Jump to content

malicovjek

Korisnik
  • Broj objava

    2112
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    47

Sve što je malicovjek objavio

  1. I moje je misljenje slicno kao kod navedenih kolega nakon sto sam nekoliko puta procitao novi zakon.
  2. Pa zadnji posao ti je trajao vise od tri mjeseca (5 mjeseci), a na koji nacin je prestao.
  3. Citiram: "Pravo na novčanu naknadu ne stječe nezaposlena osoba kojoj bi to pravo pripadalo po prestanku radnog odnosa odnosno službe ako je taj radni odnos trajao kraće od tri mjeseca, a prethodni radni odnos ili služba prestao na neki od gore navedenih načina odnosno prethodna samostalna djelatnost prestala bez opravdanih razloga."
  4. Zbrojeno 9 mjeseci unazad 2 godine, ali da prestanak rada nije obavljen vasom voljom.
  5. Prvenstveno bi vam bilo dobro ako ste u radnom odnosu i ako ste relativno dobrog zdravlja da radite dok ne navrsite 41 godinu staza te prema clanku 35. ZOMO-a otidjete u "starosnu mirovinu za dugogodisnjeg osiguranika" koja se ne penalizira. Ovako ce vam se ako odete do kraja 2017. ili odmah pocetkom 2018. mirovina penalizirati sa 0,15% za svaki mjesec prije navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu. Sto se tice odlazka u mirovinu s 31.12.17. ili 01.01.18., zavisi kolika ce ukupna primanja imati u 2017. god. Ako su ona na razini proslogodisnjih ili ce biti manja od prosle godine onda je bolje da ide sa 31.12.17.god. onda se placa ostvarena za godinu u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima za utvrdjivanje vrijednosnih bodova, već se za tu godinu uzimaju prosjecni vrijednosni bodovi razmjerno stazu osiguranja u toj godini. Kroz formulu kod izracuna mirovine ta se 2017 god. uprosjecuje i racuna kao prosjek ovih svih prijasnjih godina za broj dana koje se u toj 2017 godini radio (a to je skoro cijela godina). Ako su ukupna primanja u 2017.god. dosta veca nego u prosloj (2016 god.) onda bi mozda bilo dobro da ide sa 01.01.2018. god. jer ce u tom slucaju place iz 2017. god uzimati za utvrdjivanje vrijednosnih bodova.
  6. Sa 65 godina po sili zakona mora u starosnu mirovinu prema clanku 33.,stavak 1., osim ako u dogovoru s poslodavcem nastavi raditi do polovice radnog vremena uz izmjenu ugovora o radu, i tako moze raditi daljnjih 5 godina do 70 godina zivota. Ali po navrsetku 65 godina zivota gubi pravo na polazni faktor od 4,8%. S tim da po clanku 85., stavak 3. ponovo od 65 godine pocinje teci povecanje polaznog faktora za 0,15% po mjesecu daljnjeg rada, a najvise za 5 godina.
  7. Postovani prof, Znaci prijedlog je da otidje u mirovinu sa 64 godine i 11 mjeseci zivota, a to je u 2019.god. Kako za odlazak u starosnu mirovinu po prijelaznom periodu treba imati u 2019.god., 62 godine i 3 mjeseca zivota, to je ujedno i po clanku 180, stavka 2, polazna tocka za izracun polaznog faktora sto znaci da je do 64 godine i 11 mjeseci kad bi trebala otici u mirovinu (24.09.2019.god.) to ukupno 32 mjeseci. 32 x 0,15% = 4,8%
  8. Staz se zbraja i lijepo bi dobivao razmjerni dio mirovine iz svake od zemlje u kojoj je radio, prema stazu koji je navrsio u pojedinoj zemlji: - iz Sloveniji kad bi navrsio 60 godina starosti i 40 godina zbrojenog staza ima pravo na starosnu mirovinu. - iz Hrvatske kad navrsi 60 godina starosti i 40 godina zbrojenog staza ima pravo na prijevremenu starosnu mirovinu uz penalizaciju od 6%, ili da odradi jos jednu godinu staza (41 zbrojenu) pa ima pravo na mirovinu za dugogodisnjeg osiguranika bez penalizacije. - iz Srbije kad se navrsi 40 godina mirovinskog staza stjece se pravo na punu starosnu mirovinu - iz Njemacke sa 65 godina -
  9. Tocnije je do 65 godina starosti ili bolje receno sa 64 godine i 11 mjeseci zivota Prema postojecum ZOMO-u: "Starosna mirovina Članak 33. (1) Pravo na starosnu mirovinu u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2030. ima osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža." Ali prema peijelaznom periodu za zene "Članak 180. (1) Iznimno od članka 33. stavka 1. ovoga Zakona, pravo na starosnu mirovinu stječe osiguranik (žena) kada navrši 15 godina mirovinskog staža i – u 2018. godini – 62 godine života – u 2019. godini – 62 godine i 3 mjeseca života – u 2020. godini – 62 godine i 6 mjeseci života 2) U razdoblju od stupanja na snagu ovoga Zakona do 31. prosinca 2029., iznimno od članka 85. stavka 3. ovoga Zakona, osiguraniku – ženi koja prvi put stječe pravo na mirovinu, polazni faktor za određivanje starosne mirovine nakon navršene starosne dobi iz stavka 1. ovoga članka povećava se za postotak iz članka 85. stavka 3. ovoga Zakona za svaki mjesec koji je protekao od navedene navršene starosne dobi do dana ostvarivanja prava, a najviše za pet godina, uz uvjet navršenog mirovinskog staža iz članka 85. stavka 3. ovoga Zakona." Prevedeno, ako cete otici u starosnu mirovinu sa datumom koji ste naveli (kad navrsite 64 godina zivota), sa naslova "polaznog faktora" od 0,15% po mjesecu rada zaracunat ce vam se dodatno na mirovinu 3,6%. Ako u mirovinu odete 2019.god. kad cete navrsiti 64 godine i 11 mjeseci zivota na dan 24.09.2019, taj "polazni faktor" dodatno na mirovinu iznosit ce vam 4,8%, za primjer ako ce vam mirovina iznositi cca 3500 kn taj dodatni iznos bio bi vam cca 170 kn dozivotno, nije za zanemariti. Navrsenjem 65 godina zivota automatski stjecete pravo na starosnu mirovinu i gubite pravo na ovaj dodatni "polazni faktor" od 0,15% po mjesecu daljnjeg rada, bolje receno nemate vise pravo na ovih dodatnih 4,8% dodatka na mirovinu.
  10. Mislim da se citirano odnosi na ugovor na neodredjeno vrijeme i eventualnu promjenu u takvom ugovoru, ovdje se pita za ugovor na odredjeno vrijeme koji istice 01.01.2018.god.
  11. Nazalost zakon je takav, ne odgovara onome koji prima otpremninu - radniku, ali zato odgovara poslodavcu, zato je pusteno poslodavcu da ako moze i zeli dati vece otpremnine to regulira putem kolektivnih ugovora ili pravilnika, moze se isplatiti do 6500 kn po svakoj godini rada bez placanja poreza na otpremninu.
  12. Evo primjera iz kolektivnog ugovora jedne manje srednje tvrtke sa 300-tinjak zaposlenih: Otpremnina Članak 45. U slučaju redovnog otkaza ugovora o radu, bez krivnje radnika, radnik ima pravo na otpremninu ako je kod poslodavca proveo na radu neprekidno dvije godine. Radnik ima pravo na otpremninu u iznosu od 1/3 bruto plaće za svaku navršenu godinu neprekidnog rada kod poslodavca, a najviše 6 bruto plaća. U slučaju izrade programa zbrinjavanja viška radnika, iznos otpremnine će naknadno dogovoriti Poslodavac i Sindikat. Prilikom odlaska u mirovinu radniku pripada otpremnina u neto iznosu od 8.000,00 kn ili u maksimalno neoporezivom iznosu sukladno važećim propisima u trenutku isplate.
  13. Aha, ovo je samo navedeno kao jedan primjer isplate otpremnine, vidljivo je da se radi o javnim sluzbama, kod privatnih poslodavaca vjeruj takvih otpremnina nema, ako dobis sretan si da dobis po ZOR-u, cast izuzecima.
  14. Ova napisana zadnja recenica mi nije jasna, a kad kliknem na ovo "kolektivnog", vraca me na prvi post, moze neko pojasnjenje ili...
  15. Ministar je na TV-u jucer rekao da zakon stupa na snagu 01.01.2018. god., a dio zakona primjenjivati ce se od 01.01.2019. god.
  16. Sutra je zakon na raspravi u saboru, prvo citanje. Sutra pocinju sa raspravom od tocke 24, a novi braniteljski zakon je tocka 28.
  17. I jel ti danas sjela mirovina uvecana za 2,1%, sa ukljucenim 7 i 8 mjesecom u ovoj isplati.
  18. Zakon o radu NN 93/14 Ugovor o radu na određeno vrijeme Članak 12. (7) Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno odredbama ovoga Zakona ili ako radnik nastavi raditi kod poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.
  19. Tocno, evo ovako stoji u jednom kolektivnom ugovor jednog srednjeg poduzeca sa cca 300-tinjak zaposlenih: "Prilikom odlaska u mirovinu radniku pripada otpremnina u neto iznosu od 8.000,00 kn ili u maksimalno neoporezivom iznosu sukladno važećim propisima u trenutku isplate."
  20. Pravilnik o porezu na dohodak NN 01/2017 Neoporezive naknade, potpore, nagrade i drugi primici koji se ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada clanak 5., tocka 2., tablica R.br. 14,15 i 16.
  21. Ako radniku dajete osobno uvjetovani otkaz onda ima pravo na šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Ali ako radnik ne dobije otkaz vec dragovoljno ide iz rada (ima uvjete) direktno u starosnu mirovinu ond je zakonska otpremnina cca 8000 kn.
  22. A onda neznam, na 3680 kn x 2.1% povecanja od 01.07. = 77,28 kn., plus 77,28 kn za 07 mjesec, sva skupa bi bilo cca 3835 kn
  23. Onda OK presutni dogovor, radi se dalje, ako ode na bolovanje sav trosak bolovanja ide na firmu. " poslodavci koji pristanu zadržati u radnom odnosu radnika starijeg od 65 godina izlažu se riziku povećanih troškova u odnosu na troškove ostalih radnika ako se radnik stariji od 65 godina razboli. Za razliku od drugih radnika kojima naknada plaće za prva 42 dana bolovanja tereti sredstva poslodavca, a od 43. kalendarskog dana isplaćuje se na teret HZZO-o, radnik koji je navršio 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža nema pravo na naknadu plaće na teret HZZO-a, već za cijelo razdoblje bolovanja ostvaruje pravo na naknadu plaće na teret poslodavca. " I dalje za radnika vrijedi ZOR i otkaz moze dobiti kao i svaki drugi zaposlen radnik po ZOR-u, a mora mu se isplatiti i otpremnina.
  24. Prema ZOR-u: "Načini prestanka ugovora o radu Članak 112. Ugovor o radu prestaje: 4) kada radnik navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore" Jesu se radnik i poslodavac dogovorili da se radni odnos nastavlja.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija