ivonjska

Ima li netko sudsku praksu u kojoj stoji otprilike ovo: "Radnici se mogu odreći svojeg potraživanja prekovremenog (i noćnog)rada na isti način kako se mogu odreći svih ostalih materijalnih prava iz radnog odnosa – isključivo nakon dospjelosti, izričito i u pisanom obliku. Odricanje od ovih prava nije moguće učiniti unaprijed i prešutno, a isto tako činjenica da radnici nisu svoja prava tražili odmah, ne može značiti da su se time odrekli svojeg prava." Hvala.

Grizla bi me savjest kad se ne bih javio. Floki je pomogao i meni. Hvala Floki.

Posljednjih nekoliko dana ne mogu otvoriti web stranice Registra poslovnih subjekata pri trgovačkim sudovima. Možete li vi? Da li je greška samo kod mene? https://sudreg.pravosudje.hr/Sudreg/index.jsp

Zakon o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu (NN 60/08)ne primjenjuje se na cestovni prijevoz: a) vozilima kojima se obavlja javni linijski prijevoz putnika na linijama ukupne udaljenosti do 50 km Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestalju važiti: – odredbe članaka 235., 236., 237. i 238. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine«, br. 105/04. i 142/06.), (kojima se regulira trajanje upravljanja motornim vozilom) – Pravilnik o ukupnom trajanju vremena upravljanja vozilom, o odmorima vozača i vođenju evidencije rada i odmora vozača (»Narodne novine«, br. 87/05.). Pitanje: kojim propisima se regulira trajanje upravljanja motornim vozilom vozača koji obavljaju javni linijski prijevoz putnika na linijama ukupne udaljenosti do 50 km???

Nisu problem ni zakoni ni poslodavci. Mi smo problem!, jer nismo solidarni, jer nemamo hrabrosti, jer smo se uvukli u mišju rupu. Imam nešto iskustva, pa kad ti zatreba javi se na PP. Imam čak i konkretnih primjera gdje su poslodavci izabrali radničko vijeće, pa su s tako lažiranim izborima doveli u zabludu tijela državne uprave (npr.: radi dobivanja odobrenja za noćni rad žena). I nikome ništa, a svi znaju i svi šute. Čak je država poslodavcu dala poticajna sredstva... "Dok naš brod tone, tone, a zvona zvone, pjevamo mi..." A da nije smo kod nas loše po pitanju solidarnosti, zajedništva i položaja radnika govori i dio e-mail poruke koju šalju ameri: "Together, we can bring back the American Dream for America's workers."

Nije da sam zagovornik takvog postupanja ali u praksi to ide ovako: Kaže, u četiri oka, Frane: "Čuj Stipe, crkla nam je mašina pa si ti od sutra na godišnjem, a kad je popravimo zvat ćemo te". I ode Stipe na godišnji i kroz par dana dobije poštom na kućnu adresu izvanredni otkaz jer nije dolazio na posao. To se u pravilu događa i prodavačicama po buticima i manjim trgovinama. Dakle ja jesam za to da se 15 dana ranije izda pisano rješenje o korištewnju godišnjeg odmora u kojem piše koliko dana GO traje i kojega dana radnik ponovno započinje s radom ali... praksa je nešto sasvim drugo.

Tako bi trebalo biti ali u praksi najčešće nije... Baš tražim, pa ne mogu naći gdje to piše da poslodavac mora donijeti odluku u "pismenom" obliku...Nešto kao "Članak 118. (1) Otkaz mora imati pisani oblik." Ima nešto u ovome, ali nekao opet nije izrjekom "pismeno": Članak 152. (1) Prije donošenja odluke važne za položaj radnika, poslodavac se mora sa radničkim vijećem savjetovati o namjeravanoj odluci……. Važnim odlukama iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito odluke o:….. – planu godišnjih odmora,

Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima Članak 54. (1) Radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva dijela. (2) Ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima, prvi dio u trajanju od najmanje dvanaest radnih dana neprekidno, mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor. (3) Drugi dio godišnjeg odmora radnik mora koristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine.

Piše u: „Zakon o Radu“ stranice 187. – 188.; Vera Babić, Viktor Gotovac, Dušanka Marinković Drača, Marinko Učur; u izdanju TIMpress, Zagreb 2003. Isto navodi u svojim odgovorima pravnik na mojposao.

Fiziko tvoj slučaj (ne samo tvoj) je opisan kada još nisu ni sanjali o računalima internetu i forumima: "Radnik i kapitalist Pravno, oni su jednaki, ali ekonomski, radnik je sluga kapitalista... tako što radnik prodaje sebe i svoju radnu snagu na određeno vrijeme. Radnik je u položaju sluge jer ga zastrašujuća opasnost od gladi, koja svakodnevno lebdi nad njim i njegovom obitelji, tjera da prihvati bilo koji uvjet koji mu nametne kapitalist, industrijalac, poslodavac... Radnik uvijek ima pravo napustiti svog poslodavca. No imali li on i sredstava za to? Ne! Jer on to čini kako bi sebe zatim prodao drugom poslodavcu. Na to je natjeran istom onom glađu koja ga je prisilila da sebe proda i prvom poslodavcu. Radnička je sloboda... stoga samo teoretska sloboda, kojoj nedostaje bilo koje sredstvo za njezino moguće ozbiljenje, te je tako samo izmišljena sloboda, izrečena laž. Istina je da je cijeli život radnika samo nastavak i zastrašujući niz uvjeta služenja - volonterskog sa pravnog stajališta, ali obaveznog zbog ekonomskih uzroka - uspostavljenog sa međuigrom slobode praćene glađu. Drugim riječima, to je ropstvo." Mihail Bakunjin (1814.-1876.)

Teoretičari radnog prava kažu ovako „Iako je godišnji odmor pravo radnika, to ne znači da on može sam određivati i vrijeme kada će to pravo koristiti“. Za sam raspored korištenja kažu još i ovo: „Poslodavci mogu odrediti korištenje godišnjeg odmora u dijelovima, samo po zahtjevu, odnosno uz izričiti pristanak radnika“.

Iskustva su različita. Inspekciji rada u mojoj regiji skidam kapu. Često podosim zahtijeve za provođenje inspekcijskog nadzora i mogu odgovorno tvrditi da su zaista odlični. Ali prekršajni sud je za veliki Q.....

U mom kraju (svi me znaju) inspekcija rada (ne i zaštite na radu) radi skoro pa besprijekorno. Zaista, zaista, kažem vam. Često radim s njima i gotovo da nikada nema primjedbi. No treba ipak znati napisati zahtijev za provođenje inspekcijskog nadzora, a kako nisam pravne struke tome su me poučili sami inspektori. Mlada ekipa i svi su za 5.

marija_1495 odakle Vam pomisao da se ugovor o radu ne može otkazati za vrijeme bolovanja? Da ne teče otkazni rok to bi još moglo proći ali ovo prvo.... A što se tiče privremene mjere vraćanja na posao OPREZ, pogledajte slučaj Varaždinka - Ivan Hudoletnjak!!!!

Ne potpisivanje ponuđenog novog ugovora o radu ne može biti razlog za otkaz. Ako se drugačije ne dogovorite, to bi se trebalo riješiti prema odredbama članka 121 Zakona o radu: "Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora".

Teorija je jedno, a praksa nešto drugo. Moje iskustvo s Pravilnikom o radu: Upravo se navršava dvije godine od osnivanja d.. koji od prvog dana ima više od 20 zaposlenih. Poslodavac nije imao Pravilnik sve do danas. Baš ovih dana dobili smo konačni tekst Pravilnika. Radnici su pri sklapanju ugovora potpisivali izjave da su upoznati s odredbama pravilnika, da imaju pravo na godišnji odmor sukladno Pravilniku itd, ( da sad ne idemo još na sigurnost i zaštitu na radu. U dva navrata Inspektorat je utvrdio da poslodavac nema pravilnika, dao prijavu sucu za prekršaje ali od toga ništa. Možda ni danas ne bi bilo Pravilnika da se nije promijenio vlasnik(osnivač). Novi vlasnik je sklepao Pravilnik na brzinu, a nakon savjetovanja je ispravio pogreške i sada je Pravilnik dosta dobar (mogao bi biti i bolji ali s obzirom da je to jednostrani akt….). Od sistematizacije poslova postoje samo ova radna mjesta Koordinator prometa (koeficijent 1) Vozač (k. 1 i k. 1,35) i Direktor (k.2) Imate li u firmi sindikat?

U mojoj praksi je ovako: ako se daje "regres" daje svima koji su iskoristili godišnji odmor

Evo još malo sudske prakse: "Činjenica da je tužiteljica nastavila raditi kod tuženika i nakon isteka vremena za koji je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, ne upućuje na zaključak da je između stranaka sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, jer se u konkretnom slučaju radi o ugovoru o radu na određeno vrijeme sklopljenim u skladu s posebnim zakonom, koji izričito određuje da se ugovor o radu za obavljanje poslova odgajatelja u dječjem vrtiću sklopljen na određeno vrijeme, bez javnog natječaja, može sklopiti isključivo na određeno vrijeme, najdulje 90 dana." Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1599/06-2 od 02.X.2006. (potvrđeno VSRH Revr 832/06-2 od 31.I.2007.)

Kad smo već malo skrenuli s teme, ne ide sve baš automatizmom: "Ne može se smatrati da ugovor o radu sklopljen na mjesec dana predstavlja ugovor o radu na neodređeno vrijeme samo na temelju činjenice što je poslodavac zaposleniku kontinuirano produživao ugovor o radu na određeno vrijeme u kontinuitetu dužem od 3 godine, budući je prilikom odlučivanja o takvom zahtjevu potrebno utvrditi činjenične pretpostavke koje trebaju biti ispunjene da bi takva pravna posljedica nastupila, a one su ili da je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama Zakona o radu ili ako radnik ostane raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena na koje je ugovor sklopljen." Županijski sud u Varaždinu, Gž. 957/06-2 od 29.VIII.2006.

Floki, veselim se zajedno s tobom i cestitam ti na upornosti. Ivonjska, dipl. strojni ključavničar

Možda ću biti malo grub ali moje je mišljenje sljedeće: Sjekira vam je pala u med! U vašem slučaju plaća i naziv radnog mjesta nisu na prvom mjestu. Znanje i informacije su za vas najvažniji. Naime ako ste krojačica, ako ste savladali „krojenje, plan izrade, mjerenja, ukrašavanja te po potrebi i šivanje, dogovore sa klijentima, manje nabavke, dostave, probe, izračunavanje satnica i prekovremenog, izračunavanje cijena, a ostali su mi i svi stari poslovi plus kontrola proizvoda i odgovornost za izradu“ vrijeme je da počnete razmišljati o pokretanju vlastitog biznisa. Sve ostalo je gubljenje vremena.

Stav da bi se to moglo utvrditi u sudskom postupku povodom utvrđenja nedopuštenosti samog otkaza ne smatramo opravdanim, jer će u tom postupku predmet ispitivanja biti da li su opravdani razlozi za otkaz a ne i za upozorenje. Međutim i da se sud upusti u takvom postupku u ispitivanje opravdanosti upozorenja, često zbog proteka vremena to praktički neće biti moguće. Stoga u konkretnom slučaju pravilno sud prvog stupnja utvrđuje, da se predmetnom opomenom mijenja pozicija tužitelja na način da će isti svoje ponašanje morati uskladiti sa zahtjevom opomene. Budući da je tužitelj dužan uskladiti ponašanje sa opomenom, očito je da je došlo do promjene u pravima i obavezama iz ugovora o radu i da opomena ima neposredan učinak na prava tužitelja. Drugo, tužitelj ima pravni interes zatražiti da se opomena utvrdi nedopuštenom jer deklaratornom tužbom (članak 187. st.2 ZPP) želi otkloniti opasnu nesigurnost koja se očituje u činjenici da opomena omogućuje tuženiku izravno otkazivanje ugovora o radu u slučaju kad bude smatrao da je tužitelj izvršio bilo kakvu povredu radne obaveze. Naime prema sudskoj praksi kod utvrđivanja osnovanosti otkaza u obzir se uzima i činjenica da li je radnik već upozoravan, i to neovisno što je upozorenje iz različitog osnova što je otkaz. Stoga je žalbeni navod tuženika u smislu da je sud prvog stupnja trebao odbaciti tužbu tužitelja kao nedopuštenu, neosnovan. Nadalje, pravilno je utvrdio sud prvog stupnja da tužitelj nije iznosio neistinite podatke već vlastito mišljenje, jer navodi tužitelja da kod tuženika uvijek pobijede ljudi s najlošijim biografijama i da se kod tuženika stvorila biračka mašina koja ne propušta kvalitetne ljude, ne predstavlja iznošenje podataka u faktografskom smislu već izražavanje vrijednosnog stava. Nisu stoga osnovani žalbeni navodi tužitelja da je tužitelj počinio tešku povredu radne obaveze u smislu neistinito iznošenih podataka predviđenu člankom 67. stavkom 25. Pravilnika o radu tuženika. Objavljeno u "Radno pravo" 7-8/07

Prema ocjeni ovoga suda drugog stupnja tužitelj ima pravo na sudsku zaštitu protiv predmetne opomene koja u stvari predstavlja upozorenje u smislu članka 110. stavak1. ZR, a to iz razloga kako slijedi: Prvo stoga što je donošenjem neosnovane odluke o upozorenju na kršenje obveza iz radnog odnosa, tuženik ipak povrijedio pravo tužitelja i to njegovo pravo da prije otkaza bude osnovano upozoren. Dakle tužitelj kao ugovorna strana ima pravo na osnovano upozorenje, a osnovanost istog može se utvrditi jedino u sudskom postupku…… Presuda Županijskog suda u Zagrebu br.Gžr-1606/05 od 4. Srpnja 2006.

Može li radnik, koji nije stekao pravo na puni godišnji odmor u 2007. godini i koji nije koristio razmjerni dio (krivnjom poslodavca), prenijeti taj neiskorišteni dio u 2008. i iskoristiti ga do 30. lipnja. Na primjer: Ugovoreni GO je 24 dana. U prošloj godini sam radio 4 mjeseca. Nisam koristio ni jedan dan GO. Prema članku 51. ZOR-a razmjerni dio je 8 dana. Ima li poslodavac obavezu omogučiti mi korištenje tog razmjernog dijela?

Ustega na plaći mora biti utemeljena na zakonskoj osnovi ili na dispoziciji radnika, s time da umanjenje plaće zbog tzv. destimulacije, ne predstavlja zakonski osnov na temelju koje bi poslodavac bio ovlašten vršiti ustegu na plaći radnika. Županijski sud u Varaždinu, Gž. 133/07-2 od 26.IV.2007.