5 takav slučaj nastavka radnog odnosa nakon isteka na ugovora na određeno kristalno jasno uređen. Ali ne možete miješati vaš i Minin slučaj jer nemaju veze jedan s drugim.Kod vas se radi o nastavku rada nakon isteka ugovora na određeno,a kod nje o zasnivanju radnog odnosa ugovorom u kojem samo piše da se sklapa na određeno,al to"određeno" nikako nije definirano i kod nje se svakako primjenjuje odredba čl.9st.3 ZOR ( da je ne ponavljam ponovo) koja postoji tj.nije se mijenjala još od 95.

Ne vidim nikakvog razloga zašto bi se Minin slučaj mogao nazvati faktičnim radom.Kod nje se radi o zasnivanju radnom odnosa(znači postoji volja i poslodavca i radnika da se zasnuje radni odnos)ugovorom o radu u kojem,eto,samo piše da se sklapa na određeno vrijeme,a ničim nije određeno vrijeme trajanja.Znači kako bi poslodavac ako bi htio mogao raskinuti takav ugovor?Da čeka da isteče,nema što čekati jer nema što isteći tj.njegovo vrijeme trajanja nikako nije definirano.Još ako u takvom ugovoru nije predviđeno da se može redovito otkazati( što je čest slučaj kod ugovora na određeno)kako ga onda otkazati,osim naravno sporazumno i izvanrednim otkazom. U takvim situacijama u kojima su poslodavci i htjeli sklopiti ugovor na određeno s radnikom ali su to aljkavo izveli(kao u gore navedenom slučaju)spašava zakonska presumpcija sadržana u čl.9 Zor-a koja kaže: "Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen,smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme".Prema tome može u ugovoru u radu 100 puta pisati sklapa se na određeno,al ako nije definirano vrijeme trajanja-to nije ugovor na određeno. Ugovor na određeno po sili zakona prestaje istekom vremena na koje je sklopljen,u ovom slučaju to se ne može desiti zbog toga jer nema definirano vrijeme trajanja.

1 mini, ako je u ugovoru navedeno samo-ugovor se sklapa na određeno vrijeme bez određivanja roka trajanja bilo striktno datumom ili nastupom nekog događaja npr.vraćanje radnika s bolovanja,takav ugovor uopće nije ugovor na određeno vrijeme.To što u njemu samo piše ugovor se sklapa na određeno vrijeme,a vrijeme trajanja nije definirano ne daje mu karakter ugovora na određeno vrijeme jer kod ugovora na određeno vrijeme trajanja je unaprijed određeno,a to ovde nije slučaj tj. po ovom ugovoru ni radnik ni poslodavac ne znaju dokle će trajati. U ovakvom slučaju smatra se da je sklopljen ugovor na neodređeno vrijeme jer temeljem čl.9st.3 ZOR-a ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme trajanja (a ovde nije)smatra se da je sklopljen ugovor na neodređeno vrijeme.Isto tako temeljem čl.10st.5 ZOR-a ako je ugovor na određeno sklopljen protivno odredbama ovog zakona( a je-jer mu vrijeme trajanja nikako nije definirano tj.niti rokom niti događajem)smatra se da je radnik sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Znači,ovakav ugovor bez obzira što u njemu piše da se sklapa na određeno vrijeme,on to nije jer nema bitnu i najvažniju karakteristiku ugovora na određeno tj.vrijeme trajanja,već se takav ugovor temeljem zakonskih odredbi smatra ugovorom na neodređeno.

Ako u ugovoru vaše supruge nije predviđena mogućnost redovitog otkaza,onda takav otkaz ne može ni dati.Najbolje bi bilo sporazumno otkazati ugovor,al na to očito joj šefica ne bi pristala. Što se tiče izvanrednog otkaza-ne može vam supruga predati zahtjev za izvanredni otkaz( kako ste naveli)jer nije to nešto što poslodavac mora odobriti- već može samo dati izvanredni otkaz.E sad,izvanredni otkaz svakako mora obrazložiti tj.imati konkretan razlog npr.neisplata plaće( kako ste gore naveli) je dovoljan razlog za izvanredni otkaz.Kod izvanrednog otkaza nema otkaznog roka tj.radni odnos prestaje odmah,šefica joj ga nema što odobriti već samo u skladu s njim postupiti tj.zaključiti radnu knjižicu,odjaviti je s mirovinskog i zdravstvenog.A u slučaju da ne postupi u skladu s tim i počne radit probleme,zaprijetite joj inspekcijom rada,a bude li potrebe i obratite im se. P.S. U slučaju izvanrednog otkaza zbog neisplate plaće ima pravo na naknadu s hzz-a,naravno uz dokaz da plaća nije isplaćena.

Ne moraju tj. temeljem ZOV kad suvlasnik prodaje svoj suvlasnički dio ostali suvlasnici nemaju pravo prvokupa, osim ako ga nisu ugovorili,al temeljem samog zakona ne.

Evo iDR,meni su doduše prije godinu dana(al su sjećanja friška) u komisiji bili Mikšić i Knežević, pa ako ti mogu pomoć evo ti informacija iz prve ruke: -Knežević-ok,al pomalo zbunjena.Nas je pitala( a i ekipu na katu) što želimo prvo odgovarati tj.radno ili upravu.Mi smo ko iz topa odgovorili radno i nismo falili.Pitanja iz radnog su joj konkretna i zaista osnove osnova npr.:vrste otkaza,zaštita majčinstva,voli pitat udruge,ali uglavno ne ulazi previše u detalje.Upravu zna više cijepit,al nas sva sreća nije imala puno vremena.Jedino što bi ti za nju savjetovala je da je pažljivo slušaš jer ona ne postavlja odmah pitanje( bar ne nama)nego žena priča li ga priča i onda te tom pričom( u kojoj je ponekad sadržan i odgovor)uvodi u pitanje.Koncetracija treba bit na maksimumu a to je malo prenaporno.Dobar je ispitivač,al iskreno iscrpi čovika. Mikšić-odličan, meni je bio najbolji ispitivač. Jednostavan,postavlja konkretna pitanja i traži konkretan odgovor( koji se treba sastojat od jedne max dvi rečenice,a ponekad ni toliko).Ako nešto ne znaš ne muljaj nego reci da ne znaš-više cijeni to nego kad mu kandidat počne bezveze pričati.Voli pitat punomoćnike, sve vezano uz tužbu( sastav,preinaka,kumulacija tuž.zahtjeva).Izvanredne lijekove ne pita puno,samo osnove bez ulaženja u detalje.Što se tiče ovrhe pitao je rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave-od čega se sastoji i što se dešava kad se uloži prigovor,a kolegu je pitao da mu nabroji neke ovršne isprave.Al ništa previše,oko ovrhe se puno ne zamaraj. Eto držim ti fige komisija ti je super i nadam se da će sve bit uredu.

Pozdrav! Poslodavac nema,u vašem slučaju, nikakvu obvezu da vam osigura lakše radno mjesto. Jedino u slučaju da imate rješenje HZMO da kod vas postoji profesionalna nesposobnost za rad ili vam prijeti neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac bi bio dužan osigurati vam( naravno ako je u mogućnosti- ne da nekog potjera s lakšeg radnog mjesta da biste vi radili)radno mjesto prilagođeno vašim mogućnostima. Pošto vi to ništa nemate,a posebno bi istakla da imate sklopljen ugovor na određeno( znači prestaje istekom vremena za koje je sklopljen-imali vi rješenje hzmo ili ne) niste u poziciji da pred poslodavcem išta inzistirate, jer vam se lako može desiti da vam ugovor na određeno ne produži. Savjetovala bi vam da na tom razgovoru pokušate na fin i pristojan način zamoliti da vam omogući obavljanje nekog drugog posla dok problemi vezani uz bolest ne prođu,ali ponavljam nemate što inzistirati i tražiti jer pored toga što nemate nikakvo rj.hzmo,imate, što vas svakako dovodi u podređenu situaciju, ugovor na određeno.

Pravo na naknadu troškova prijevoza nije obveza poslodavca regulirana ZOR-om već samo mogućnost koja je uređena Kol.ugovorima i Pravilnicima o radu.Pogledajte što piše u vašem Pravilniku o radu tj. kako i kada se isplaćuje naknada za prijevoz. Po meni pravo na naknadu prijevoza nema( bez obzira što radnik ne radi za vrijeme otkaznog roka voljom poslodavca)jer se radi o isplati jednog stvarnog troška tj. isplaćuje se samo onim radnicima koji zaista dolaze i odlaze na posao.Nema smisla da se isplaćuje nekome tko stoji doma. Odredba čl.120 koju vi spominjete u dijelu .. i sva druga prava radnika-se odnosi pored naknada plaće na npr. jubilarne nagrade, božičnice,ali ne i na troškove prijevoza jer, jednostavno rečeno, prijevoza ni nema.

Može li vam potpisivanje Anexa kako naškoditi, ne znam, vidjet ćete tek kad vam ga poslodavac ponudi.Ne morate ga odmah potpisati, dobro ga proučite pa odlučite. Po ovoj vašoj priči,vjerovatno će se odnositi samo na iznos plaća za određeni vremenski period tj.kako ste naveli dok se ne pokrene proizvodnja. Sasvim sigurno je i vašem poslodavcu u interesu da se izvuče iz tog kupusa u koji se uvukao svojim neiskustvom ( kako ste naveli),a biće da je mlad i nadobudan pa bih mu poraz još teže pao ne ego. Ne bi bilo dobro da Anex ako se i odnosi na isplatu min.plaće bude vremenski nedefiniran tj.ne ograničen konkretnim rokom primjene npr.3 mjeseca,jer ako u njemu piše da će se primjenjivati do pokretanja proizvodnje-to je poprilično nedefiniran period tj. može on nju ne pokrenuti još mjesecima a onda otići u stečaj.Zato bi bilo dobro da bude konkretno ograničeno vrijeme njegove primjene.

A što tu poslodavac može učiniti a da nije njemu na štetu? I da se dogovore kako ste vi prije predložili i isplaćuje njenu plaću na mužev račun, neće je to spasit od ovrhe.Poslodavac kad dobije rj.o ovrsi on po njemu mora postupiti, neće valjda reći: Nema plaće isplaćujem je mužu.Ma dajte, sve i da poslodavac na to pristane( u što čisto sumnjam) na mužev račun bi dolazio dio plaće izuzet od ovrhe. Razmislite, da je to tako jednostavno ko to ne bi koristio, ovrhe bi postale neprovedive.Al bi zato svaki radnik tlačio poslodavca da mu plaću isplaćuje na mužev, babin, didin ili čiji već račun.

Pozdrav, što se tiče neisplate plaće tražite od poslodavca ispravu o obračunu neisplaćenih plaća koja mora biti pečaćena i potpisana.Ako vam je ne da obratite se inspekciji rada jer nedavanje te isprave spada u teže prekršaje poslodavca i može ga se novčano kazniti od 61.000-100.000 kn, tako da čisto sumnjam da vam je neće dati.Isprava o obračunu plaće je ovršna isprava te vam na osnovu nju odvjetnik sastavlja ovršni prijedlog bilježnik ovjerava i sa tim idete na banku na kojoj poslodavac ima račun da vam isplati dugovanje.I to sve možete napraviti u zastarnom roku od 3 godine od dospjelosti plaće, što znači da nije žurba. Pošto se iz vašeg pitanja da zaključiti da biste vi najradije otišli iz te firme, ali naravno s otpremninom,možda da se ipak, prije poduzimanja drastičnijih koraka, pokušati nagoditi s poslodavcem.Popričajte s njim, recite da biste vi otišli kao tehnološki višak uz ugovorenu otpremninu, pa ćete vidjeti. Vjerujte nisu svi poslovno uvjetovani otkazi isključivo volja poslodavaca, ja sam ih u bivšoj firmi napisala preko 100 koji su bili isključivo volja radnika.A i poslodavcima je tako lakše da se ljudi dobrovoljno javljaju nego da ih moraju tjerati.Probajte, nemate što izgubiti, a možda vas odgovor poslodavca razveseli. A što se tiče Anexa ugovora, nemojte ga potpisati jer vi tu i tako( bar sam ja to zaključila)ne želite ostati raditi,pa vam je onda svejedno tj. ili će poslodavac pristat na poslovno uvjetovan otkaz ili će izmislit razlog pa vam ga dat.

Nema na čemu, svakako prvo s kolačićima

Da isključivo privatna tužba, al vjerujte mi probajte se s njima pokušati bilo kako nagoditi mimo suda da se to ne otegne bezpotrebnim razvlačenjem po sudu. Znači svakako prvo fino vidite što vam nude jer obično oni(bar u slučaju Upravitelja moje zgrade) popuste kad vide da ste uporni.To s medijima svakako zaprijetite ako ne bude išlo na fino.A to što se stanari sa prvih katova bune to je svugdi ista priča kao da krov nije njihov nisu svjesni da će prokapiti i onome ispod vas, kao i onome ispod njega ako se ne sanira jer voda je vrag.Samo vi hrabro, nedajte se

Pozdra Syrena, imala sam problem jako sličan vašem nije da se u stanu moglo plivati,al skoro. Po meni je odgovorna tvrtka za upravljanje koja je krov tako "dobro" sanirala da je,kako kažete, kroz 15 dana nastao kaos.Osiguravajuća kuća nema ništa s tim jer koliko znam kod osiguranja zgrada temeljem uredbe o održavanju zgrada ne radi se o osiguranju pojedinih stanova već o osiguranju zajedničkih dijelova zgrada( podrum,temelji, fasada..) i najčešće se osiguravaju od požara, eksplozija.. Ja bi se na vašem mjesto obratila Upravitelju da hitno sanira krov i nadoknadi štetu koja je nastala u vašem stanu jer ćete ga u protivnom tužiti. Znam da ćete naknadu štete u novcu teško dobrovoljno od Upravitelja izvući, al probajte možete se i pokušati dogovoriti na drugi način npr. da umjesto novčane naknade nećete plaćati pričuvu neko vrijeme u toj vrijednosti.