ivan-ri

Radi se o djelu za koje se ne može izreći kazna dugotrajnog zatvota. Dakle, odgovor je: Da - ako ste nijemi, gluhi ili nesposobni da se sami branite, a ne uzmete sami branitelja. Ako tomu nije tako vama se može, ako to posebne okolnosti slučaja opravdavaju, na vaš zahtjev postaviti branitelj ako prema vašem imovnom stanju ne možete podmiriti troškove obrane. U tom slučaju, zahtjev za postavljanje branitelja može se staviti samo nakon podignuća optužnice. O zahtjevu odlučuje predsjednik vijeća, a branitelja postavlja predsjednik suda.

Mogu se podizati vlasničke tužbe, s time da treba napomenuti da nečije vlasništvo može biti povrijeđeno i nevaljanim upisom u zemljišne knjige, te u tom slučaju zemljišnoknjižno pravo stavlja vlasniku na raspolaganje tzv. brisovnu tužbu kojom se može ishoditi brisanje upisa i uspostavu prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja. Što se posjeda tiče, postoje dvije vrste dosjelosti, redovita i izvanredna. Da sada ne ulazim u detalje za svaku vrstu dosjelosti, u najgorem slučaju za vas vi možete pokušati dokazati izvanrednu dosjelost gdje stječete pravo vlasništva na temelju samostalnog poštenog posjeda kroz 20 godina neprekidno. Pošten posjednik bi bio onaj koji nije znao niti je mogao znati da mu ne pripada pravo na posjed. Samostalni posjed je onaj kojeg vršite sami kao da ste vlasnik nekretnine. Ako je vaš posjed uza sve to bio i zakonit (imate valjanu pravnu osnovu)onda je dovoljan rok od 10 godina neprekinutog samostalnog posjedovanja (uz to da je posjed pošten, naravno).

Slažem se u potpunosti s Matti. Iz vašeg ugovora se točno vidi što vam je plaća, a što eventualni dodatak (nagrada). Vaš poslodavac to izvrće kako njemu paše. Sama činjenica da vam isplati puni iznos, pa onda traži da mu vratite dio koji tobože niste zaslužili, govori vam da niste dužni ništa vraćati. Da tomu nije tako, poslodavac bi vam uredno isplatio manju plaću (za ovu razliku koju vas traži natrag), ali to, naravno, ne može učiniti, jer time krši ugovor. Može vas samo muljati i tražiti da se vi sami odreknete tog dijela, što vi, naravno, nećete učiniti.

Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju mora biti sastavljen u pisanom obliku te ovjeren od suca nadležnog suda ili potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku ili sastavljen u obliku javnobilježničkog akta. Prilikom ovjere ili sastavljanja ovlaštena će osoba ugovarateljima pročitati ugovor i upozoriti ih na njegove posljedice.

Radi se o jednoj vrsti osobnih služnosti i to pravu plodouživanja (doživotnog). Vaš otac ima pravo da se u svakom pogledu služi tim stanom u skladu s njegovom namjenom (stanovanje). Vi kao vlasnik morate trpjeti izvršavanje ovlasti koje pripadaju vašem ocu, a svoje pravo vlasništva smijete izvršavati samo ako se time ne vrijeđa pravo vašeg oca. Plodouživatelj ima pravo na uporabu i korištenje stana, bez obzira na to kolike su mu potrebe, njemu pripada eventualni prihod kojega čine svi plodovi i druge koristi koje bi stan mogao dati (npr da ga iznajmi nekom drugom). Naravno, on stan ne može prodati, niti mu promjeniti namjenu. S druge strane, on snosi sve troškove uporabe i iskorištavanja stana, troškove redovitog održavanja stana i javne obveze (porezi, režije). Troškove izvanrednih popravaka i obnavljanja snosite vi kao vlasnik. Ali kako i vi živite u stanu na kojem vaš otac ima pravo uživanja, i vi morate normalno plaćati svoj dio režija itd. Isto tako, vaš otac nije dužan dopustiti vlasniku (vama) da obavljate poboljšice na stanu koje nisu nužne, osim ako se vlasnik obveže na puno obeštećenje za gubitak uporabe i prihoda zbog izvođenja radova. Vaš otac je i neposredni posjednik stana i uživa posjedovnu zaštitu. Nešto je drugačije ako je ugovoreno samo pravo stanovanja, a ne i plodouživanje, tada se prosuđuje po pravilima o uporabi, a ne plodouživanju (razlike nisu velike).

Bilo bi dobro kada bi točno ovdje prepisala što u svezi plaće piše u tvom ugovoru.

Mati ima pravo glede ovoga, naravno. Potpuno sam smetnuo s uma da se radi o nekretnini.

Ublažavanje pravomoćno izrečene kazne dopušteno je kad se nakon pravomoćnosti presude pojave okolnosti kojih nije bilo kad se izricala presuda ili sud za njih nije znao, iako su postojale, a one bi očito dovele do blaže osude. Zahtjev za izvanredno ublažavanje kazne podnosi se prvostupanjskom sudu, a o samom zahtjevu odlučuje Vrhovni sud.

Obveze roditelja prema djeci postoje uvijek i ne može ih prekinuti činjenica da on više ne živi sa vama. Obratite se centru za socijalnu skrb koji vas treba savjetovati i pomoći u ostvarenju prava vašega dijeteta.

Isto tako, ako pričate o brakorazvodnom postupku, onda to nema veze sa ništavošću. Pretpostavljam da mislite na klasičan razvod braka. Da, potrebno je pokrenuti brakorazvodni postupka pred sudom.

Članak 34. (1) Bez obzira na oblik u kojem je sklopljen, brak prestaje: smrću bračnog druga, proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim, poništajem ili razvodom. (2) Brak prestaje poništajem ili razvodom kad presuda suda o poništaju ili razvodu braka postane pravomoćna. (3) Ako je nestali bračni drug proglašen umrlim, brak prestaje danom koji je pravomoćnom odlukom suda utvrđen kao dan smrti nestalog bračnog druga. (4) Ako brak sklopljen u vjerskom obliku prestane prema odredbi stavka 2. ovoga članka, prestanak braka ne utječe na obveze bračnih drugova koje proizlaze iz propisa vjerske zajednice pred kojom je brak sklopljen.

Vašoj unuci vi možete darovnim ugovorom darovati nekretninu. Ne mora se raditi čak ni o javnobilježničkom ni solemniziranom aktu. Ipak, vaša unuka nema poslovnu sposobnost jer ima samo 15 godina, što znači da će tom imovinom upravljati njezini roditelji do punoljetnosti sa dosta širokim ovlastima. Nakon navršene 18. godine života, vaša unuka počela bi vršiti vlasnička prava nad tom nekretninom u punom opsegu.

Prije svega netko mora pokrenuti postupak za ravod braka (tužba jednog od bračnih drugova ili sporazumno). Ako je to sporazumno, ne mora se ništa posebno dokazivati, i sve ide jednostavno. Ako se radi o tužbi jednog od bračnih drugova, stvar je drugačija. Sud mora utvrditi postojanje činjenica iz čl.43 st. 1. ili 2. da bi razveo brak. Ako vaš suprug želi razvesti taj brak on će se pozvati na jedno od to dvoje, te to pokušati argumentirati nekim činjenicama i uvjeriti sud da su ispunjeni zakonsku uvjeti za razvod braka. Obično ljudi uzmu sebi odvjetnika, s kojim to onda ide puno lakše. Vaš muž čak i ako ima problema sa dokazivanjem da ne živi dulje sa vama u istom kućanstvu (mada to ne bi trebao biti veći problem, svjedoci, plaćeni računi, prijava boravišta...) uvijek može tvrditi da su vam bračni odnosi teško i trajno poremećeni i navoditi tisuću razloga zašto je tomu tako. U konačnici, tko se hoće razvesti, taj se obično uspješno i razvede tako da bi vam moj savjet bio da ne računate na tu kartu, nego, ako je stvar stvarno ozbiljna, razmislite što vi hoćete, popričajte sa suprugom, a ako se stvar ne promijeni, potražite si odvjetnika. Puno sreće!

Zanima me da li i dalje postoje i da li poslodavci dobivaju i dalje novac za potporu zapošljavanja mladih osoba bez radnog staža? Znam da je to odobreno odlukom vlade čini mi se iz svibnja 2009., nakon toga sam čuo da su zbog krize ta sredstva(cca 300 mil. kn iz proračuna) usmjerili na nešto drugo. Danas gledam na stranicama HZZ i ispada da to i dalje ide...Ima li itko kakvu provjerenu informaciju? Zahvaljujem!

Nema na čemu, i ja sam u istoj situaciji, pa pokušavam naći neko riješenje. Ono što ne znam je po kojim kriterijima je neki posao baš "pravni posao"? Da li je to i administracija, tajništvo itd..? Da li negdje postoji neki popis? Znam da ima NKD (nacionalna kvalifikacija zanimanja) ali to ne pomaže...Ako nađaš odgovor, please javi mi.

Prema novom Zakonu o vježbenicima i pravosudnom ispitu više nije moguće volontiranje na sudu. Moguće je samo dopiti posao sudskog vježbenika na temelju javnog natječaja uz pisanu provjeru znanja, strukturiranog razgovora i prosjeka ocjena gdje se stvara bodovna lista. Sve to provodi Povjerenstvo u sastavu 3 člana koje imenuje ministar pravosuđa. Moguće je, međutim, raditi na pravnim poslovima izvan pravosuđa i odvjetništva, te nakon godinu dana postaviti zahtjev Ministru pravosuđa da te rasporedi na praksu na neki sud (uz suglsnost poslodavca) gdje onda treba odraditi nekih godinu dana prakse. Nakon što prođe sve skupa 3 godine od početka rada na tim pravnim poslovima (izvan pravosuđa i odvjetništva) te uz godinu dana prakse na sudu, podnosi se zahtjev za polaganje pravosudnog ispita. Dakle, situacija za nas bez posla nije dobra, jer si prije uvijek mogao volontirati na sudu i tako steći uvjete za pravosudni, a sada to više nije moguće.

Da li netko ima ikakvu kakvu-takvu provjerenu informaciju o tome kada bi trebali početi natječaji za primanje vježbenika na sudove i državna odvjetništva, s obzirom na novi Zakon o vježbenicima u pravosudnim tjelima i pravosudnom ispitu (gdje provjeru znanja i ocjenjivanje kandidata provodi Povjerenstvo čije članove imenuje Ministar pravosuđa zajedno sa ostalim promjenama koje uvodi novi zakon koji je stupio na snagu 1.1.2009.)i s obzirom na ovu recesiju (recesija ili ne novi vježenici će se morati zapošljavati na sudovim i DO-a ili griješim?). Zahvaljujem na odgovorima i lijepi pozdrav!

Jeli to znači da ministarstvo može donijeti drugačiju odluku od onog kandidata kojeg predloži predsjednik suda? Zar nije predsjednik suda taj koji uzima u obzir ocjene i rezltate testiranja, a ne ministarstvo, te na temelju toga daje svoju preporuku? Koliko sam čuo ministarstvo donosi samo formalno riješenje, a predsjednik suda je zapravo taj koji de facto izabire?

Lijepi pozdrav svima! Imam jedno pitanje vezano uz prijam vježbenika na sudu. Nakon provedenog natječaja i testiranja kandidata(testiranje uvjek obvezatno ili kod manjih sudova samo razgovor s kandidatima?)tko donosi konačnu odluku o izboru vježbenika? Da li je to predsjednik suda ili ministarstvo? Kakva je procedura i čija je riječ zadnja kod izbora? Zahvaljujem na odgovoru!

Slažem se s onima koji kažu da treba biti spreman na promjenu boravišta u potrazi za poslom.Vjerojatno ću i ja biti prisiljen na to.Samo treba prije toga stvoriti uvjete za tako nešto, ali to je već neka druga priča... Što se sredstava HZZ tiče kod prvog zaposlenja, mislim da to stoji i dalje. Koliko sam čuo čak će se davati neovisno o godinama onoga tko se zapošljava (kao u sklopu antirecesijskih mjera). Ovo nije provjereno, tako tvrdi jedna moja kolegica koja radi u jednom odvj. uredu. Da li tko zna nešto o tome?

Tako je veraz, u pravu si. Pročitao sam zakon, i informirao se. Nema više volontiranja na sudu. Bogme, nije lako. Moram priznati da sam tijekom studiranja imao malo drugačiji dojam o svemu tome (zaposlenje, pravosudni), iako ne baš daleko od realnog stanja. Isto tako, čini se da i ova gosp. kriza ima itekako utjecaja i na odvjetnike i na zapošljavanje kod istih. Najgore mi zapravo pada ovaj prazan hod..tu je i navika više-manje konstantnog učenja, rada, dok si na faxu. Trenutno, potražnje ze pravnicima pripravnicima jednostavno nema. Barem ne u Rijeci i okolici. Ti si inače iz Rijeke ili?

Da, caribou. U tom zakonu zbilja ni riječi o volontiranju, ali onda po tome ispada to toga više nema, a to mi se čini teško vjerojatnim..Jedino ako to nije definirano kakvim drugim zakonom. Znam da ima o tome u Zakonu o državnim službenicima. Tamo je volontiranje definirano onako kako sam napisao u jednom od prijašnjih postova (u smislu Ugovora o volontiranju, sa svim pravima koja idu uz to itd..). Tako da sam i ja sada zbunjen.

Hvala Bambola!

Pročitao sam zakon ali on se odnosi na vježbenike (sudski, državnoodvjetnički, odvjetnički, javnobilježnički vježbenici), te na pravnike sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem prava u tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim pravnim osobama, te na osobe zaposlene u znanstveno-nastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima na fakultetima. Dakle, odnosi se na osobe u RADNOM ODNOSU, a ne na VOLONTERE koji nisu u radnom odnosu koji, koliko znam, sklapaju Ugovor o volontiranju. Volonteri NISU osobe u radnom odnosu (kao što to vježbenici/pripravnici zasigurno jesu). Volonterima, iako nisu u radnom odnosu, se priznaje staž za polaganje pravosudnog ispita. Dakle, volontiranje na sudu i vježbeništvo su dvije različite stvari, ali i volonterima se priznaje vrijeme provedeno u volontiranju kao uvjet za polaganje prav. ispita. Ili griješim?

Hvala na odgovoru... Moram priznati da ovo prvi put čujem. Može li mi još netko potvrditi da je za volontiranje na sudu potrebna prethodna godina dana rada na pravnim poslovima vam pravosuđa?